Business&Banking istražio je situaciju na hrvatskom izdavačkom tržištu razgovarajući s nekoliko izdavača, ali i Slavkom Kozinom, predsjednikom Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
Nedavni dolazak iznimno popularnog književnika Joa Nesbøa na sajam u Splitu te u zagrebačku Tvornicu kulture na susret s brojnim fanovima, dokazao je tko zna koji put da u Hrvatskoj postoji brojna čitalačka publika: ljudi koji će s velikim zadovoljstvom uložiti novac u knjigu, ali i publika kojoj se književni sadržaj mora ponuditi. Ako se tome doda nevjerojatan podatak da je prodano čak 250 od 300 komada luksuznog izdanja Mozaika knjiga, fotomonografije „Domovinski rat“, čija cijena iznosi 2199 eura, a još više od tisuću primjeraka „enciklopedijskog“ izdanja po cijeni od 100 eura, svakako se može reći da nakladništvo u Hrvatskoj može biti i jest dobar biznis.
Business&Banking istražio je situaciju na hrvatskom izdavačkom tržištu razgovarajući s nekoliko izdavača, ali i Slavkom Kozinom, predsjednikom Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kozina kaže da nakon izmjena Zakona o HGK-u obavezu plaćanja članarine imaju srednji i veliki nakladnici, njih 14. Zajednica okuplja 82 člana, od kojih je 68 dobrovoljnih, koji vide prednosti članstva.
„Mi kao djelatnost stabilno poslujemo i imamo perspektivu – i nakladništvo, dakle izdavaštvo, i knjižarstvo, odnosno fizičke knjižare. Zahvaljujući ustaljenoj praksi posljednjih godina, dobroj likvidnosti i međusobnom plaćanju obaveza, poslovanje je danas stabilnije i predvidljivije nego prije. To znači da smo kao društvo izašli iz osnovne ekonomske tranzicije i sada se preslaguje tržište, uz nove izazove poput nedostatka radne snage i umjetne inteligencije“, rekao je Slavko Kozina.
17.09.2026.- Split,
konferencija za novinare uoci 9. Mediteranskog festivala knjige koji se odrzava u Velikoj dvorani Sportskog centra Gripe od 23. do 27. rujna.
U ime Grada Splita na konferenciji ce sudjelovati procelnica Upravnog odjela za kulturu, bastinu i turizam Silvana Burilovic Crnov, te Marina Kuzmanic Petres, voditeljica Odsjeka za kulturu.
U ime organizatora, Zajednice nakladnika i knjizara Hrvatske gospodarske komore, o tijeku priprema, znacaju ove manifestacije i iznimno bogatom programu 9. Mediteranskog festivala knjige govorit ce Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK, Miso Nejasmic, clan Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara HGK i Kate Boškovic, urednica djecjih programa MFK-a i clanica Zajednice nakladnika i knjizara HGK. Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Unatoč činjenici da se od nakladništva ne može previše zaraditi, na hrvatskom tržištu postoji oko 160 izdavača i antikvara. Kozina objašnjava da se svi oni tim poslom bave zato što nudi perspektivu, ali i satisfakciju koja proizlazi iz osjećaja svrhovitosti:
„Čuvamo jezik, kulturu i doprinosimo kvaliteti društva općenito stvaranjem vrijednosti kroz autorstvo i izdavaštvo te organizacijom sajmova i festivala. Upravo smo se vratili iz Splita s 9. Mediteranskog festivala knjige, gdje smo imali 30 posto veći promet u usporedbi s prošlom godinom te osam posto više posjetitelja. Tome je sigurno pridonio kvalitetan program u kojem su, među ostalim, sudjelovali norveški pisac Jo Nesbø, talijanski Daniele Mencarelli te domaći pisci Monika Herceg, Đurđica Čilić, Boris Dežulović, Želimir Periš i Vjekoslava Huljić. Kao i u brojnim drugim granama gospodarstva, trenutačno je radna snaga i za našu djelatnost najveći izazov. Okvir rada nam je stabilan, a u prošloj godini zabilježen