Vanesa Kleva, ravnateljica Hrvatskog doma Split, uoči četvrte sezone na čelu te glazbene i umjetničke kuće govori za Nacional o dosadašnjim iskustvima i novoj sezoni, ali i iznosi svoju viziju kulturnog razvoja Splita i Hrvatske.
Uoči četvrte glazbene sezone Hrvatskog doma Split (HDS), glazbenog i kulturnog središta smještenog u lijepoj secesijskoj zgradi u središtu grada, temeljito obnovljenoj 2020., Nacional je razgovarao s ravnateljicom HDS-a Vanesom Klevom. Otkad je 2023. imenovana ravnateljicom, njezin je rad snažno pozitivno zapažen u splitskoj i hrvatskoj javnosti.
Vanesa Kleva diplomirana je pijanistica i profesorica glazbe. Na Umjetničkoj akademiji u Splitu stekla je zvanje akademske pijanistice i profesorice klavira. Usavršavala se, među ostalim, na Visokoj školi za glazbu i izvedbene umjetnosti u Frankfurtu na Majni. Magistrirala je na studiju glazbene psihologije u Ljubljani, a započela je interdisciplinarni doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Splitu. Godinama je predavala u Glazbenoj školi Josip Hatze u Splitu te bila klavirska korepetitorica na Glazbenoj akademiji. Osnivala je i vodila zapaženi Piano Loop Festival kao i Piano Loop Akademiju i Piano Loop natjecanje. Članica je međunarodnih žirija pijanističkih natjecanja u Aachenu, Granadi, Madridu, Bruxellesu, Veroni i drugim gradovima u Italiji.
NACIONAL: Predstoji vaša četvrta sezona na čelu Hrvatskog doma Split. Kako biste saželi dosadašnja iskustva
Dobar trenutak za odmak, kontemplaciju i pogled unatrag. Kad sam postala ravnateljica, bilo mi je važno ne pristupiti HDS-u samo kao koncertnoj dvorani, nego kao živoj kulturnoj instituciji koja ima svoje mjesto u gradu i odgovornost prema publici. Mislim da smo u protekle tri godine napravili velik iskorak u tom smjeru. Postupno smo gradili program, publiku i identitet Hrvatskog doma, a pritom nastojali zadržati otvorenost prema različitim glazbenim žanrovima i umjetničkim izrazima. Danas imamo prepoznatljive cikluse, jasnu programsku strukturu i, što je najvažnije, publiku koja nam se vraća. Naravno, nije uvijek bilo jednostavno. Svaka sezona donosi izazove, od financijskih i organizacijskih do pitanja kako privući novu publiku i istodobno zadržati postojeću. Ali upravo su ti izazovi dio procesa izgradnje institucije. Kroz vrijeme su se isprofilirali i novi projekti i suradnje, kao što je „Think art konferencija“ koja promišlja teme poput uloge prostora pod zaštitom UNESCO-a u scenskom kontekstu, zatim Međunarodno natjecanje u kategoriji klavira, saksofona, violončela, glasa i gitare kao komplementaran program Zimskom festivalu klasike. Jedan nam je od glavnih fokusa razvoj publike i projekta Koncertni laboratorij, usmjerenog privlačenju najmlađih. Osim cjelogodišnjeg programa, napravili smo iskorak prema ljetnim sadržajima i utemeljili Vibrez festival, kroz koji Split želimo promatrati i predstaviti iz perspektive njegova suvremenog urbanog i kulturnog identiteta. Ugostili smo izvođače poput Morcheebe, Nouvelle Vaguea, Mogwaija, Kovacs, Laibacha, Marija Biondija i Marize, a upravo taj spoj različitih glazbenih senzibiliteta i publika smatram važnim za razvoj Splita kao živog i otvorenog kulturnog prostora. Možda mi je najvažnije to što smo stvorili temelje na kojima možemo dalje graditi. U četvrtu sezonu zato ulazimo s puno jasnijom i ambicioznijom slikom o tome što HDS može biti kako bi ostvario svoj puni potencijal.
