iustitia.bg
Mađarski MOL, nominalno strateški partner hrvatske vlade u suvlasništvu u Ini, potpisao je s Inom sporazum prema kojem je Ina obvezna plaćati zateznu kamatu MOL-u po stopi od 18 posto na sve obveze koje nisu plaćene na dospijeću. Temeljem tog sporazuma u periodu od samo dvije godine Ina je MOL-u isplatila čak 55 milijuna američkih dolara zateznih kamata na potraživanja neplaćena nakon dospijeća. Što predstavlja prikriveni način na koji MOL izvlači dobit iz Ine.
To se dogodilo jer je MOL zloupotrijebio svoja dominantna upravljačka prava u Ini i svjesno otezao s plaćanjem obveza Ine prema MOL-u kako bi proizveo spomenute zatezne kamate.
Naime, u sporno vrijeme Ina je bila dovoljno likvidna i solventna da se zaduži po kamatnoj stopi koja nije prelazila od 3 do 4 posto, a mogla je i svaki svoj dug platiti odmah kad dospije.
Osim toga, MOL je kao suvlasnik Ine iskoristio svoja korupcijom stečena dominantna upravljačka prava u Ini kako bi MOL i Ina potpisali Sporazum o zastupanju prema kojem se Ina odrekla svih aktivnosti vezanih uz nabavu nafte i naftnih derivata. Sukladno tom sporazumu MOL samostalno odlučuje o tome i nabavlja svu naftu i derivate za Inu.
Ta šokantna otkrića sadržana su u senzacionalnom pismu koje je 17. ožujka premijeru Andreju Plenkoviću uputio Hrvoje Zgombić, prvorazredni insajder s neposrednim saznanjima o zbivanjima koja bacaju dramatično novo svjetlo na zagonetno snishodljivo ponašanje premijera Andreja Plenkovića prema MOL-u. Zgombić u tom pismu Plenkovića upozorava na i na druge šokantne, moguće namjerne propuste, previde i manipulacije hrvatske vlade. Posebno se osvrnuo i na izuzetno dramatična zbivanja povezana s okolnostima u kojima se Vlada uplela i donošenjem posebno zakona, kolokvijalno nazvanog Lex Agrokor, oduzela Ivici Todoriću vlasništvo nad Agrokorom, o čemu također raspolaže s neposrednim saznanjima.
MOL na temelju internog Sporazuma o zastupanju izvlači dodatnu godišnju dobit iz Ine od najmanje 50 milijuna eura, koja nije evidentirana u poslovnim knjigama niti objavljena u financijskim izvještajima
Zgombić je Plenkoviću pisao o zbivanjima koja su obojici dobro poznata, ali su sasvim nepoznata hrvatskoj javnosti. Zgombić je do tih šokantnih informacija došao zahvaljujući krajnje osjetljivim pozicijama koje je u vezi s tim tvrtkama on obnašao, a u kojima je dobio pristup povjerljivim internim dokumentima Ine i Agrokora.
Zbog tih svojih saznanja Zgombić je, zgrožen funkcioniranjem hrvatskih institucija, Plenkovića u pismu otvoreno optužio da je praktički i politički potpuno podjarmio i ugušio nezavisnost rada Državnog odvjetništva, ali i Ustavnog suda. Tu je žestoku optužbu on u pismu artikulirao ovako:
‘’Nažalost, gospodine premijeru, Vi ste reorganizirali te institucije da djeluju kao backstage uredi Vaše vlade, Vaše stranke ili Vas osobno. O tome ću objaviti dokumentarne dokaze’’.
