iustitia.bg
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, dok traje neizvjesnost oko primirja na Bliskom istoku, govori o spremnosti Hrvatske na posljedice globalnih poremećaja na tržištu bez obzira na prestanak ili nastavak rata
Američko-izraelski napadi na Iran i iranski odgovor raketiranjem Izraela, ali i arapskih zemalja Perzijskog zaljeva te blokada Hormuškog tjesnaca, proizveli su „scenarij iz noćne more“ u svjetskoj politici i ekonomiji, od kojeg mnogi godinama strahuju. No najnovije primirje donijelo je pad cijena energenata na globalnom tržištu. Nitko ne zna koliko će potrajati i je li rat završen, posebno nakon propalih pregovora u Pakistanu pa su sve države, uključujući i Hrvatsku, pripravne za sve moguće scenarije.
Iako je novo ratno poprište daleko od hrvatskih granica, njegove posljedice osjećaju i Hrvatska i Europa. Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je upozorila da bi posljedice novog rata na Bliskom istoku za Hrvatsku mogle biti jači inflacijski udar i usporavanje gospodarskog rasta. Iako su najave ovogodišnje turističke sezone dobre, novi rat mogao bi se negativno odraziti na turističke rezultate.
O tim i drugim temama Nacional je razgovarao s Goranom Šaravanjom, glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore (HGK) s dugogodišnjim iskustvom u radu na makroekonomskim prognozama jer je godinama bio glavni ekonomist Ine, a prije toga i Zagrebačke banke.
Šaravanja je jedan od najznačajnijih mlađih hrvatskih makroekonomista. Rođen je i odrastao u Sydneyju, u obitelji hrvatskih iseljenika, a na Sveučilištu Macquarie završio je studij ekonomije. U Australiji je stekao prva radna iskustva i radio je u Ministarstvu financija savezne države Novi Južni Wales, čiji je Sydney glavni grad. U Hrvatsku je došao 1999.
B&B: Iako se očekivalo da će novi rat na Bliskom istoku biti kratak, pokazalo se da to nije tako. Dvotjedno primirje je nastupilo prije nekoliko dana, ali posljedice su ostale. Jedna od posljedica donedavnog rata je i divljanje cijena energenata. Kako gledate na najave da bi barel nafte uskoro mogao doseći cijenu od čak 200 američkih dolara
Preko noći nestalo je od 12 do 15 milijuna barela nafte s tržišta od ukupno preko 100 milijuna barela dnevne potrošnje. Ovako veliki udarac na globalnu ekonomiju ne može proći bez posljedica, čemu smo svjedočili objavom preliminarne procjene inflacije za ožujak u Hrvatskoj i EU-u. Više cijene nafte su logična posljedica, ali ne bih se upuštao u igru „tko će biti preciznije u krivu“ za cijene barela nafte. Trebamo postaviti pitanje tko će u ovako neizvjesnim vremenima biti spreman osigurati taj teren ako znamo da najveći tankeri prevoze dva milijuna barela nafte, a vrijednost svakog broda s naftom od 200 dolara po barelu je 400 milijuna dolara. Sve je kratkoročno moguće, kao što smo svjedočili 2008. kada je nafta dosegla vrhunac od 147 dolara, ali ne vidim scenarij gdje potražnja ostane postojana na tim razinama cijena da bi se zadržale tako visoko.
Svi se nadamo da će sukob završiti što prije, ali bit će posljedica za globalnu energetsku opskrbu. Prvo, tankeri nafte moraju se vratiti na odgovarajuće položaje kako bi ponovno nesmetano opskrbljivali svijet naftom i naftnim derivatima. Kako nije riječ o avionima, taj će proces trajati mjesecima, a ne danima, a u međuvremenu proizvodnja nafte stoji. Drugo, trebat će vremena da zemlje Bliskog istoka vrate proizvodnju nafte i plina na predratne razine. Za Kuvajt se procjenjuje da će mu trebati od tri do četiri mjeseca za povratak na predratne razine proizvodnje, ali treba vidjeti jesu li oštećena ležišta, što znači da bi se dio proizvodnje mogao trajno izgubiti. Katar, osim što je proglasio višu silu u proizvodnji ukapljenog plina i procijenio da je 17 posto izvoznih kapaciteta oštećeno u iranskim napadima na postrojenje Ras Laffan, procjenjuje da će mu trebati od tri do pet godina za popravak štete i povratak proizvodnje. Potraje li sukob, slijedi pad potražnje i osjetno usporavanje gospodarskog rasta jer ovakav razmjer nedostatka nafte, naftnih derivata, plina, gnojiva, helija i sumpora na duži rok utječe na proizvodne procese, raspoložive dohotke i domaću potražnju.