je rast prihoda od tri posto u odnosu na 2024. godinu. Sajmovi i festivali su profilirani – Pula, Rijeka, Split, Osijek i zagrebački Interliber – a otvaraju se i nove knjižare te obnavljaju knjižnice. Sve su to dobri trendovi koje Ministarstvo kulture i medija svojim aktivnostima podržava, od akcije „15 po 15“ za jačanje čitalačkih navika kod najmlađih do Kulturne iskaznice za osobe koje kad napune osamnaest godina dobiju sto eura za konzumaciju kulturnog sadržaja. Prema dosadašnjim analizama, u tom projektu, nakon kinodvorana, naša knjiga druga je na listi izbora. Prema istraživanju o čitalačkim navikama, raste i trend čitanja, prvi put nakon tri godine.“
Spomenuto gotovo rasprodano luksuzno izdanje komentirala je Valentina Pastuović, direktorica Mozaika knjiga, koji je objavio fotomonografiju „Domovinski rat“. Kaže da je to iznimno vrijedan, produkcijski i urednički zahtjevan projekt na kojem se radilo vrlo temeljito s partnerima iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Hrvatskoga povijesnog muzeja:
„Kroz više od 500 fotografija knjiga prikazuje dramatične događaje, od uvertire u rat, preko presudnih bitaka pa sve do mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Obuhvaća sva ključna bojišta, stradanja i otpor velikosrpskoj agresiji, ali i ponos te nepokolebljivi duh hrvatskih branitelja. Radi se o izdanju koje nema samo trenutačnu čitateljsku vrijednost, nego i trajnu obiteljsku te dokumentarnu važnost. Tematika je nesumnjivo imala ključnu ulogu u privlačenju publike, no presudno je bilo i to što su kupci u tom luksuznom izdanju prepoznali visoku produkcijsku kvalitetu i ozbiljnost kojom je obrađena. Takvi projekti potvrđuju da publika u Hrvatskoj iznimno cijeni vrijedna, sadržajno bogata i vizualno dojmljiva domaća izdanja.“
Jedna od temeljnih snaga Mozaika knjige, ističe direktorica Pastuović, širina je i raznovrsnost nakladničkog programa. Portfelj mu obuhvaća širok spektar, od beletristike i publicistike do priručnika, izdanja za djecu i mlade te ilustriranih i luksuznih izdanja.
„Izuzetno nas veseli što su sva naša tri ključna područja, beletristika, dječja književnost i publicistika, jednako popularna kod čitatelja. Među našim najtraženijim izdanjima redovito su naslovi Gabora Matéa, Julije Quinn, Kenana Crnkića, zatim serijali o Harryju Potteru, Čovpasu, „Gregovi dnevnici“ i brojni drugi. Iako nemamo izravan uvid u točne brojke prodaje pojedinih naslova u drugim državama, naša prodajna statistika pokazuje iznimnu stabilnost jer je ta brojka svake godine vrlo slična i ne odstupa mnogo. Isto tako, svaki put kada objavimo novu knjigu nekog popularnog autora, bilježimo ne samo odličnu prodaju tog novog izdanja nego i ponovni skok prodaje njegovih ranijih naslova“, kaže Valentina Pastuović.
Uspoređujući prodaju po kanalima, navodi da u web prodaji iz godine u godinu bilježe kontinuirani rast, a struktura po pojedinim naslovima mijenja se ovisno o čitateljskim trendovima. Kada se govori o hrvatskom tržištu općenito, uvijek je važno uzeti u obzir veličinu jezičnog područja, pojašnjava direktorica Mozaika knjiga. Bestseleri u Hrvatskoj ostvaruju naklade koje su u brojevima manje nego na velikim europskim tržištima, no u odnosu na broj stanovnika i ukupnu čitateljsku bazu, uspješni naslovi ostvaruju i te kako značajne i respektabilne prodajne rezultate.
Valentina Pastuović kaže da je izdavaštvo, a posebno komercijalno nakladništvo, po svojoj prirodi izrazito dinamičan i manje predvidljiv posao. U svaku novu knjigu, bilo da je riječ o domaćem ili stranom autoru, ulaže se unaprijed.