Zgombić je do dokumenata koji to potvrđuju došao uz pomoć DORH-a, jer ga je angažirala Vlada. Ovako je 17. ožujka premijeru opisao što se dogodilo nakon što je otkrio da su MOL i INA potpisali i Sporazum prema kojem se INA odrekla svih aktivnosti oko nabave nafte i naftnih derivata i prepustila ih Molu: ‘Kada sam zatražio dodatnu dokumentaciju, kako bismo bolje razumjeli kakve koristi INA ima od tog sporazuma, moje istraživanje je naglo prekinuto…’ Plenkoviću je zato napisao da je ‘reorganizirao da DORH djeluje kao backstage Vlade, HDZ-a ili njega osobno’
Potpuno svjestan težine iznesenih optužbi, Zgombić je Plenkoviću u pismu postavio tri znakovita pitanja. Taj dio pisma sročio je ovako:
‘’Gospodine premijeru, imam tri pitanja za vas:
Je li moj otpor uzaludan?
Jesam li u opasnosti zbog gore navedenih tvrdnji i onih koje ću tek iznijeti?
Trebam li zaštitu institucija koje sam kopirao u ovom e-mailu?’’
Zgombić je u tom pismu spomenute primjere opisao kao ‘’neke od glavnih propusta hrvatskog pravosuđa koji su nastali kao posljedica negativnih veza između sudske i izvršne vlasti’’.
U dijelu pisma posvećenom Ini Zgombić piše:
‘’Po nalogu državnog tijela, vodio sam tim koji je analizirao određene aspekte poslovanja INA-e. Koji su glavni nalazi u izvješću koje sam potpisao?
Prvo, utvrđeno je da su MOL i INA potpisali sporazum prema kojem je INA obvezna plaćati zateznu kamatu MOL-u po stopi od 18% na sve obveze koje nisu plaćene na dospijeću. U samo dvije godine, INA (i InterINA) isplatile su MOL-u 55 milijuna američkih dolara zateznih kamata na potraživanja neplaćena o dospijeću. U to vrijeme INA je bila dovoljno likvidna i solventna da se zaduži po kamatnoj stopi koja nije prelazila 3 do 4% jednim telefonskim pozivom i da svaki svoj dug plati kad dospije.
Gospodine premijeru, svakako ste svjesni da financijama INA-e isključivo upravlja MOL od 2003. godine i da MOL samostalno odlučuje koje će obveze INA platiti o dospijeću, a koje će ostati neplaćene i nakon isteka tog roka. Tako su (prema odluci MOL-a) obveze INA-e prema MOL-u ostale neplaćene, na što je tada obračunata i plaćena zatezna kamata u iznosu od 55 milijuna američkih dolara.
Drugo, MOL i INA potpisali su Sporazum o zastupanju prema kojem se INA odrekla svih aktivnosti vezanih uz nabavu nafte i naftnih derivata. MOL samostalno odlučuje o tome i nabavlja svu naftu i derivate za INA.
Kada sam zatražio dodatnu dokumentaciju, korespondenciju i analize kako bismo tim kojim sam vodio i ja bolje razumjeli kakve koristi INA ima od tog sporazuma, moje istraživanje je naglo prekinuto. Rečeno mi je da se dokumentacija više neće dostavljati, a da se rad tima koji vodim mora okončati. Završio sam svoj rad i potpisao izvještaj navodeći da nije dovršen i zašto nije dovršen.
Premijer Andrej Plenković samo je prividno potegnuo pitanje povratka upravljačkih prava u Ini i ničim se nije zamjerio vrhu MOL-a, čiji je vodeći čovjek Zsolt Hernádi, bjegunac od hrvatskog pravosuđa, uživao zaštitu dojučerašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbána. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Izvještaj koji sam potpisao godinama leži u ladicama Vaše vlade i Ureda državnog odvjetnika.
Gospodine premijeru, smatrate li mogućim da, na temelju Sporazuma o zastupanju, MOL izvlači dodatnu godišnju dobit od INE u iznosu između 50 i 100 milijuna eura Dobit koja nije evidentirana u poslovnim knjigama, niti je objavljena u financijskim izvještajima INA-e.