NACIONAL: Zgrada HDS-a obnovljena je prije pet godina. Kakvom se pokazala Jesu li točne ocjene da je glazbena dvorana iznimno i kvalitetno akustična
Koncertna dvorana Ive Tijardovića pokazala se kao izniman prostor za glazbene izvedbe, a njezina je akustika svakako jedna od najvećih joj vrijednosti. To je i potvrđeno stručnim akustičkim mjerenjima Kristiana Jambrošića i Marka Horvata, profesora sa Zavoda za elektroakustiku FER-a u Zagrebu. U međuvremenu smo dodatno unaprijedili akustičke uvjete postavljanjem posebnih elemenata na stražnji i bočne zidove pozornice, čime smo uklonili neželjenu jeku i omogućili još veću jasnoću zvuka. S druge strane, akustička intervencija omogućila je izvođačima da na pozornici jasnije čuju i vlastitu izvedbu i izvedbu ostalih članova ansambla, u smislu bolje čujnosti finih detalja izvedbe, što im omogućuje da nesmetano izvode zahtjevna glazbena djela. Drago nam je što smo uspjeli dodatno poboljšati uvjete za glazbenike i publiku, a pritom sačuvati izvrsnu akustiku dvorane, po kojoj je HDS već postao prepoznatljiv. Tomu u prilog govore i brojni zahtjevi glazbenika za snimanja nosača zvuka upravo u našoj dvorani.
‘Hrvatski dom Split gradi autentičan splitski program jer kulturna snaga Hrvatske ne mora biti koncentrirana u jednom gradu’, kazala je Nacionalu ravnateljica HDS-a Vanesa Kleva. FOTO: Hrvatski dom Split/Maja Prgomet.
NACIONAL: HDS je 2021. dobio Steinway klavir, što je bila mala senzacija u Splitu. Opišite ga, molim, podrobnije – kakvo je to glazbalo i kakvim se pokazalo?
To je koncertni klavir Steinway & Sons D-274, model koji nalazimo na najprestižnijim svjetskim koncertnim pozornicama – od Carnegie Halla do Concertgebouwa i Elbphilharmonie. U Split je stigao krajem ožujka 2021., nakon što ga je u Hamburgu birala Martina Filjak. Pritom se tražio instrument koji će odgovarati akustičkim i programskim zahtjevima dvorane, od solističkog recitala do komorne glazbe, od klasične glazbe do jazza. Vrlo brzo pokazalo se najvažnije: da instrument ima velik dinamički i koloristički raspon, ali može biti vrlo precizan i suptilan, što znači da može pratiti pijanista kroz vrlo širok raspon izražajnosti. Posljednjih godina na njemu su nastupili neki od najvećih svjetskih i domaćih pijanista – Ivo Pogorelić, Mikhail Pletnev, Sergei Babayan, Arcadi Volodos, Eva Gevorgyan, Kemal Gekić, Natalia Trull, Nikolay Lugansky, Dmitry Shishkin, Alim Beisembayev, Lukáš Vondráček, Hayato Sumino, Yoav Levanon, Lovre Marušić, Dmytro Choni, Bruno Vlahek, Ivan Krpan i drugi. To je, zapravo, vrlo reprezentativan presjek različitih pijanističkih škola, generacija i umjetničkih senzibiliteta. A posebno mi je drago što su tim Steinwayem bili zadovoljni i vrhunski jazz pijanisti – Emmet Cohen, Fred Hersch, Marco Mezquida, Hila Kulik, Hrvoje Galler, Vasil Hadžimanov, Toni Starešinić i drugi. Klasični pijanist od instrumenta traži preciznost, širok dinamički raspon, boju i kontrolu tona; jazz pijanist traži nešto drugo – ritmičku fleksibilnost, neposrednost, mogućnost da reagira u trenutku i oblikuje zvuk gotovo spontano. Naš je Steinway imao priliku proći kroz sve te različite ruke i glazbene jezike te je izgradio vlastitu povijest u HDS-u.
