iustitia.bg
Enes Vejzović, koji prvi put režira u HNK u Osijeku, i ravnatelj osječke Drame Duško Modrinić, koji igra glavnu ulogu, govore o novoj predstavi ‘Kolumne zaboravljene djece’ Mate Matišića, koja će se u osječkoj nacionalnoj kazališnoj kući premijerno izvesti 17. travnja. To je njihova prva suradnja kao redatelja i glumca
Drama ‘Kolumne zaboravljene djece’ Mate Matišića bespoštedna je kritika svekolikog kvarenja društva, u njoj i kroz nju autor bez zadrške progovara o naličju svega: o novinarima ucjenjivačima, upravljanju javnim mnijenjem, posvojiteljima monstrumima, posvojiteljima mučenicima, biološkim roditeljima koji napuštanjem zapravo ubijaju vlastitu djecu.’’ Napisala je to Ivana Šojat u popratnom tekstu uz predstavu koja će biti praizvedena 17. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Redatelj je Enes Vejzović, glumac koji sve češće režira i čije su režije sve zapaženije. Vejzović prvi put radi u osječkoj nacionalnoj kazališnoj kući, a uz režiju radio je i scenografiju s Maritom Ćopo koja je radila i kostime. Dramaturg predstave je autor teksta Mate Matišić, a glavnu ulogu Matu igra Duško Modrinić, ujedno i ravnatelj Drame osječkog HNK. Nacional je razgovarao s Vejzovićem i Modrinićem koji su zajedno radili kao kolege na sceni, ali ovo im je prva suradnja redatelj – glumac.
Enes Vejzović za osječku kazališnu narodnu kuću vezan je, kako kaže, obiteljski: „Godine 1991. moj pokojni otac Fadil Vejzović bio je scenograf Mozartove opere ‘Otmica iz Saraja’ u režiji također pokojnog Tomislava Durbešića. Osječka publika uživala je u Mozartovim arijama u pauzama između granatiranja. Ta njegova scenografija izgorjela je u ratu. Moja majka, moj brat i ja tada smo strepili za našeg oca; nisam tada bio svjestan niti sam mogao pojmiti umjetničku strast i ljudski inat mojega oca. Danas, 35 godina nakon razaranja, u istom kazalištu, osim redateljskog radim i scenografski posao s Maritom Ćopo. Ovu predstavu posvećujem svojem ocu Fadilu Vejzoviću, hrvatskom slikaru i grafičaru.“
Čitajući ‘’Kolumne zaboravljene djece’’ osjetio je, kaže, koloplet osjećaja; od iskonske jeze i straha preko nevjerice i ogorčenosti do sućuti i katarze. Vejzović ovaj tekst smatra jednim od najboljih ne samo hrvatskih, nego i europskih tekstova 21. stoljeća:
„Matišićeva hrabrost i bespoštedna kritika svijeta, ali i sebe samoga zahtijevala je od mene istu takvu umjetničku beskompromisnost. U fokusu mi je dosljedno iznošenje ideje pisca. Želim da publika ne bude prevarena. Želim da publika dobije nešto drugačije nego što dobiva gledajući serije na internetskim platformama. Režiju vidim kao komponiranje grupnog nastojanja za iskazivanjem stava. Ponekad je taj stav buntovan, ponekad osjetilan, refleksivan…“
‘Moj otac Fadil Vejzović bio je 1991.scenograf opere ‘Otmica iz Saraja’ u HNK u Osijeku. Ta scenografija izgorjela je u ratu. Posvećujem ovu predstavu njemu’, kaže Enes Vejzović
Budući da već ima nekoliko režija, i to vrlo uspješnih i nagrađivanih, opisao je koliko unosi sebe kao glumca i umjetnika u režiju te objasnio razlikuje li ga to od drugih redatelja. Kako kaže, kroz dugogodišnji rad u kazalištu imao je priliku raditi sa svakojakim redateljima, ali od svakog pa i najgoreg možeš nešto naučiti, naravno ako želiš učiti:
„Ja nisam želio postati redatelj, meni se to jednostavno dogodilo. Više je to bilo preuzimanje odgovornosti u određenim okolnostima. To što sam glumac zasigurno me razlikuje od drugih, klasičnih kazališnih redatelja, s druge strane nisam jedini glumac-redatelj. Velik je broj mojih kolega koji su se odvažili na redateljski pothvat. Mislim da su najvažniji hrabrost i svojevrsna kockarska strast u zamišljanju mogućih svjetova.