Gospodine premijeru, predlažem da se nastavi ovaj razgovor o INI.’’
Zgombić je Plenkoviću pisao i o svojim saznanjima povezanim s Agrokorom, ovako znakovito najavljujući da bi ovo što piše mogao biti tek početak puno šireg iznošenja po Vladu kompromitirajućih informacija: ‘’Dajmo ovim informacijama o Agrokor grupi radni naslov: S1 E1: ‘Akumulirani deficit (preneseni gubici)’ (S1 E1 znači sezona 1, epizoda 1, op. a.).’’
Potom je napisao sljedeće:
‘’Dana 9. listopada 2017. objavljeni su revidirani konsolidirani financijski izvještaji Grupe Agrokor za 2016. godinu, pripremljeni od strane izvanrednog povjerenika. Financijski izvještaji pokazuju da je akumulirani gubitak (preneseni gubitak) Agrokor Grupe na dan 31. prosinca 2016. iznosio 18 milijardi HRK.
Međutim, revizor konsolidiranih financijskih izvještaja Agrokor Grupe za 2016. odbio je priznati puni iznos objavljenog akumuliranog gubitka. Ovo je formulacija revizora preuzeta iz revizorovog mišljenja:
‘Posljedično, nismo se mogli uvjeriti u točnost … akumuliranog deficita kako je objavljen u konsolidiranom izvještaju o financijskom stanju i konsolidiranom računu dobiti i gubitka za objavljena razdoblja financijskog izvještavanja.’
Kao što se može vidjeti iz gornje izjave, revizor nije imao problema s priznavanjem gubitka od dvije ili tri milijarde kuna, npr. temeljem ispravka potraživanja ili temeljem umanjenja vrijednosti imovine, nego je odbio priznati i prihvatiti postojanje ukupnog prijavljenog akumuliranog gubitka (deficita) od 18 milijardi kuna.
MOL je upravljačka prava u Ini stekao zahvaljujući bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, koji je pravomoćno osuđen jer mu je šef MOL-a Zsolt Hernádi, s kojim se tajno sastao u restoranu Marcellino, obećao 10 milijuna eura mita, koje mu je trebalo biti isplaćeno preko Roberta Ježića. FOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Netko bi morao objasniti, u uvjetima u kojima nije bilo poznato kakav je stvarni poslovni rezultat Agrokor Grupe za 2016., kako su manjinski dioničari raznih članica Agrokor Grupe izgubili svoje dionice i kako je pod takvim uvjetima bilo moguće postići nagodbu između vjerovnika.’’
Upućeni poslovni izvor Nacionalu je izjavio kako su revizorske kritike prvenstveno bile upućene na postupanje tadašnjeg specijalnog vladina povjerenika Antu Ramljaka, za koga tvrdi da je zapravo proizvoljno odredio kompletan gubitak Agrokora na način koji to međunarodni revizori nisu mogli prihvatiti. Drugim riječima, da je Ramljak djelovao samovoljno, moguće po političkim naputcima koji su izgleda arbitrarno i subjektivno zapečatili poslovnu sudbinu tvrtke koja je realno bila u ozbiljnim poslovnim problemima, ali koji su se možda mogli i drugačije rješavati da nije bilo Ramljakove upitne procjene o spomenutim gubicima.
Zgombić je iskusni i stručnoj javnosti itekako poznati ovlašteni porezni savjetnik i revizor te sudski vještak za financije i računovodstvo. U svojoj bogatoj karijeri vodio je dvije od pet hrvatskih podružnica najrelevantnijih svjetskih revizorskih tvrtki. Prvo je od 1997. do 2003. bio upravljački partner i član uprave Ernst & Younga, a potom je od 2013. do 2016. bio predsjednik Uprave Pricewaterhouse Coopersa.
U međuvremenu je radio i u više drugih privatnih revizorskih kuća, a od 2019. osnivač je i direktor tvrtke Zgombić d.o.o.