„Kod stranih izdanja to podrazumijeva akontacije za autorska prava, prijevode, uredničku obradu, dizajn, tisak i distribuciju, pri čemu se konačan tržišni rezultat ne može jamčiti. Važno je naglasiti da se uloženo u novu knjigu zapravo isplati tek kada se rasproda gotovo cijela njezina prva naklada. Upravo su zato reprinti, odnosno nova izdanja rasprodanih knjiga, ono čemu svaki nakladnik teži. Kod reprinta je ostvareni prihod znatno povoljniji jer više nema troškova prijevoda, otkupa prava i inicijalne pripreme koji su već pokriveni u prvom izdanju. Od izdavaštva se može živjeti i poslovati stabilno, no to zahtijeva iznimno odgovorno upravljanje novčanim tijekom, zalihama i strukturom troškova. Uspjeh ovisi o stalnoj ravnoteži između poslovnog rizika koji nosi svaki novi naslov i dugoročnog povjerenja čitatelja koje gradimo kontinuitetom kvalitete“, rekla je Valentina Pastuović te opisala proces izdavanja knjige, od ideje ili rukopisa do police u knjižari. On je kompleksan i uključuje niz koraka. Ako je riječ o inozemnom autoru, prvi korak je ugovaranje i plaćanje autorskih prava, nakon čega slijedi trošak prijevoda, lekture i korekture.
„Pored samog teksta, ulaže se i u vizualni identitet, naslovnica se oblikuje i uređuje u našoj likovno-tehničkoj redakciji ili se dodatno zakupljuju prava na originalnu inozemnu naslovnicu. Kod domaćeg autora troškovi i proces jesu nešto drugačiji, no autoru i ilustratoru se autorski honorar isplaćuje odmah po izlasku knjige. To znači da autor ne mora čekati hoće li se i kada njegova knjiga rasprodati, svoj honorar dobiva neovisno o daljnjoj prodaji na tržištu, čime autorima jasno pokazujemo povjerenje u rukopis koji su nam povjerili. Nakon što je rukopis spreman, slijede zajednički troškovi za oba modela: prijelom, grafičko oblikovanje i dizajn korica, tisak i papir koji predstavljaju značajne proizvodne stavke te naposljetku troškovi logistike, distribucije i promocije. Također, važno je uzeti u obzir i distribucijski lanac te trgovačke rabate u knjižarskoj mreži, zbog čega je pažljivo upravljanje svim ulaznim troškovima ključno za održivost projekta“, objasnila je direktorica Pastuović.
Nakon velikog uspjeha dosadašnjih projekata, u Mozaiku knjiga pripremaju novo raskošno luksuzno izdanje „Otisci vremena“, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, kao i posebno luksuzno izdanje popularnog serijala „Bridgerton“. Stiže i naslov „Ispod radara“ koji prati istoimenu popularnu seriju na HRT-u, kao i klasik „Slika Doriana Graya“. U pripremi je i svjetski poznata kuharica „Salt, Fat, Acid, Heat“.
Spomenuti Jo Nesbø već je godinama jedan od najpopularnijih i najčitanijih autora u Hrvatskoj, a njegove kriminalističke romane na hrvatsko tržište donosi izdavačka kuća Fokus. Vlatka Hercigonja, vlasnica i direktorica, kao ostale najprodavanije autore ističe i Sarah J. Maas, Rebeccu Yarros, Fredrika Backmana i Yuvala Nou Hararija, premda se njihova publika i dinamika prodaje prilično razlikuju. Izdavačka kuća Fokus postoji petnaestak godina, a od početka su imali prilično jednostavnu ideju – nisu se željeli strogo žanrovski odrediti niti graditi katalog prema tome što bi izdavačka kuća „trebala“ objavljivati. Zanimaju ih, kaže Vlatka Hercigonja, dobra priča i autor koji ima nešto svoje, bez obzira na to govorimo li o krimiću, fantasyju, ljubavnom romanu, publicistici ili nečemu petom.