Najvažnije što sam naučio iz ta dva naizgled različita iskustva je to da ne treba biti oštar ni prema sebi niti prema drugima. I glumci i redatelji su u većini slučajeva duboko ranjiva bića. Uzajamno prenošenje, odnosno razmjena ideja između glumca i redatelja osnova je mogućnosti dobre suradnje, a samim time i dobre uloge i predstave. Dakle, ništa bez međusobnog uvažavanja i poštovanja. S glumcima radim onako kako bih volio da redatelji rade sa mnom. Mislim da je jednostavan, konkretan, ali individualan pristup glumcu najdjelotvorniji. Naravno da redatelj mora kontrolirati proces i estetski kontekst, no glumci kao akrobati duha moraju imati slobodu na toj uskoj užadi koja je rastegnuta pred njima.“
Ovaj tekst bavi se teškim temama, a Matišić piše autofikcijski, tvrdi Vejzović. Dalje pojašnjava – znate ono kad na početku filma piše ‘’prema istinitim događajima’’, a ponekad i ‘’inspirirano istinitim događajima’’:
„Matišićevi tekstovi su inspirirani istinitim događajima i poigravaju se upravo tom inspiriranošću. Neke se stvari u drami istinite, a neke duboko ukorijenjene u traču, kuloarskim nagađanjima, čistoj laži… Na gledatelju je da se prepusti toj kazališnoj istini, ne da pokuša odvojiti fakte od falsifikata.
Teme koje obrađuje ovaj tekst na prvi pogled su teške, brutalne, kontroverzne, ali način na koji ih obrađuje je upravo ono što me zanimalo u ovom komadu. Pokušao sam publici prenijeti esenciju Matišićeva dramskog pisma, a to je pitanje ljudske sućuti.“
Slično iskustvo s teškim temama Vejzović je imao u još nekoliko predstava, a dvije u njegovoj matičnoj Gavelli još uvijek su itekako aktivne i važne – ‘’Majka’’ koju je režirao i ‘’Sigurna kuća’’ u kojoj igra. U objema se govori o poremećenim obiteljskim odnosima, disfunkcionalnim obiteljima, obiteljskom nasilju, a i u ovoj je osječkoj predstavi obitelj u fokusu. Vejzović kaže da je uloga dramskog kazališta upravo to – baviti se društveno važnim temama. Upozoravati, ukazivati na društvene bolesti, anomalije, malformacije.
„I ‘Majka’ i ‘Sigurna kuća’, svaka na svoj način, bave se temom položaja žene u suvremenom društvu. Umjetnik je drugačije ispunjen kada obrađuje teme, odnosno radi predstave koje odzvanjaju u društvu; kada publika nije samo zabavljena, već i ponukana da misli i raspravlja o onome što je te noći gledala u kazalištu. Izuzetno sam počašćen što sam uopće dobio priliku režirati praizvedbu Matišićeva teksta. Kazalište bez svojih tekstova je kao narod bez vlastitog jezika. Imam sreću raditi na tako moćnom i važnom tekstu. Publika će procijeniti jesam li u tome sa svojim suradnicima i glumačkim ansamblom uspio“, rekao je Vejzović koji će nakon premijere u Osijeku raditi na jednoj stranoj TV produkciji kao glumac te igrati predstave u Gavelli. Ono što ga posebno veseli je to što će režirati predstavu ‘’Poštar’’ prema romanu Antonia Skarmete ‘’Nerudin pismonoša’’, sljedeće godine u kazalištu Kerempuh.