Zgombić je vodio ili sudjelovao u preko 500 poreznih postupaka i poreznih sporova, a naročito je verziran za primjenu međunarodni standarda financijskog izvještavanja, kritičku analizu mišljenja revizora, financijsku forenziku i reviziju.
Kao priznatog stručnjaka njega je, što je posebno značajno istaknuti, u više navrata posljednjih desetljeća angažirala i hrvatska vlada. Bio je član više odbora za porezne reforme od 2000. i voditelj skupine za reformu poreza na dobit za 2016.
Osim toga, kao vještak ekspert na strani Hrvatske sudjelovao je u arbitraži u Washingtonu pred sudištem ICSID-a u sporu Republika Hrvatska protiv Gavrilovića. Što je za ovu priliku još važnije, Zgombić je bio i voditelj tima za forenzičnu analiza cijena nabave nafte Ine po nalogu Ministarstva gospodarstva od 2008. do 2013. Zgombić je i u drugim situacijama dolazio u dodir s gomilom internih informacija i dokumenata u najosjetljivijim procesima koji su oblikovali kompletno hrvatsko gospodarstvo.
Zato je krajnje intrigantno to što je neke od tih situacija on odlučio osobno prezentirati Plenkoviću te mu znakovito najavio da bi uskoro o tomu mogao i javno progovoriti i podastrijeti javnosti na uvid dokumente koji bi mogli baciti sasvim novo svjetlo na funkcioniranje administracije Andreja Plenkovića.
Zgombić je napisao da je bivši povjerenik za Agrokor Ante Ramljak prikazao akumulirani gubitak koncerna tako da su međunarodni revizori u cijelosti odbili priznati svih navodnih 18 mlrd. kuna gubitaka
Sadržaj pisma otkriva da je Zgombić tijekom proteklih godina Plenkovića nekoliko puta informirao i o zagonetnom ‘’kaznenom slučaju unutar vaše vlade’’.
Opisao ga je ovako:
‘’Slučaj o kojem govorim uključuje široku skupinu članova sudske i izvršne vlasti, što je nemoguće organizirati samo za jedan slučaj. Tako složena organizacija zahtijeva godine gradnje s ciljem pružanja nezakonitih pogodnosti kroz pravosudni sustav raznim osobama iz izvršne vlasti i drugima.
Ne znam imate li Vi aktivnu ulogu u tom slučaju ili ste ga samo branite šutnjom, niti me to zanima. Pozivam vas da objavite dokumentaciju koju sam vam više puta slao, a posebno dokumente koje sam vam poslao e-mailom 5. prosinca 2025.’’
Zgombićevo pismo dodatno intrigira zbog još nečega. On je u posebno osjetljivim situacijama bio i osoba od povjerenja HDZ-a, na što je također podsjetio Plenkovića.
O tomu je Plenkoviću napisao sljedeće:
‘’Gospodine premijeru, pretpostavljam da ste svjesni da sam ja autor otprilike jedne trećine žalbe HDZ-a podnesene Vrhovnom sudu u predmetu HDZ/Sanader/Fima Media.
Dio žalbe koju sam sastavio odnosio se na analizu vještačkog nalaza i mišljenja koje je naručilo Državno odvjetništvo, a koje su prihvatili Županijski sud u Zagrebu i Vrhovni sud.
Nalaz i mišljene vještaka nevaljano je i neprikladno za donošenje sudske odluke. Međutim, Županijski sud u Zagrebu u svojoj presudi od 9. studenog 2020. o tom mišljenju se izjašnjava ovako:
‘Sud je procijenio provedeno stručno mišljenje zajedno sa svim usmenim i pisanim dodacima kao vjerodostojan dokaz, i prihvaćeno je jer je doneseno na temelju dostupne dokumentacije koju je vještak pregledao i analizirao, pravila profesije, dugogodišnjeg iskustva i najboljeg stručnog znanja, kako je sam vještak naveo.’
