iustitia.bg
Sveučilišni profesor politologije, bivši dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i donedavni rektor privatnog Sveučilišta Vern komentira situaciju na svjetskoj političkoj sceni nakon američke intervencije u Venezueli i hapšenja Nicolasa Madura
Nacionalov sugovornik, sveučilišni profesor i politolog Vlatko Cvrtila, u razgovoru za Nacional osvrnuo se na ratove u Ukrajini i Gazi i ocijenio da je srušen svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata. Prema njegovim riječima, politika američkog predsjednika Donalda Trumpa opredmećena u politikama pod sloganima „America First“ i „Make America Great Again“ promovira vlastite, američke interese i ne osvrće se na posljedice takve politike. Tako kreira i uvjete za novi svjetski poredak utemeljen na multipolarnosti, u kojem nekoliko država ima moć raditi što hoće u međunarodnom prostoru na štetu manjih i malih država. To im prolazi sve dok ne ulaze u sfere interesa druge velike sile. Vlatko Cvrtila je svojedobno obnašao i dužnosti savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića.
NACIONAL: SAD je prošli tjedan napao Venezuelu i uhitili su predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu. Tim povodom pojavio se jedan zanimljivi komentar koji kaže: „zanimljivo je da Amerika širi demokraciju tamo gdje ima nafte“. Kako to komentirate?
Ako uzmemo u obzir da su Sjedinjene Američke Država sada drugi put intervenirale u državama koje su bogate naftom, onda se može i tako reći. To bi moglo potvrditi tu tezu jer su dvije zadnje intervencije bile u državama bogatim naftom. Prvi napad je bio na Irak 2003. godine, a Irak je država bogata naftom. Sada je bio napad na Venezuelu, također državu bogatu naftom, ali ovaj napad bio je prije svega usmjeren na smjenu režima. Odnosno, imao je namjeru promijeniti politiku Venezuele prema SAD-u. U Venezueli je SAD imao svoje kompanije u naftnome biznisu. Isto tako znamo da je taj naftni biznis pripao Venezueli.
NACIONAL: Je li bivši predsjednik Venezuele Hugo Chavez nacionalizirao taj naftni biznis i oduzeo ga američkim naftnim kompanijama
Upravo tako. Kada su američke kompanije bile tamo, svojom su tehnologijom razvijale taj naftni biznis. Čini se da se to može shvatiti kao jedan od razloga američke intervencije zbog kontrole naftnih izvora. Točno je da je Venezuela najbogatija naftom u toj hemisferi, prostoru Sjeverne i Južne Amerike. Treba uzeti u obzir da njihova nafta nije visoke kvalitete, ali je većina rafinerija u Meksičkom zaljevu, a kako ga sada Amerikanci zovu Američkom zaljevu, dizajnirana za preradu te nafte iz Venezuele. Ali isto tako treba reći da SAD-u ne odgovaraju režimi koji imaju svoje vanjskopolitičke orijentacije suprotne interesima SAD-a. Venezuela je u svojoj vanjskopolitičkoj orijentaciji bliska Ruskoj Federaciji. SAD neće dopustiti da im se u njihovu dijelu zapadne hemisfere uglavi neka država koja će imati jaki utjecaj Rusije ili Kine.
NACIONAL: Podsjeća li ovo što se dogodilo u Venezueli na kubansku raketnu krizu iz 1962., kada je Sovjetski Savez na Kubi pokušao instalirati nuklearni arsenal, što je bilo okarakterizirano kao jedan od najkritičnijih događaja Hladnog rata u konfrontaciji SAD-a i SSSR-a
U ovome trenutku Rusija kao prijateljska zemlja Venezuele nema moć, snagu ni volju intervenirati u korist predsjednika Madura i sadašnjeg venecuelskog režima. U pozadini je uvjetno rečeno trgovina. Rusija neće intervenirati u Venezueli, ali očekuje određene ustupke za interese Rusije u Ukrajini.
NACIONAL: Je to dogovoreno na zadnjem sastanku Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci?