Glavnu ulogu u predstavi ‘’Kolumne zaboravljene djece’’ igra Duško Modrinić kojega Vejzović poznaje više od 20 godina, ali su se sprijateljili prije pet godina radeći na predstavi ‘’Višnjik’’ Antona Pavlovića Čehova, u režiji Dražena Ferenčine. Vejzović Modrinića smatra izvrsnim glumcem, idealnim izborom za glavnu ulogu u ovoj predstavi. Kako kaže, to što je ujedno i ravnatelj Drame ukazuje na činjenicu da je osim što je odličan glumac i obrazovan, stabilan kao osoba ali i obazriv, suosjećajan član ansambla HNK u Osijeku, a sve su to važne karakteristike dobrog ravnatelja.
Modrinić za Vejzovića kaže da ga je šira hrvatska javnost imala priliku upoznati kao redatelja spomenute Gavelline uspješnice ‘’Majka’’ koja i dalje puni dvorane, a zagrebačka publika i kroz predstavu ‘’Obavezan smjer’’, izvedenu u jeku pandemije u tunelu Grič. Modrinić tvrdi da je, gledajući Vejzovićeve predstave i njihovu estetiku i kroz razgovore s njim, znao da je Enes pravi umjetnik s velikim znanjem o književnosti i likovnoj umjetnosti, što jasno reflektira i u svom redateljskom radu:
„Uvjeren sam da je ovo početak njegova drugog puta, uz onaj glumački, te da je pred njim uspješna redateljska karijera. Rad s različitim redateljima je važan jer svaki redatelj donosi vlastiti umjetnički rukopis, pogled na tekst i način rada s glumcem i mi njima uzvraćamo na isti način. Radi se o svojevrsnoj nadopuni i trampi koja uključuje i dobra i loša iskustva s obje strane, jer smo naravno svi različiti.“
Modrinić igra Matu, zapravo autora Matu Matišića koji je u tekst ukomponirao i autobiografiju. Modrinić je opisao to iskustvo:

Glumac Miroslav Čabraja s Duškom Modrinićem. FOTO: Josip Grizbaher
„Kao što bi rekao Mate u drami: ‘Glavni lik sastoji se od lika Mate i pravog Mate, pisca’ koji se stalno preispituje i pokušava opravdati svoje i tuđe postupke. Kao kršćanin, preispituje i samog sebe kao pisca i čovjeka te se pita je li moralno dramski adaptirati ljude i stvarnost. Imali smo čast da nam je već na drugoj aranžirki Mate došao na probu i gledao postavljanje drugog čina. Još je bila riječ o grubim radovima u kojima glumac razbija neki svoj sram, uči hodati, ‘izleže se iz jaja’ i polako stasa. Shvatio sam da sam upravo opisao neko čudno stvorenje, ali u jednu ruku glumac to i jest – metamorfozno biće koje se transformira iz čovjeka u lik. Pa tako i u lik pisca Mate koji opet nije onaj pravi, živući, nego je ipak fiktivni lik kojeg je meni osobito zadovoljstvo igrati.“
Ovo je, nakon predstava ‘’Bljesak zlatnog zuba’’ (1994.), ‘’Sinovi umiru prvi’’ (2012.) i ‘’Anđeli Babilona’’ (2017.), četvrti tekst Mate Matišića koji se izvodi u HNK-u u Osijeku. Modrinić kaže da je tekst ‘’Kolumne zaboravljene djece’’ odabrao zato što ga je osvojio na prvo čitanje:
„Savršeno se veže uz njegovu dramu ‘Ispod perike’, iz trilogije ‘Ljudi od voska’, i zapravo dolazi kao njezino razrješenje. Slobodno mogu reći da je Matišić naš najveći živući dramski pisac koji je ostavio traga u kazalištu i filmu, a samim time i u HNK-u u Osijeku. S obzirom na njegov opus, četiri drame su zapravo mala brojka jer on ne obuhvaća samo dramske tekstove, nego i bogatu riznicu glazbe i drugih djela koja čuvaju vrijedne umjetničke doprinose. Ovaj je tekst na mene ostavio snažan dojam. Prikazuje više sudbina i ne bih tu stvarnost nacionalno ograničavao jer ona postoji svugdje u svijetu, često i u težim oblicima. Drama je teška i tragična, ali sadrži i elemente komedije kroz groteskne situacije i ironičan prikaz likova i društva.“