NACIONAL: Zagreb je tradicionalno središte hrvatske glazbene kulture. Ima li Split snage i ambicije da u vašoj generaciji konkurira glavnom gradu?
To pitanje pretpostavlja da glazbenu kulturu promišljamo kroz logiku nadmetanja – kao da postoji jedno prijestolje kulture, a ostali gradovi čekaju svoj red. Meni je taj okvir stran i mislim da je, dugoročno, i pogrešan. Umjetnost nije sport u kojem na kraju netko mora biti prvi. Zagreb je svoju ulogu stekao kroz specifične povijesne okolnosti, kao administrativno i institucionalno središte u kojem su se stoljećima razvijale akademije, orkestri, izdavačke kuće i ostale kulturne institucije. To je legitimna infrastrukturna prednost i činjenica koju nema smisla ni osporavati ni umanjivati. Ali iz toga ne proizlazi da Split svoju kulturnu vrijednost treba mjeriti prema Zagrebu. Split ima vlastiti kulturni kod i snažan povijesni kontinuitet – od Dioklecijanove palače i srednjovjekovne baštine do glazbene tradicije Josipa Hatzea, Jakova Gotovca i ostalih autora koji su oblikovali identitet toga prostora. Naša je odgovornost stvoriti iz tog nasljeđa temelj za suvremenu kulturnu priču. Zato je važnije pitati kakvu glazbenu scenu Split želi stvarati, kakvu publiku želi razvijati, koje umjetnike želi privući i kakav prostor želi otvoriti vlastitim umjetnicima. To su pitanja koja su važnija od uspoređivanja s drugim gradom. U tom smislu naša generacija ima određenu prednost. Ne moramo se dokazivati kroz opoziciju prema Zagrebu. Možemo graditi ono što je autentično splitsko – program koji proizlazi iz povijesti, prostora i senzibiliteta ovoga grada, a istodobno je otvoren prema svijetu. Ako stvaramo kvalitetan program, razvijamo publiku, dovodimo vrhunske umjetnike i njegujemo vlastitu baštinu, onda radimo svoj posao. A tada Zagreb više nije mjerilo prema kojem se određujemo, nego prirodan partner s kojim možemo surađivati, razmjenjivati iskustva i međusobno se poticati. Kulturna snaga Hrvatske ne mora biti koncentrirana u jednom gradu. Upravo suprotno, zrelost kulturnog sustava vidi se i u tome koliko različitih sredina može razvijati vlastiti identitet i vlastitu izvrsnost. Možda se tu može primijeniti i ona stara misao koja se pripisuje Lao Ceu – da je važnije poznavati i svladavati sebe nego druge. U kulturnom smislu to bih prevela vrlo jednostavno: kada bismo se više bavili vlastitim potencijalom nego tuđom pozicijom, možda bi bilo manje potrebe za nadmetanjem, a više prostora za stvaranje. Zato ne razmišljam o tome može li Split “pobijediti“ Zagreb. Zanima me može li postati dovoljno svjestan vlastitih mogućnosti da mu takva usporedba više uopće ne bude potrebna. Ako u tome uspijemo, izgradili smo nešto puno važnije od konkurencije – vlastitu kulturnu poziciju.
‘Split ima vlastiti kulturni kod i i snažan kontinuitet autora koji su oblikovali identitet toga prostora. Naša je odgovornost stvoriti iz tog nasljeđa temelj za suvremenu kulturnu priču.’
NACIONAL: Kada ste 2023. imenovani ravnateljicom, najavili ste da HDS želite pretvoriti u „generator gradske glazbene scene“. Nije li to bila preskromna ambicija Biste li danas ustvrdili da ste ostvarili i više?