Ne možemo reći da je to dogovoreno jer nemamo takvih informacija. Ali uzmemo li u obzir sve ono što se događa u ovome trenutku i što je na stolu, ta opcija može biti vrlo vjerojatna.
NACIONAL: Je li posljednji događaji opredmećeni ruskom invazijom na Ukrajinu, ratom u Gazi s ogromnim stradanjem palestinskih civila u vojnoj kampanji Izraela, uz najavu raseljavanja Palestinaca iz njihove enklave, ukazuju da je srušen svjetski međunarodni poredak? Bio je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata pod okriljem Ujedinjenih naroda.
Srušen je taj međunarodni poredak nizom dramatičnih događaja koji su se dogodili u 21. stoljeću. Sve je započelo terorističkim napadom 11. rujna 2001. godine na SAD i podjelom svijeta prema Bushevoj formuli „tko nije s nama, taj je protiv nas“. Slijedila je intervencija Ruske Federacije u Gruziji 2008., financijska i ekonomska kriza koja se 2009. pretvorila u globalnu recesiju, pa promjena granica u Europi ruskom aneksijom Krima 2014. Pandemija korone dodatno je ukazala na slabosti globalnog poretka i geopolitičkih natjecanja oko cjepiva uz izražen manjak globalne solidarnosti. Napokon, tu je i ruska invazija na Ukrajinu 2022. koja označava ključnu točku u slomu dotadašnjeg svjetskog poretka. Svi navedeni događaji pridonijeli su fragmentaciji i slomu međunarodnog poretka uspostavljenog pod okriljem Ujedinjenih naroda nakon Drugog svjetskog rata.
‘SAD–u ne odgovaraju režimi koji imaju svoje vanjskopolitičke orijentacije suprotne njegovim interesima. Venezuela je u svojoj vanjskopolitičkoj orijentaciji bliska Ruskoj Federaciji’
NACIONAL: Zašto je ruska invazija na Ukrajinu ključna točka sloma dotadašnje svjetskog poretka
Multilateralizam je trebao osigurati ravnopravnost svih država u međunarodnom poretku i zajedničko kažnjavanje onih koji su djelovali suprotno Povelji UN-a. Dakako, taj svjetski poredak nije bio idealan i nije uspijevao rješavati izazove koje su stvarale velike sile, ali je kontinuirano kreirao ideje, platforme i aktivnosti koje su pružale podršku najslabijima i ranjivima u siromašnijim dijelovima svijeta. Pored toga, stvorio je niz globalnih režima koji su postali osnova međunarodnog prava i navike djelovanja svih, velikih i malih država, u tim okvirima. Opstao je, između ostalog, i zato što su ga podržavale velike sile, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.
NACIONAL: Međutim, poslije upada Rusije u Ukrajinu i američki predsjednik Donald Trump najavio je da mu zbog nacionalne sigurnosti treba Grenland, ne samo zbog vrijednih minerala u njegovu tlu potrebnih suvremenoj industriji. A Grenland je još uvijek pod danskom jurisdikcijom. Naredio je također presretanje i konfiskaciju tankera Venezuele, južnoameričke države koja je među najbogatijim državama naftom i prirodnim plinom u svijetu. Je li i to narušavanje međunarodnog poretka u svijetu?
Fragmentacije međunarodnog poretka dovode do geopolitičkih i geoekonomskih lomova. U takvim uvjetima međunarodne neizvjesnosti i nepredvidivosti, države se „vraćaju“ suverenističkim politikama. Traženju načina za realizaciju vlastitih interesa ne vodeći računa o posljedicama. To se posebno odnosi na velike sile koje ne mare više za obnovu starog poretka, već svojim djelovanjem nameću nova pravila utemeljena na moći. Posve je očito da se vraćamo u stanje koje je Tukidid zapisao u „Povijesti Peloponeskog rata“, u kojoj atenski izaslanici govore stanovnicima Melosa: “Jaki čine što mogu, a slabi trpe što moraju.”