‘Što se tiče Hrvatske, zadržali smo rafineriju u Rijeci i pristup moru, a domaća proizvodnja pokriva manji dio potreba za naftom’
B&B: S obzirom na to da kroz Hormuški tjesnac prolazi petina svjetske nafte i petina svjetskog LNG-ja, a da su europske zemlje i više od ostatka svijeta ovisne o nafti i plinu iz zemalja Perzijskog zaljeva, je li opasnost da ostanemo bez dovoljnih količina energenata S kojih alternativnih tržišta ih možemo nabaviti u kratkom roku?
Europa je manje izložena Hormuškom tjesnacu nego Azija ili Afrika što se tiče pristupa nafti i plinu. To je realnost pokazala jer su se prve nestašice i ozbiljnije interventne reakcije država pojavile u istočnoj Aziji. Što se tiče Hrvatske, zadržali smo rafineriju u Rijeci, imamo pristup moru i domaća proizvodnja pokriva nam manji dio potreba za naftom. Sjeverni Jadran izvor je domaćeg plina, a i pojačana LNG infrastruktura s čvorištem u Omišlju također nas čini relativno otpornijima od mnogih drugih zemalja. Europa je izloženija kada je riječ o plinu nego o nafti, gdje ima više izvora kao što su Norveška, zapadna Afrika, Azerbajdžan i drugi. Europa je također bogata i iduće zime cjenovno će se moći upustiti u tržišnu borbu za plin s Kinom, Južnom Korejom i Japanom. Sreća je u nesreći što dolazi ljeto pa je sezonska potrošnja plina niska. Time smo dobili na vremenu za pripremu za sljedeću zimu. Puno više truda će se uložiti u ograničavanje potražnje za energentima u Hrvatskoj u odnosu na pandemiju i možemo očekivati sve veću koordiniranost Europske unije kako bi se sve zemlje članice što ravnomjernije nosile s posljedicama poremećaja na energetskim tržištima. Europi i Hrvatskoj nedostatak energenata nije primarni scenarij, ali morat ćemo se razumnije odnositi prema potrošnji.
‘Svi planovi bliskoistočnih zemalja za istraživanje i proizvodnju fosilnih goriva, vise u zraku i nitko ne zna što će biti’
B&B: HNB je nedavno upozorio da Hrvatskoj prijeti opasnost od visoke inflacije ako potraje rat na Bliskom istoku. Koliku inflaciju očekujete ove godine?
To je logično upozorenje s obzirom na razmjere šoka na ponudbenoj strani ekonomije koji svijet proživljava. Inflacija će ove godine biti viša nego prošlogodišnjih 3,7 posto. Premda je iz ove perspektive nezahvalno prognozirati prosječnu stopu inflacije za 2026., teško je očekivati da će biti ispod 4,5 posto. Očekujem da će pad domaće potražnje odigrati važniju ulogu u reguliranju inflatornih pritisaka. Povišene cijene energenata negativno utječu na novčani tok poduzeća pa time i na investicijske planove i planove zapošljavanja, dok se kućanstvima smanjuje raspoloživi dohodak, što također ograničava rast domaće potražnje. U takvim uvjetima je bitno smanjen prostor poduzećima za prenošenje ukupnog porasta cijena na krajnjeg korisnika.
B&B: Kako ocjenjujete Vladine mjere za ograničavanje rasta cijena naftnih derivata i plina U oporbi tvrde da kompanije iz sektora energetike takvu intervenciju neće moći izdržati i da bi bolje rješenje od klasične državne intervencije bilo utjecati na marže dobavljača. Primjerice, uvođenjem poreza na ekstraprofit, a ponovno se govori i o plivajućim trošarinama.
Vladine mjere su pravovremene u smanjenju učinka cjenovnog šoka koji je prouzročio rat u Iranu. Cijene naftnih derivata nisu ograničene na autocestama niti su premium goriva obuhvaćena mjerama. Država ima alate za intervencije u krizama a da ne posegne za porezom na ekstraprofit, osobito u zemljama poput Hrvatske koju još uvijek prati stigma o kvaliteti poslovne klime. Središnji registar stanovništva uskoro će biti operativan pa će Vlada imati pristup informacijama o imovini stanovništva, što će joj omogućiti da kvalitetnije usmjeri mjere. Vladi bi se time otvorio prostor za jačanje proračunske pozicije, odnosno dodatni prostor za mjere ako budu potrebne. Veseli činjenica da se otvara prostor za kvalitetnije osmišljene politike koje bi se bolje i pomnije usmjerile isključivo na najpotrebitije u društvu.