Budući da je u pitanju praizvedba, Modrinić je pojasnio kako je pristupio tekstu i stvaranju lika bez neke prethodne ikakve ideje o tome kako bi mogao izgledati. Kaže da ima sreću da ga ne opterećuju prethodne inscenacije, tako da svaki put lik gradi ispočetka:
„Primjerice, kada radimo kazališna uprizorenja filmskih hitova, taj film pogledam tek na kraju procesa. Uvijek ostanu sjećanja na nečije glumačke bravure koje ponekad nadmaše i samog glumca i preuzmu njegov identitet, i u tom slučaju postoji opasnost da bi rezultat bio više imitacija nego autentična interpretacija. Zato mi je važnije da na prvo čitanje ne donosim konačne odluke o liku. Neke početne intuicije svakako postoje, ali pravi oblik lika nastaje kroz proces proba, u radu s redateljem i partnerima na sceni.“
Poznato je da je u Matišićevim tekstovima dosta autobiografskih elemenata, pa je veliku pozornost publike i medija izazvala drama ‘’Ljudi od voska’’ u HNK-u u Zagrebu, u kojoj je pisao o vlastitom iskustvu posvojitelja dviju djevojčica. I u ovom se tekstu bavi djecom i posvajanjem, a Modrinić kaže da se s teškim temama nosi tako da ima potrebu artikulirati ih i približiti ljudima:
„Tekst se nastavlja na ‘Ljude od voska’ i djelomično je autobiografski, pri čemu su prikazani stvarni problemi skrbnika, udomitelja i posvojitelja. Lakoća kojom ljudi napuštaju svoju djecu i težina kojom drugi dolaze do djeteta biološkim ili birokratskim putem snažno su naglašene, a sve je prožeto i kršćanskim propitkivanjem. Mediji su pritom prikazani kao manipulativni jer objavom nameću vlastitu istinu i utječu na javno mnijenje, zbog čega lako sudimo drugima bez poznavanja cijele priče.
‘U tekstu su snažno naglašene lakoća s kojom ljudi napuštaju svoju djecu i težina s kojom drugi dolaze do djeteta, a sve je prožeto i kršćanskim propitkivanjem’, kaže Duško Modrinić
Izvođenje hrvatskog suvremenog teksta smatram vrlo važnim, pogotovo kada se to događa u nacionalnim kućama koje imaju ulogu širenja i njegovanja domaćeg teksta. Valja napomenuti da su nam ‘Kolumne’ druga hrvatska praizvedba u sezoni; prva je bila ‘Zavičaj, zaborav’ Ludwiga Bauera u režiji Jasmina Novljakovića, a u sezoni se možemo pohvaliti i hrvatskom praizvedbom stranog teksta ‘Dok zvijezde ne padnu’ Beth Steel u režiji Saše Broz. Svakako nam je u planu nastaviti s takvom praksom jer ona stvara sinergiju između autora i kazališta koja na najbolji način dolazi do gledatelja. Što se tiče dramskog pisma i dramaturgije u Hrvatskoj, zaista imamo sreće i nema straha za našu budućnost.“
Budući da je ‘’Kolumne zaboravljene djece’’ posljednja premijera HNK-a u Osijeku u ovoj sezoni, osječka Drama nastavlja s igranjem aktualnih predstava, a Modrinić je sa zadovoljstvom najavio i prvu premijeru u sezoni 2026./27. – ‘’Mišolovku’’ Agathe Christie u režiji Sare Stanić.
ENES VEJZOVIĆ ‘Čast je raditi praizvedbu teksta Mate Matišića, našeg najvećeg živućeg pisca’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-17 17:13:34 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