NACIONAL: Koliko je takvoj politici nakon ruske invazije na Ukrajinu pridonijela i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa
Politika predsjednika Trumpa „America First“ i „Make America Great Again“ promovira vlastite interese i ne osvrće se na posljedice. Kreira uvjete za poredak utemeljen na multipolarnosti u kojem nekoliko država ima moć raditi što hoće u međunarodnom prostoru na štetu manjih i malih država. To im prolazi sve dok ne ulaze u sfere interesa druge velike sile. Iz te perspektive možemo promatrati i Trumpov odnos prema Ruskoj Federaciji i njegovim prijedlozima za okončanje ruske agresije na Ukrajinu koji su pretežito u korist agresora, a ne žrtve. S druge strane, nema jakih riječi podrške Venezueli ili osude aktivnosti SAD-a iz Rusije. Slična situacija mogla bi se uskoro ponoviti u slučaju kineskog pritiska na Tajvan.
NACIONAL: Najavu iz predizborne kampanje da će za 24 sata posredovanjem zaustaviti rat u Ukrajini Donald Trump nije uspio realizirati ni nakon godinu dana. Nakon prošlotjednog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a potom i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na njegovu privatnom imanju Mar-a-Lagu na Floridi, izjavio je kako Vladimir Putin želi pomoći Ukrajini u zaustavljanju rata između dviju najvećih država u Europi.
Ta njegova izjava je još jedan primjer njegova odnosa prema tom ratu i potvrda koliko je nezainteresiran za detalje i posljedice mirovnog aranžmana u kojem bi agresor bio nagrađen, a žrtva ponižena. On je priznao kako je ovaj sukob izuzetno kompliciran i da ga nije moguće riješiti u kratkom roku. Poznato je da on ne voli komplicirane situacije i, barem u ovoj prvoj godini mandata, pokazivao je, u takvim problemima, nesigurnost u svojim izjavama koje su često bile kontradiktorne. Povijest je pokazala kako je izuzetno teško u kratkom vremenu rješavati ratove između velikih sila i manjih država, jer veća sila uvijek teži pobjedi u ratu bez obzira na cijenu. Rusija je u svakom pogledu nadmoćna u odnosu na Ukrajinu i njezin interes nije mirovnim sporazumom osigurati Ukrajini poziciju iz koje će ona graditi stabilnu budućnost vezanu uz Europsku uniju i Zapad.
NACIONAL: Kakvi su onda interesi Vladimira Putina u ovom trenutku?
Ruski interesi su kontinuirani vojni, politički i ekonomski pritisak na Ukrajinu kako bi ona imala što manje mogućnosti postati stabilnom nakon završetka sukoba. Kako bi dugoročno bila ovisna o vanjskoj pomoći, što bi je činilo pogodnom žrtvom za neku novu invaziju. Sastanku Trumpa sa Zelenskim prethodila je vrlo živa diplomatska aktivnost unazad mjesec dana i rada na tekstu mirovnog sporazuma s Ukrajinom nakon objave prijedloga SAD-a. A taj je prijedlog bio očito sastavljen prema željama Vladimira Putina i Rusije.
‘Prema nekim procjenama ove je godine poginulo 30 posto više ruskih vojnika nego prošle 2024., što upućuje na jaki intenzitet ratovanja i namjere Rusije da vojnim putem ostvari strateške ciljeve’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: No europski saveznici iz NATO-a oko toga nisu bili konzultirani, a rat se vodi u Europi, ne u Americi.
Da bi europski blok bio jači i prisutniji u svim procesima traženja mirovnog rješenja, formirana je tzv. Koalicija voljnih u kojoj se danas, kroz razne formate, nalazi tridesetak zemalja članica EU-a i NATO-a. U diplomatskim naporima traženja pravednog mirovnog sporazuma posebno se ističu Njemačka, Francuska i Velika Britanija, uz stalnu prisutnost predstavnika EU-a. Predsjednik Ukrajine Zelenski cijelo vrijeme pregovora održava komunikaciju sa spomenutim državama i nastoji koristiti njihov utjecaj kako bi smanjio pritisak SAD-a na Ukrajinu koji je kontinuirano prisutan.