B&B: Prijeti li nam zbog visokih cijena energenata podbačaj u turističkoj sezoni? Iako su svjetski mediji ocijenili da bi hrvatski turizam mogao biti jedan od dobitnika novog rata na Bliskom istoku, čini se da mnogi zaboravljaju da je Hrvatska ponajprije autodestinacija, što znači da visoke cijene goriva itekako mogu utjecati na turističke dolaske i noćenja.
Prema podacima, booking za sjeverni Jadran je čak nešto bolji u odnosu na isto vrijeme prošle godine i nema značajnog pada rezervacija. Posljednjih godina vidimo rast trenda last minute rezervacija, pogotovo zbog trenutačne neizvjesne globalne situacije. Nije za isključiti da će turist koji važe svaki euro godišnji provesti u mjestu stanovanja. Dva će faktora presuditi kako će se aktualna situacija odraziti na hrvatski turizam. Prvi je da će se svjetsko turističko tržište ove godine smanjiti. Tu će daleke destinacije i one koje ovise o avioprijevozu najviše patiti jer su cijene aviogoriva u Aziji najviše porasle i rizik nestašica prvo se pojavio upravo kod aviogoriva. Drugi i ključan faktor za našu turističku sezonu je pitanje hoće li naš udio u tom smanjenom globalnom turističkom kolaču biti dovoljno velik da ove godine porastu inozemni prihodi od turizma.
B&B: Kakve će učinke na hrvatsko gospodarstvo, a posebno turizam, imati utrka u naoružavanju u regiji? Srbija je nabavila kineske rakete kojima je u dometu čak i Zagreb, što malo koga može ostaviti ravnodušnim.
Kontekst naoružanja ima šire razmjere. Trumpova administracija ozbiljno razmišlja o napuštanju NATO-a. Nova nacionalna sigurnosna strategija iz studenoga 2025. jasno je Europi dala do znanja da SAD više ne gleda na nas s onom važnošću kao od kraja Drugog svjetskog rata do drugog Trumpova dolaska na vlast. Osim toga, Trump je više puta izjavio da će se zemlje koje ovise o prohodnosti Hormuškog tjesnaca za pristup energentima same morati pobrinuti za osiguravanje pristupa. Svijet u kojemu SAD nije spreman više osigurati plovidbenost globalnih trgovinskih ruta je svijet u kojemu svaka europska i sve ostale zemlje moraju biti spremne trajno i znatno povećati izdatke za obranu te naći nove mehanizme suradnje s istomišljenicima kako bi jamčili vlastitu sigurnost. Takav „novi svjetski poredak“ je novi moment kojemu se svi sektori globalne ekonomije moraju prilagoditi pa tako i turizam, uključujući hrvatski turizam.
‘Puno više truda uložit će se u ograničavanje potražnje za energentima u Hrvatskoj u odnosu na pandemiju’
B&B: Kako bi se rat protiv Irana mogao odraziti na hrvatski BDP? Kakvu stopu rasta očekujete u ovoj godini?
Doći će do osjetnog usporavanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj s prošlogodišnjih visokih 3,2 posto. I prije izbijanja rata na Bliskom istoku američka ekonomija pokazivala je evidentne znakove usporavanja, a Europska unija već godinama pleše na rubu statističke recesije, dok je domaća potražnja u Kini duže vrijeme anemična. Drugim riječima, inozemni okvir je sve samo ne poticajan. Ugovoreni investicijski poslovi, dobrim dijelom podržani iz fondova EU-a, veliki su plus za gospodarski rast ove godine i s relativnom sigurnošću možemo govoriti o usporavanju gospodarskog rasta, a ne o recesiji. Kada bi rat na Bliskom istoku danas završio i kada bi se Hormuški tjesnac odmah otvorio za nesmetani promet, povratak na predratno stanje energenata i dalje bi trajao godinama. Ponovno pogonjenje oštećene bliskoistočne infrastrukture, bilo da je riječ o rafinerijama, proizvodnim kapacitetima za ukapljeni plin, petrokemijskim sustavima ili naftnim i plinskim ležištima, trajat će godinama. Svi planovi bliskoistočnih zemalja za istraživanje i proizvodnju fosilnih goriva vise u zraku. Upitno je osigurati izvore financiranja nakon recentnih zbivanja i pod kojim će to biti uvjetima. Bez omalovažavanja zelene tranzicije, moderna ekonomija i zapadni stil života i dalje ovise o fosilnim gorivima. Morat ćemo se naviknuti na povećanu neizvjesnost, sporiji gospodarski rast i više pažnje posvetiti potrošnji energenata u kućanstvima nego dosad. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da poduzeća imaju adekvatan pristup energentima ako želimo zaštititi industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj.