U svojoj odluci od 11. lipnja 2021. Vrhovni sud je donio sljedeću odluku o vještačkom nalazu i mišljenju:
‘Stoga je procjena ovog suda drugog stupnja da su nalaz i mišljenje, kao i njegove izmjene, doneseni potpuno objektivno i u skladu s pravilima profesije, na temelju podataka iz dokumentacije.’
Međutim, vještački nalaz i mišljenje nije pripremljeno prema pravilima profesije. Pitanje je tko je i u koju svrhu je naložio Županijskom sudu i Vrhovnom sudu da takve nevaljane dokaze smatraju utemeljenim i prikladnim za donošenje konkretne sudske presude.
‘Dajmo ovim informacijama o Agrokor grupi radni naslov: S1 E1: ‘Akumulirani deficit (preneseni gubici)’’ , pisao je Zgombić premijeru te je upozorio da su oštećeni dioničari Todorićeva bivšeg koncerna. FOTO: Igor Soban/PIXSELL
Na ovaj slučaj u dijelu koji se odnosi na nalaz i mišljenje vještaka i štetu vratit ću se u nekoliko navrata…’’
To je kontekstu u kojemu je Zgombić Plenkovića u pismu upitao je li njegov otpor uzaludan, je li u opasnosti zbog navedenih tvrdnji i onih koje će tek iznijeti te treba li zaštitu institucija, što sugerira kako smatra da je u opasnosti.
Tijekom proteklog vikenda Nacional je stupio u kontakt sa Zgombićem i zamolio ga da potvrdi autentičnost pisma. On je kratko izjavio sljedeće: ‘’Zasad nemam komentara’’.
Izvor s neposrednim saznanjima tvrdi kako je Zgombić pismo poslao i na adrese više stranih ambasada u Hrvatskoj.
MOL na temelju internog Sporazuma o zastupanju izvlači dodatnu godišnju dobit iz Ine od najmanje 50 milijuna eura, koja nije evidentirana u poslovnim knjigama niti objavljena u financijskim izvještajima
Zgombić je do dokumenata koji to potvrđuju došao uz pomoć DORH-a, jer ga je angažirala Vlada. Ovako je 17. ožujka premijeru opisao što se dogodilo nakon što je otkrio da su MOL i INA potpisali i Sporazum prema kojem se INA odrekla svih aktivnosti oko nabave nafte i naftnih derivata i prepustila ih Molu: ‘Kada sam zatražio dodatnu dokumentaciju, kako bismo bolje razumjeli kakve koristi INA ima od tog sporazuma, moje istraživanje je naglo prekinuto…’ Plenkoviću je zato napisao da je ‘reorganizirao da DORH djeluje kao backstage Vlade, HDZ-a ili njega osobno’
Nacional donosi i kompletno Zgombićevo pismo premijeru Plenkoviću:
Gospodine Plenkoviću,
Tijekom proteklih godina nekoliko sam vas puta informirao o kaznenom slučaju unutar vaše vlade.
Slučaj o kojem govorim uključuje široku skupinu članova sudske i izvršne vlasti, što je nemoguće organizirati samo za jedan slučaj. Tako složena organizacija zahtijeva godine gradnje s ciljem pružanja nezakonitih pogodnosti kroz pravosudni sustav raznim osobama iz izvršne vlasti i drugima.
Ne znam imate li Vi aktivnu ulogu u tom slučaju ili ste ga samo branite šutnjom, niti me to zanima. Pozivam vas da objavite dokumentaciju koju sam vam više puta slao, a posebno dokumente koje sam vam poslao e-mailom 5. prosinca 2025.
Kako se ne bi stekao dojam da govorim o slučaju koji je samo izuzetak u moru pravde hrvatskog pravosuđa, pogledajmo kratko neke od glavnih propusta hrvatskog pravosuđa koji su nastali kao posljedica negativnih veza između sudske i izvršne vlasti.