NACIONAL: Što se događalo u tim pregovorima oko mirovnog sporazuma
Svojevrsno iznenađenje kod posljednjih razgovora ukrajinskih i američkih timova, koji su radili na tekstu mirovnog sporazuma, bio je razgovor Trumpa i Putina prije, pa onda i poslije tih razgovora. S obzirom na ishode sastanka, očito je kako Putin ima jaki utjecaj na Trumpove stavove. U takvim uvjetima nije bilo moguće postići neki značajniji napredak iako je ukrajinska strana bila spremna na značajne ustupke. Očito je da su dvije ključne stvari za završetak mirovnog sporazuma sigurnosna jamstva Ukrajini i teritorijalna pitanja.
NACIONAL: Sigurnosna jamstva apstraktno zvuče. Što bi ta sigurnosna jamstva trebala konkretno podrazumijevati?
Ta sigurnosna jamstva usporediva su s Člankom 5. Sjeverno-atlantskog ugovora o NATO-u. Međutim, problem je što se i taj Članak 5. može različito tumačiti. Upravo zato Ukrajina inzistira na pravno obvezujućim jamstvima koja bi bila potvrđena u Kongresu SAD-a, a ne samo jamstvima koje obeća ili potpiše predsjednik Trump. Cilj je postići puno jači aranžman nego što je Sporazum iz Budimpešte 1994., a bio bi obvezujući za svakog budućeg američkog predsjednika. Ukrajinska strana traži jamstva na rok od 30 do 50 godina, dok predsjednik Trump nudi maksimalno 15.
NACIONAL: Bi li ta sigurnosna jamstva podrazumijevala i raspored međunarodnih vojnih postrojbi na teritoriju Ukrajine?
Sigurno ne bi podrazumijevalo raspoređivanje postrojbi SAD-a. Neke europske države iskazale su mogućnost slanja svojih postrojbi, ali se Ruska Federacija tome snažno protivi. SAD vjerojatno ne razmatra mogućnost ulaska u rat na strani Ukrajine, ali bi se njihova jamstva vjerojatno kretala u današnjim okvirima pomoći i trebala bi biti, prije svega, faktor odvraćanja od svake buduće agresije na ukrajinski teritorij.
NACIONAL: Za postizanje mirovnog sporazuma Rusija inzistira i na barem 20 posto teritorija Ukrajine koje je već ugradila i svoj ustavno-pravni poredak. Kako će se to riješiti jer se radi o rušenju pravila svjetskog međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata
U ovome trenutku je očito da Ukrajina nema snage povratiti okupirani teritorij vojnim sredstvima, a da Ruska Federacija nastavlja agresiju s ciljem potpunog osvajanja četiriju ukrajinskih pokrajina koje je već pravno prisvojila. Svi dosadašnji mirovni prijedlozi uzimali su u obzir tu činjenicu i rješenje pronalazili u de facto priznavanju ruskih osvajanja. Problem je trenutno taj što ruska osvajanja nisu uspjela dosad okupirati cjelokupne teritorije svih četiriju pokrajina, pa je njihova polazna točka za pregovore ukrajinsko povlačenje, što je Ukrajini neprihvatljivo. To bi bio strateški poraz za Ukrajinu, a stvorio bi i pretpostavke za nova ruska osvajanja. Zadnja rješenja nude demilitarizaciju nekih područja, pa čak i vanjsko upravljanje. Da bi to dugoročno funkcioniralo i da bi se izbjegla mogućnost nove ruske agresije na demilitarizirane zone, važno je postići odgovarajuća sigurnosna jamstva, na čemu s pravom inzistira Ukrajina.
‘Politika predsjednika Trumpa ‘America First’ i ‘Make America Great Again’ promovira vlastite interese i ne osvrće se na posljedice. Kreira uvjete za poredak utemeljen na multipolarnosti u kojem nekoliko država ima moć raditi što hoće’
NACIONAL: Nije li namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina bila osvojiti cijelu Ukrajinu, a ne samo tih 20 posto ukrajinskog teritorija koji su Rusi već zaposjeli?