To je pitanje na koje mi je draže odgovoriti oprezno. „Postignuće“ je riječ koju bih radije ostavila za neku buduću, dulju perspektivu – dvije-tri godine su, u ritmu jedne kulturne institucije, tek početak, ne završna crta. Kad sam 2023. rekla da želim da HDS bude „generator gradske glazbene scene“, to nije bila ambiciozna izjava u smislu cilja koji se jednom dostigne i zatvori; bila je to, prije svega, orijentacija, pravac u kojem želimo trajno ići. U tom smislu možda i nije bila „preskromna“ ili „prevelika“ ambicija, nego namjerno otvorena – jer generator ne prestaje raditi kad jednom proradi. Ono što mogu pouzdano reći jest da tijekom posljednje tri sezone broj programa sustavno raste. U HDS-u je 2025. organizirano ukupno 231 događanje, od čega je 176 realizirano u okviru vlastitog programa – 134 u vlastitoj produkciji te 42 u suradnji ili koprodukciji – dok je 55 događanja održano u organizaciji vanjskih korisnika. Ali to nije rezultat jedne osobe ni jedne vizije, nego rada cijelog tima: uprave, marketinškog i tehničkog osoblja, umjetnika koji su pristali dolaziti i vjerovati u ovaj prostor. Ako je ostvareno više nego što se isprva očekivalo, to je zasluga te zajedničke sinergije, a ne dokaz da je početna ambicija bila premala. Zato bih radije rekla ovako: uspjeh ne mjerim time jesam li „nadmašila“ vlastitu najavu iz 2023., nego time je li ova institucija danas mjesto gdje se glazbeni život grada doista ubrzava, umrežava, potiče. A na to pitanje odgovor najbolje daje publika koja se vraća. Kroz protekle sezone kreativnost nas je stalno vodila prema novim idejama, suradnjama i projektima. Vjerujem da se sada ti različiti pravci počinju povezivati u cjelinu i da ćemo upravo kroz njih ostvariti moju prvotnu zamisao – da HDS postane svojevrsna koncertna direkcija grada, mjesto koje ne samo da prati, nego aktivno oblikuje njegov glazbeni život.
NACIONAL: Diverzificirali ste programe, od suradnje s KUD-ovima preko jazza do klasike, i raznovrsnim festivalima u Split doveli međunarodne glazbenike. Je li se to pokazalo dobrim pravcem razvoja
Da, ali danas bih tu ideju promatrala nešto šire. Programska raznolikost nije sama sebi svrha. Ona je način da institucija razvija publiku, ali i da sudjeluje u oblikovanju kulturnog identiteta grada. Split ima ogroman potencijal za kulturni, a posebno glazbeni turizam. Imamo baštinu, arhitekturu, jedinstvene prostore i publiku, ali sve te vrijednosti treba povezati u jasnu i dugoročnu kulturnu priču. Kulturni turizam ne nastaje slučajno niti se može izgraditi preko noći. Potrebni su kontinuitet, kvalitetan program i umjetnički identitet koji ljudima daje razlog da u Split dođu upravo zbog kulture i umjetnosti. U tom smislu vidim i ulogu Vibrez festivala. On je prirodan nastavak onoga što smo godinama gradili kroz HDS, ali istodobno i iskorak izvan same koncertne dvorane. Povezivanjem različitih glazbenih estetika s autentičnim splitskim prostorima želimo da baština i suvremena glazba uđu u dijalog i da jedno drugo iznova interpretiraju. Važno je pritom da festival prije svega pripada gradu i njegovim građanima. Ako izgradimo povjerenje domaće publike, onda imamo pravi temelj za razvoj međunarodne publike i kulturnog turizma. Voljela bih da Vibrez u tom procesu postane jedan od nosivih elemenata suvremenog kulturnog identiteta Splita. Mislim da je diverzifikacija programa važna i iz jednog dubljeg razloga. Kulturna institucija nije tu samo da publici ponudi ono što već poznaje, nego i da u njoj probudi znatiželju, proširi joj interese i otvori prostor za nova iskustva. Publika se, na kraju, ne razvija samo onime što joj je blisko, nego i susretom s onim što joj je novo. Zato mi je programska raznolikost važna kao prostor susreta – lokalnog i međunarodnog, tradicije i suvremenosti, poznatog i nepoznatog. Hrvatski dom ne bi trebao biti samo mjesto na kojem publika pronalazi ono što voli, nego i mjesto koje je ponekad izazove, pomakne iz zone poznatog i omogući joj da otkrije nešto što prije nije poznavala.