„Ako baš moram definirati što je Fokusu u fokusu, onda je to čitatelj. Možemo mi biti beskrajno zaljubljeni u neku knjigu, ali na kraju je moramo dovesti do čovjeka koji će je uzeti u ruke, pročitati i poželjeti sljedeću.
Bilo kome od nas koji se danas u Hrvatskoj bavimo izdavaštvom sigurno bi se više isplatilo da se uhljebio u nekoj od milijun državnih agencija, radio od 9 do 15 sati, imao slobodne vikende i sigurnu plaću. Eto, otprilike toliko nam se isplati. Može li se u Hrvatskoj živjeti od izdavaštva Može. Žive i žohari pa eto, možemo i mi. A sad ozbiljno: sve je stvar očekivanja. Ako očekujete da ćete se baveći izdavaštvom u Hrvatskoj obogatiti, odabrali ste pogrešan posao. Ako želite od posla koji volite pristojno živjeti, izgraditi zdravu tvrtku, zapošljavati ljude i raditi nešto što vam ima smisla – u redu. Riječ je o poslu s relativno malim marginama, velikim unaprijed uloženim troškovima i prilično visokim rizikom. U trenutku kada ulažete u neku knjigu ne možete sa sigurnošću znati kako će je tržište prihvatiti, bez obzira na iskustvo i sve procjene koje napravite. Dakle, može se živjeti. Obogatiti se – teško. Doduše, da je novac glavni motiv, vjerojatno se nitko od nas ne bi bavio izdavaštvom“, kaže Vlatka Hercigonja.
Važno je razumjeti, nastavlja, da gotovo svi troškovi koje izdavačka kuća ima prije nego što u rukama držimo gotov proizvod, nastaju prije nego što se prodao ijedan primjerak. A ni nakon što prodaja počne novac ne dolazi odmah.
„Zbog dominantnog modela komisijske prodaje, od trenutka kada knjiga stigne u knjižare do prve uplate na račun nakladnika u pravilu prođu najmanje tri mjeseca. Znači, unaprijed ulažete u proizvod za koji tek pretpostavljate da će pronaći kupca. Naravno da nakon dovoljno godina iskustva mislite da možete dosta dobro procijeniti potencijal neke knjige, ali sigurnosti nema.
Mi smo možda malo specifični jer smo od prvoga dana Fokus postavili kao komercijalnu izdavačku kuću. Svoj izdavački program nikada nismo gradili na potporama za objavljivanje knjiga niti smo poslovni model postavili tako da ovisi o javnom financiranju. Objavljujemo ono za što vjerujemo da će pronaći čitatelje i naše poslovanje prvenstveno ovisi o prodaji naših knjiga. Naravno, postoje različiti modeli i izdavači kojima su različiti oblici javnog financiranja mnogo važniji dio poslovanja nego nama; problem nastaje ako sustav počne stvarati izdavaštvo koje više ovisi o odluci neke komisije nego o tome postoje li ljudi koji te knjige žele čitati. No to nije naša briga niti se takvim odnosima nešto puno zamaramo – mi smo odabrali drugi put.
Komercijalni smo nakladnik, ovisimo prvenstveno o sebi, svojim poslovnim odlukama i svojim čitateljima. To je ponekad teži i rizičniji model, ali meni jedini prihvatljiv – politički likovi sa svojim epizodnim ulogama dolaze i odlaze, mi ostajemo. Ne pada mi na pamet ikoga vući za rukav kako bismo pokazali da radimo, postojimo i vrijedimo, unatoč okruženju u kojem se privatnog poduzetnika ponekad tretira kao sistemsku grešku koju još nisu uspjeli otkloniti“, rekla je Vlatka Hercigonja.