Iz govora predsjednika Putina vidi se da njih ne interesira samo dio teritorija Ukrajine koji su okupirali. Njih interesira cjelokupni teritorij četiriju regija koje su već uključili u svoj teritorijalni sastav. Poluotok Krim je već prije bio uključen, potom Donjecka i Luhanska oblast, odnosno Donbas, zatim Zaporižje i Hersonska oblast. Sada je samo pitanje hoće li morati i dalje vojno osvajati ili će ga dobiti preko mirovnih pregovora.
NACIONAL: Odgovaraju li Rusiji uopće mirovni pregovori ili ih zapravo pokušava izbjeći?
Iz svega onoga što se događalo 2025. vidi se da Rusiji ne odgovaraju mirovni pregovori u ovome trenutku. Oni forsiraju priču da se mirovni pregovori mogu voditi, ali samo prema njihovim uvjetima. A ti uvjeti za Ukrajinu praktički znače kapitulaciju. Dugoročni interes Moskve je da Ukrajina bude nestabilna, da je politički podvoje i da ne ulazi u zapadne integracije. Tada bi se mogao širiti ruski utjecaj u Ukrajini preko određenih političkih platformi u Ukrajini. Putin cijelo vrijeme forsira narativ da će pobijediti u ovom ratu i da mu ništa ne može stati na put. Takav stav Rusije moguć je dobrim dijelom i zbog ponašanja predsjednika Trumpa i SAD-a koji imaju alate za jači pritisak na agresora kako bi pristao na kompromise oko mirovnog sporazuma, ali to ne čine u ovom trenutku.
NACIONAL: Kolika je cijena za Rusiju te Putinove vojne inicijative na bojišnici u Ukrajini?
Cijena te Putinove inicijative izuzetno je velika, ali to njega ne zanima, jer smatra kako se radi o zadaći ispravljanja povijesnih nepravdi učinjenih Ruskoj Federaciji. Pritom cijena pobjede nije bitna, već pobjeda sama. Prema nekim procjenama ove je godine poginulo 30 posto više ruskih vojnika nego prošle 2024., što upućuje na jaki intenzitet ratovanja i namjere Rusije da vojnim putem ostvari strateške ciljeve u Ukrajini. Putina zanima cijela Ukrajina, ali naravno da je on trenutno ne može vojno osvojiti. On će pristati na mirovni sporazum koji će njemu osigurati dugoročni utjecaj na Ukrajinu, a sigurno neće odustati od pritiska i izazivanja incidenata koji bi opet mogli dovesti do agresije. Toga su jako dobro svjesni u Kijevu i zato su, čini se, spremni na teritorijalne ustupke, koliko god se to činilo nepravednim i nagradom agresoru. Ali to je i cijena za jaka sigurnosna jamstva Ukrajini.
NACIONAL: Kako tumačite teze ruskog predsjednika Putina da je agresija na Ukrajinu posljedica navodnog obećanja Moskvi s početka devedesetih godina, odnosno obećanja Jamesa Bakera, američkog državnog tajnika u administraciji Georga Busha starijeg, ali i njemačkog kancelara i ujedinitelja dviju njemačkih država Helmuta Kohla, zadnjem predsjedniku Sovjetskog Saveza Mihailu Gorbačovu da se NATO neće širiti prema istoku?
Postoje brojni dokazi da to nije bio nikakav ozbiljan politički dogovor o neširenju NATO-a jer se to tada nije ni ozbiljno razmatralo na Zapadu. To je bilo vrijeme pada Berlinskog zida, na samom kraju 1989. i raspada hladnoratovskog poretka. U tom trenutku ni Varšavski ugovor još uvijek nije nestao, pa nije ni moglo biti govora o širenju bilo koga. Ti razgovori s Gorbačovom mogli su biti eventualno vođeni u kontekstu stvaranja novog svjetskog poretka koji je promovirao predsjednik Bush. U njemu bi se primjenjivala načela liberalne demokracije u cilju zajedničkog djelovanja u izgradnji međunarodnog mira. Tada nitko nije razmišljao o tome hoće li se NATO širiti ili ne.