‘Za kulturnu instituciju zahtjevna je publika svojevrsna privilegija’, kaže Vanesa Kleva, na slici s violinističkim virtuozom Julianom Rachlinom. FOTO: Hrvatski dom Split/Maja Prgomet.
NACIONAL: Kakva su vam iskustva s publikom? Jesu li ljudima programi preskupi?
Splitska publika je zahtjevna, ali to ne doživljavam kao problem. Naprotiv, za kulturnu instituciju zahtjevna je publika svojevrsna privilegija. Ona vas ne dopušta uljuljkati i stalno vas podsjeća da između onoga što vi mislite da je vrijedno i onoga što publika prepoznaje kao vrijedno, mora postojati stvaran odnos. Istodobno, mislim da je splitska publika otvorenija nego što joj se ponekad pripisuje. Kad program ima umjetnički smisao i kad mu se pristupi ozbiljno, ljudi su spremni izaći iz vlastitih navika. To smo vidjeli i s jazzom, world musicom, suvremenom glazbom, ali i s programima koji na prvi pogled nisu imali široku publiku. Publika se pritom ne može samo „pratiti“. Ona se i oblikuje. Kao što se glazbeni ukus razvija slušanjem, tako se razvija i kulturna znatiželja. Ako nekome stalno nudimo samo ono što već poznaje, zapravo ga podcjenjujemo. Zato u programiranju treba preuzeti i povremene rizike. Što se cijene tiče, to je puno složenije pitanje. Naravno da cijena može biti prepreka i ne treba zanemariti ekonomsku stvarnost. Zato smo i više puta proveli anketiranje publike – nismo htjeli nagađati što ljudi misle o našim programima i cijenama, nego ih izravno pitati. Zanimali su nas njihovi interesi, navike, ali i vrlo konkretno: jesu li im cijene prihvatljive i gdje vide prostor za promjenu. Te povratne informacije puno nam znače jer daju stvarnu sliku publike, a ne samo našu pretpostavku o njoj. Na temelju toga možemo bolje planirati i programe i cjenovnu politiku. Mislim da je to najzdraviji odnos koji jedna kulturna institucija može imati s publikom – mi ponudimo, ljudi kažu kako to doživljavaju, a onda zajedno tražimo kako da sljedeća sezona bude bolja.
NACIONAL: Ulazimo u novu sezonu. Molim da je ukratko predstavite: koncept, strukturu i sudionike.
U novu sezonu ulazimo s jasnim fokusom na klasiku, koja je temelj identiteta naše ustanove. Pritom, naravno, ne odustajemo od programske širine koju smo gradili posljednjih godina. Program je podijeljen u više ciklusa: Klasika, Splitski krug, Jazz i Svjetska glazba, uz poseban program namijenjen djeci i mladima – Koncertni laboratorij. Posebno bih istaknula novost Klasika četvrtkom u Tijardoviću. Ideja je stvoriti kontinuitet i svojevrsnu koncertnu naviku, što, vjerujem, može dugoročno pridonijeti stvaranju nove publike, a klasičnoj glazbi vratiti mjesto redovitog, očekivanog događaja u gradu, a ne povremenog izuzetka. Klasični program proteže se od rane glazbe do suvremenog stvaralaštva, s fokusom na nekoliko važnih obljetnica: Ludwiga van Beethovena i Borisa Papandopula. U sezoni nas očekuju Alessandro Deljavan, Goldmund i Modigliani Quartet, Hrvatski barokni ansambl, Emilija Rukavina, Trio Elogio, Katarina Livljanić i Ensemble Dialogos, ali i brojni izvrsni hrvatski i splitski glazbenici. Nastavljamo i s projektom Dalmatinski ciklus, koji godinama podupire Ministarstvo kulture i medija RH, koji će predstaviti Dubrovački simfonijski orkestar, Komorni orkestar