AGROKOR / Dana 9. listopada 2017. objavljeni su revidirani konsolidirani financijski izvještaji Grupe Agrokor za 2016. godinu, pripremljeni od strane izvanrednog povjerenika. Financijski izvještaji pokazuju da je akumulirani gubitak (preneseni gubitak) Agrokor Grupe na dan 31. prosinca 2016. iznosio 18 milijardi HRK. Pogledajmo kako točno izgleda ovaj izvadak iz konsolidiranih financijskih izvještaja Agrokora (u tisućama HRK; iznosi u zagradama predstavljaju negativne brojke):
Međutim, revizor konsolidiranih financijskih izvještaja Agrokor Grupe za 2016. odbio je priznati puni iznos objavljenog akumuliranog gubitka. Ovo je formulacija revizora preuzeta iz revizorovog mišljenja:
‘Gospodine premijeru, pretpostavljam da ste svjesni da sam ja autor otprilike jedne trećine žalbe HDZ-a podnesene Vrhovnom sudu u predmetu HDZ/Sanader/Fimi media. Nalaz i mišljene vještaka nevaljano je’
“Posljedično, nismo se mogli uvjeriti u točnost … akumuliranog deficita kako je objavljen u konsolidiranom izvještaju o financijskom stanju i konsolidiranom računu dobiti i gubitka za objavljena razdoblja financijskog izvještavanja.”
Kao što se može vidjeti iz gornje izjave, revizor nije imao problema s priznavanjem gubitka od dvije ili tri milijarde kuna, npr. temeljem ispravka potraživanja ili temeljem umanjenja vrijednosti imovine, nego je odbio priznati i prihvatiti postojanje ukupnog prijavljenog akumuliranog gubitka (deficita) od 18 milijardi kuna.
Netko bi morao objasniti, u uvjetima u kojima nije bilo poznato kakav je stvarni poslovni rezultat Agrokor Grupe za 2016., kako su manjinski dioničari raznih članica Agrokor Grupe izgubili svoje dionice i kako je pod takvim uvjetima bilo moguće postići nagodbu između vjerovnika.
Dajmo ovim informacijama o Agrokor grupi radni naslov: S1 E1: “Akumulirani deficit (preneseni gubici)” i pogledajmo sljedeći slučaj.
INA / Po nalogu državnog tijela, vodio sam tim koji je analizirao određene aspekte poslovanja INA-e. Koji su glavni nalazi u izvješću koje sam potpisao?
Prvo, utvrđeno je da su MOL i INA potpisali sporazum prema kojem je INA obvezna plaćati zateznu kamatu MOL-u po stopi od 18% na sve obveze koje nisu plaćene na dospijeću. U samo dvije godine, INA (i InterINA) isplatile su MOL-u 55 milijuna američkih dolara zateznih kamata na potraživanja neplaćena o dospijeću. U to vrijeme INA je bila dovoljno likvidna i solventna da se zaduži po kamatnoj stopi koja nije prelazila 3 do 4% jednim telefonskim pozivom i da svaki svoj dug plati kad dospije.
Gospodine premijeru, svakako ste svjesni da financijama INA-e isključivo upravlja MOL od 2003. godine i da MOL samostalno odlučuje koje će obveze INA platiti o dospijeću, a koje će ostati neplaćene i nakon isteka tog roka. Tako su (prema odluci MOL-a) obveze INA-e prema MOL-u ostale neplaćene, na što je tada obračunata i plaćena zatezna kamata u iznosu od 55 milijuna američkih dolara.
Drugo, MOL i INA potpisali su Sporazum o zastupanju prema kojem se INA odrekla svih aktivnosti vezanih uz nabavu nafte i naftnih derivata. MOL samostalno odlučuje o tome i nabavlja svu naftu i derivate za INA.