‘Smatram da je Hrvatska objektivno, s obzirom na startnu poziciju, samu sebe i sve ostale ugodno iznenadila putanjom razvoja koju je ostvarila od osamostaljenja’, kaže Goran Šaravanja, FOTO: HGK
B&B: Nitko ne osporava činjenicu da Hrvatska pristojno stoji po makroekonomskim pokazateljima, što potvrđuje i njen kreditni rejting. Međutim, domaći ekonomisti i oni iz međunarodnih institucija upozoravaju na izostanak reformi u ključnim područjima. To se posebno odnosi na sustave poput mirovinskog i zdravstvenog te socijale koji „gutaju“ velika sredstva poreznih obveznika i na državnu upravu i lokalnu samoupravu koje nikako da dočekaju „svojih pet reformskih minuta“. Zašto su reforme u Hrvatskoj problem?
Da je reforme jednostavno provoditi, ne bismo svjedočili prosvjedima u Nizozemskoj, Francuskoj i drugim zemljama razvijenijima od Hrvatske. Hrvatska je institucionalno mlada država. Samostalni smo nešto manje od 35 godina, a administrativni okvir morali smo graditi od nule. Smatram da je Hrvatska objektivno, s obzirom na startnu poziciju, samu sebe i sve ostale ugodno iznenadila putanjom razvoja koju je ostvarila od osamostaljenja. To je i prevladavajuće mišljenje kada tu temu otvore i ekonomisti i diplomati u Bruxellesu i Zagrebu. Pitanje je kako ostati na istoj putanji. Osnovni je problem s reformama taj što svaka inicijativa oduzima nešto nekome da bi preraspodijelila sredstva nekome drugome. Osim toga, reforme se nikada ne odvijaju u vakuumu ni nužno jedna za drugom. Nije ih lako provoditi, a pogotovo u administrativno mladim državama poput Hrvatske gdje je po logici stvari institucionalna memorija kraća nego u zapadnoj Europi. S druge strane, moramo biti svjesni da čak i Ujedinjeno Kraljevstvo nije moglo spriječiti evidentan geopolitički autogol zvan Brexit.
‘Sredstva Europske unije bitan su faktor putanje razvoja hrvatske ekonomije, u što smo se uvjerili u doba pandemije’
B&B: Hoće li nam u dogledno vrijeme „presušiti“ novac iz EU fondova koji je važna karika u mehanizmu investicija i gospodarskog rasta u Hrvatskoj?
Ne vjerujem u taj scenarij. Istočna Slovenija i dalje prima sredstava iz fondova EU-a, iako je Slovenija na 91 posto razvijenosti EU-a. S Nacionalnim planom za oporavak i otpornost dokazali smo da možemo iskoristiti ponuđeno iz Bruxellesa. Sada nam slijedi teži posao, a to je povećati iskorištenost potencijala iz kohezijskih fondova. Za to nam treba veća efikasnost javne administracije koja će osmisliti i provesti odgovarajuće programe. Hrvatska gospodarska komora je proširila Indeks razvijenosti županija koji je primarno namijenjen našim županijskih komorama i članicama. Drugi nam je cilj bio da objedinimo i raščlanimo podatke na županijskoj razini na detaljniji način kako bismo stvorili temelj za nove poteze u kontekstu usmjeravanja europskih sredstava na regionalnim razinama. Sredstva EU-a su bitan faktor putanje razvoja hrvatske ekonomije, osobito od pandemije. Kada je 2008 i 2009. globalna ekonomija zadnji put bila ozbiljno izložena, osjetili smo na vlastitoj koži koliko je teško oporaviti se bez pristupa svim mehanizmima i sredstvima EU-a.
B&B: Koje bi poteze trebalo napraviti da se ubrza gospodarski rast? On je, doduše, i sad među najvećima u EU-u, ali iz godine u godinu slabi. Mnogi nam najavljuju recesiju.
Prvi korak bio bi vjerodostojno i pravovremeno provoditi zakone i propise. Sa stajališta gospodarstvenika, bilo da je riječ o dozvoli ili sudskoj odluci očekivanje je, s obzirom na razinu porezne opterećenosti sustava, da se za isti postupak svaki put dobije isti odgovor u istom roku, bez obzira na to o kojoj razini administracije govorimo. Pravovremeno donošenje odluka gradi povjerenje prema institucijama i jača gospodarski rast, što povećava proračunske prihode i omogućuje državi da smanji porezno opterećenje. Tako pokrećemo novi krug razvoja koji bi na održiv način omogućio ekonomski održiv rast plaća iz proračuna.
GORAN ŠARAVANJA ‘Hrvatskoj ne prijeti recesija, ali moramo se prilagoditi novom svjetskom poretku’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-18 14:26:16 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