Tijardović Split i Zadarski komorni orkestar pod ravnanjem maestra Repušića. Splitski krug za nas ima posebnu vrijednost. To je prostor u kojem želimo predstavljati umjetnike koji su potekli iz Splita, ali i suvremeno skladateljsko stvaralaštvo povezano s našim gradom, kako bismo pokazali silinu splitske umjetničke scene te joj dali prostor koji zaslužuje. Posebno važno mjesto u ciklusu ove godine ima hommage prerano preminulom gitaristu Goranu Listešu. U ciklusu klasične glazbe u siječnju nas očekuje 2. Zimski festival klasike, koji će se održavati kao komplementaran sadržaj Međunarodnog natjecanja u kategorijama klavir, saksofon, gitara i violončelo. Jazz ciklus usmjeren je ove godine prema suvremenoj europskoj sceni, ali i nagrađivanim hrvatskim glazbenicima. Publika će imati priliku čuti umjetnike poput Eivinda Aarseta, Marca Mezquide, Vasila Hadžimanova i Vaska Atanasovskog, Henry Radanović kvarteta i Petra Ćulibrka. Svjetska glazba također je jedan od naših prepoznatljivih programa za koje se uvijek traži ulaznica više. Ove sezone na programu su Miguel Zenón s programom posvećenim Carlosu Jobimu, Teresinha Landeiro, La Lupi Flamenco Trio, John Lakin Gospel Choir i Mimika Orchestra, što publici donosi vrlo različite glazbene tradicije, izraze i kulture. I na kraju, posebno nam je važno pitanje buduće publike. Zato program za djecu i mlade smatramo važnim dijelom svoje misije. Kroz predstave, interaktivne radionice i susrete s glazbom želimo djeci približiti koncertni prostor na njima zanimljiv i razumljiv način.
‘Split ima ogroman potencijal za kulturni, a posebno glazbeni turizam. Imamo baštinu, arhitekturu, jedinstvene prostore i publiku, a sve to treba povezati’, kaže ravnateljica Hrvatskog doma Split.
NACIONAL: Vrlo mi je zanimljivo da predstojeću sezonu otvara Zbor HRT-a s lirikom Vladimira Nazora u povodu 150. godišnjice pjesnikova rođenja. Dostojan hommage velikom pjesniku i partizanu koji je proteklih desetljeća doživio velike nepravde. Tko je sve uglazbio Nazora
Mislim da je teško zamisliti prirodniju temu za ovu godinu, kada obilježavamo 150. obljetnicu rođenja jednog od najplodnijih i najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, čije je stvaralaštvo duboko prožeto odnosom prema hrvatskom jeziku, povijesti i identitetu. Središnje mjesto programa zauzima „Zvonimirova lađa“, jer se u tom djelu susreće nekoliko važnih slojeva ovogodišnjeg programa: Nazorova poezija, glazba Jakova Gotovca, čije ime od ove sezone nosi naša nova koncertna dvorana, i povijesna priča o kralju Zvonimiru, čiju 950. obljetnicu krunidbe u Solinu također obilježavamo ove godine. Tako se književnost, glazba i povijest našega prostora prirodno povezuju u jednu cjelinu. Nazorova je poezija tijekom cijelog 20. stoljeća bila snažan izvor nadahnuća hrvatskim skladateljima, upravo zato što u sebi nosi nevjerojatan raspon – od povijesnog i folklornog do vrlo intimnog. Nazorovi su stihovi izrazito glazbeni i stoga nije slučajno da su mu se skladatelji vraćali kroz različite generacije i s potpuno različitih estetskih polazišta. U našem programu susreću se Rudolf Matz, Jakov Gotovac i Igor Kuljerić, pa kroz njih zapravo možemo pratiti gotovo cijelo jedno stoljeće hrvatske zborske glazbe.