NACIONAL: Kada se onda krenulo u proces širenja NATO-a
Sve do početka 1994. raspravljalo se, posebice u SAD-u, treba li uopće NATO ili ne treba u novom svjetskom poretku. Kompromis je pronađen u oblikovanju dviju platformi: prvo, Partnerstva za mir 1994. koje je odražavalo ideju novog svjetskog poretka i ideju o zajedničkoj izgradnji međunarodnog mira bez obzira na politički sustav sudionika kojemu je pristupila i Ruska Federacija 1994. Drugo, studija o proširenju NATO-a je tek iz 1995.
NACIONAL: Nakon toga dolazi do proširenja NATO-a.
Tako je. Godine 1997. pozvane su prve tri države, Poljska, Češka i Mađarska, koje su ušle u punopravno članstvo 1999. Proširenje NATO-a nastavilo se ulaskom sedam država srednje i istočne Europe 2024., što je bilo povezano i s ulaskom njih pet u Europsku uniju. Bugarska i Rumunjska su ušle u EU tri godine kasnije. Hrvatska i Albanija ušle su u NATO 2009., Crna Gora 2017., Sjeverna Makedonija 2020., a zadnje dvije Finska 2023. i Švedska 2024. Širenje NATO-a bilo je povezano s procesima demokratizacije u bivšim komunističkim državama i njihove vanjskopolitičke orijentacije prema udruživanju u zapadne asocijacije s drugim demokratskim državama.
NACIONAL: Zašto mislite da Putina nitko ne može spriječiti u zaustavljanju rata u Ukrajini?
Četvrta je godina rata u Ukrajini. Je li Putin prestao s ratnim djelovanjem? Nije. Je li ga netko u tome spriječio? Nije. Jesu li ga sankcije oštetile? Zasad nisu. Je li on nešto posebno zabrinut zbog sankcija Ne pokazuje pretjeranu zabrinutost, jer smatra da ima povijesnu misiju. Ima li na svojoj strani Kinu? Ima. Mogli bismo još nabrajati čimbenike koji idu njemu u korist u ovome trenutku.
NACIONAL: Kažete da sankcije predsjednika Putina nisu odvratile od njegove imperijalne politike prema Ukrajini. Kako objašnjavate da rusku ekonomiju nije ugrozila Putinova politika, što je Bruxelles očekivao? Slične su procjene bile i u NATO-u, da će takva politika odvesti u propast rusku ekonomiju.
Naravno da će sankcije pogoditi rusko gospodarstvo, ali one Putina nisu zaustavile u ratovanju. Bilo kakve sankcije ne mogu zaustaviti Putina da bi on kalkulirao na način koliko će ga taj rat koštati. Njega ne interesira trošak rata u ekonomiji, pa čak ni u ljudskim gubicima, a čini se da ga ne brinu previše ni posljedice po rusko društvo. Njega interesira da Ukrajina bude na ovaj ili onaj način pod kontrolorom i utjecajem Rusije. Ekonomske sankcije imaju i imat će posljedice, ali zasad nisu značajne jer uspijeva prodavati naftu i plin, pa tako financirati svoje ratni stroj, jer je i dobar dio gospodarstva usmjeren na vojnu proizvodnju. Europsko tržište energenata je izgubio, ali je otvorio nova tržišta u Kini i Indiji koje zajedno imaju gotovo tri milijarde stanovnika i razvijaju se relativno visokim stopama gospodarskog rasta. Zato Indiji i Kini rastu i potrebe za ruskim energentima. Paradoks je kako i dio ruskih energenata nakon četiri godine od uvođenja sankcija ipak dolazi i na europsko tržište, čime se posredno pridonosi otpornosti ruske ekonomije.
VLATKO CVRTILA ‘Napad na Venezuelu bio je prije svega usmjeren na smjenu režima i promjenu politike Venezuele prema SAD-u’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2026-01-08 21:14:55 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