Kada sam zatražio dodatnu dokumentaciju, korespondenciju i analize kako bismo tim kojim sam vodio i ja bolje razumjeli kakve koristi INA ima od tog sporazuma, moje istraživanje je naglo prekinuto. Rečeno mi je da se dokumentacija više neće dostavljati, a da se rad tima koji vodim mora okončati. Završio sam svoj rad i potpisao izvještaj navodeći da nije dovršen i zašto nije dovršen.
Izvještaj koji sam potpisao godinama leži u ladicama Vaše vlade i Ureda državnog odvjetnika.
Gospodine premijeru, smatrate li mogućim da, na temelju Sporazuma o zastupanju, MOL izvlači dodatnu godišnju dobit od INE u iznosu između 50 i 100 milijuna eura Dobit koja nije evidentirana u poslovnim knjigama, niti je objavljena u financijskim izvještajima INA-e.
Gospodine premijeru, predlažem da se nastavi ovaj razgovor o INI.
HDZ/Sanader/Fima Media / Gospodine premijeru, pretpostavljam da ste svjesni da sam ja autor otprilike jedne trećine žalbe HDZ-a podnesene Vrhovnom sudu u predmetu HDZ/Sanader/Fima Media.
Dio žalbe koju sam sastavio odnosio se na analizu vještačkog nalaza i mišljenja koje je naručilo Državno odvjetništvo, a koje su prihvatili Županijski sud u Zagrebu i Vrhovni sud.
Nalaz i mišljene vještaka nevaljano je i neprikladno za donošenje sudske odluke. Međutim, Županijski sud u Zagrebu u svojoj presudi od 9. studenog 2020. o tom mišljenju se izjašnjava ovako:
“Sud je procijenio provedeno stručno mišljenje zajedno sa svim usmenim i pisanim dodacima kao vjerodostojan dokaz, i prihvaćeno je jer je doneseno na temelju dostupne dokumentacije koju je vještak pregledao i analizirao, pravila profesije, dugogodišnjeg iskustva i najboljeg stručnog znanja, kako je sam vještak naveo.”
U svojoj odluci od 11. lipnja 2021. Vrhovni sud je donio sljedeću odluku o vještačkom nalazu i mišljenju:
“Stoga je procjena ovog suda drugog stupnja da su nalaz i mišljenje, kao i njegove izmjene, doneseni potpuno objektivno i u skladu s pravilima profesije, na temelju podataka iz dokumentacije.”
Međutim, vještački nalaz i mišljenje nije pripremljeno prema pravilima profesije. Pitanje je tko je i u koju svrhu je naložio Županijskom sudu i Vrhovnom sudu da takve nevaljane dokaze smatraju utemeljenim i prikladnim za donošenje konkretne sudske presude.
Na ovaj slučaj u dijelu koji se odnosi na nalaz i mišljenje vještaka i štetu vratit ću se u nekoliko navrata.
Ustavni sud i Državno odvjetništvo / Sama bit postojanja institucija poput Ustavnog suda i Državnog odvjetništva je neovisnost. Nažalost, gospodine premijeru, Vi ste reorganizirali te institucije da djeluju kao backstage uredi Vaše vlade, Vaše stranke ili Vas osobno. O tome ću objaviti dokumentarne dokaze.
*******
Gospodine premijeru, imam tri pitanja za vas:
Je li moj otpor uzaludan?
Jesam li u opasnosti zbog gore navedenih tvrdnji i onih koje ću tek iznijeti?
Trebam li zaštitu institucija koje sam kopirao u ovom e-mailu?
Hrvoje Zgombić
Sudski vještak za financije i računovodstvo
Ovlašteni porezni savjetnik
Ovlašteni revizor
SENZACIONALNO PISMO Iskusni hrvatski revizor upozorio Plenkovića na šokantne dokumente koji otkrivaju dramatične nepoznate afere u DORH-u i Ini 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-25 20:04:54 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