Matz je već 1922. posegnuo za Nazorovim stihovima u suiti „Faun“, Gotovac mu se vraćao više puta kroz svoj opus, a posebno je važna „Zvonimirova lađa“. Kuljerić je Nazorovoj poeziji pristupio iz potpuno drukčijeg vremena i senzibiliteta, među ostalim kroz „Galeotovu pesan“ i „Seh duš dan“. Zanimljivo je vidjeti kako isti pjesnik u rukama različitih skladatelja postaje gotovo različit pjesnik. Međutim, uz taj povijesni sloj program se ne zaustavlja na baštini: dva tjedna kasnije koncert „Ruku punih rose, sjemenja i zvijezda“ – što je stih iz Nazorove pjesme „Bog u šumi“ – okuplja suvremene splitske skladatelje, koji novim djelima odgovaraju na stvaralaštvo i nasljeđe velikana hrvatske glazbe. Uz Nazorovu obljetnicu, tako se prisjećamo i Borisa Papandopula i Silvija Bombardellija. Upravo u tom dijalogu prošlosti i sadašnjosti vidim smisao otvaranja nove sezone.
NACIONAL: Jesu li počeli programi u dvorani na Trgu hrvatske bratske zajednice i ako nisu, kad će?
Nakon opsežnih radova i tehničkog opremanja, Multimedijska dvorana Jakova Gotovca konačno je spremna za svoju publiku. U proteklom razdoblju uređena je tonska, video i rasvjetna režija, ugrađena je nova elektroinstalacijska i tehnološka infrastruktura te postavljeni akustički elementi i scenska rasvjeta kako bi dvorana mogla odgovoriti na različite programske i produkcijske zahtjeve. Nova dvorana zamišljena je kao prostor otvoren različitim umjetničkim sadržajima, od komornih koncerata i glazbeno-scenskih programa do edukativnih i interaktivnih sadržaja, s posebnim naglaskom na djecu i mlade. Želimo da se naša najmlađa publika susreće s glazbom, upoznaje umjetnost i postupno razvija naviku dolaska na kulturna događanja. U djeci prije svega treba probuditi znatiželju. Zato smo osmislili niz radionica i interaktivnih predstava koje prate kurikulum te odgojno-obrazovne ciljeve i ishode osnovnoškolskih i vrtićkih planova i programa, s idejom da djeci pokažemo kako koncert nije nešto što se samo promatra iz mraka dvorane, nego iskustvo u kojem mogu sudjelovati, pitati, istraživati i postupno otkrivati vlastiti odnos prema umjetnosti. Kultura svoju najdublju vrijednost ostvaruje upravo onda kada postane dio čovjekova odrastanja. Zato umjetnički odgoj nije samo pitanje stvaranja buduće publike. Filozof Theodor Adorno govorio je da glazbeni odgoj sudjeluje u odgoju ukusa, ali i u oblikovanju karaktera – dijete koje nauči slušati i pratiti kompleksan razvoj jedne kompozicije uči se pažnji, koncentraciji i strpljivosti. A ako u djetetu razvijemo potrebu za povratkom u koncertnu dvoranu, onda govorimo o čovjeku kojemu je umjetnost postala dio unutarnjeg života – i, naposljetku, njegova potreba. Posebno nas veseli što će nova dvorana otvoriti vrata 14. listopada obnovom dječje predstave „Teta Opereta” u novom redateljskom čitanju, čime simbolično započinje novo poglavlje u radu HDS-a, s naglaskom na naše najmlađe posjetitelje. Cijeli program Koncertnog laboratorija izmještamo iz Dvorane Ive Tijardovića u novu dvoranu.
‘Povezivanjem različitih glazbenih estetika s autentičnim splitskim prostorima želimo da baština i suvremena glazba uđu u dijalog i da jedno drugo iznova interpretiraju’, kaže Vanesa Kleva. FOTO: Hrvatski dom Split/Maja Prgomet.
VANESA KLEVA: ‘HDS gradi autentičan splitski program’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-07 21:01:50
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