Planova i ideja, kao i uvijek, u Fokusu ima. Nastavljaju s autorima koji su već postali njihov zaštitni znak, ali paralelno stalno traže nešto novo što će ih iznenaditi. Imaju i nekoliko ambicioznih planova koji nisu vezani samo uz izdavanje knjiga: „Nakon nekoliko dana koje je Jo Nesbø u našoj organizaciji ponovno proveo u Hrvatskoj, nakon sjajnih promocija i fantastičnih reakcija publike u Splitu i Zagrebu, još sam uvjerenija da čitatelji žele puno više od same knjige na polici. Žele susrete s autorima, događaje i iskustvo oko knjige. U tom smjeru radit ćemo sigurno još više. O imenima nećemo – takve stvari najavljuju se tek kad svojim gostima kupimo avionsku kartu.“
Dragan Ogurlić osnivač je i vlasnik riječke izdavačke kuće Naklada Val, koja ove godine obilježava 30 godina rada. To nije klasična komercijalna izdavačka kuća usmjerena na otkup prava i prijevodnu književnost. Njihov poslovni model malo je drugačiji. Fokusirani su ponajprije na autorske i dokumentarne knjige vezane uz Rijeku, Kvarner i Jadran, često na projekte koji nastaju godinama i uključuju opsežna istraživanja, arhivsku građu i velik broj suradnika. Ogurlić kaže:
„Kod nas su među najuspješnijim izdanjima bile knjige koje su snažno vezane uz Rijeku i Kvarner, ali su napravljene tako da prelaze granice lokalne teme. Među njima su „Rijeka ili smrt“ Tee Perinčić o D’Annunzijevoj okupaciji, „Pusna kuharica“, čije je prvo izdanje objavljeno 2012. godine, „Smijeh slobode“, knjiga Borisa Pavelića o Feral Tribuneu, kao i serijal knjiga o potonulim brodovima u Jadranu Danijela Frke. Pojedina izdanja dosegnula su ukupne naklade od četiri do pet tisuća primjeraka, što je za specijalizirane knjige i hrvatsko tržište vrlo dobar rezultat.“
Ogurlić tvrdi da se od izdavaštva u Hrvatskoj može živjeti, ali teško samo od prodaje knjiga. Posao kojim se bave, pojašnjava, nije dohodovno konstantan i jako oscilira. Ponekad mjesecima ulažete u projekt, a prihod dolazi tek nakon izlaska knjige – ako dođe.
„Problem je u tome što troškove uglavnom plaćate prije nego što ste prodali ijedan primjerak. U izdavaštvu najprije ulažete, a tek zatim doznate jeste li donijeli dobru odluku. No sa svakim dobrim novim projektom vraća nam se i bolja krvna slika. Najveći je problem to što knjiga prolazi kroz dug i skup proizvodni proces. Na kraju priče svi u prodaji očekuju svoj dio cijene. Nakladnik financira nastanak i tisak, knjižara mora pokriti prostor, zaposlene i druge troškove, a kupac s pravom očekuje prihvatljivu cijenu. Na malom tržištu nema mnogo manevarskog prostora, a poseban je problem položaj malih nakladnika i samostalnih knjižara. Naklada Val ne objavljuje knjige samo zato što se određena tema trenutačno dobro prodaje. Češće prepoznamo temu koja mislimo da nedostaje i onda tražimo najbolji način da je pretvorimo u knjigu. Važnije nam je pogoditi temu i trenutak nego “uhvatiti’ neko veliko autorsko ime. Najbolje prolaze knjige za koje se nakon objavljivanja čitatelji pitaju kako je moguće da ih već nije bilo“, objasnio je Ogurlić.
Kad se govori o troškovima, Ogurlić ističe da je, naravno, rukopis tek početak. Slijede urednički rad, recenzije, lektura i korektura, prikupljanje ili snimanje fotografija, otkup prava na građu, grafičko oblikovanje, prijelom, tisak, promocija, distribucija i skladištenje. Za bogato opremljene monografije često su potrebni nekoliko godina rada i velik broj suradnika, istaknuo je Ogurlić:
„Ozbiljna monografija danas doseže vrijednost od 50.000 eura, a katkad i više. Mi smo se, recimo to tako, specijalizirali za monografije. U posljednjih šest godina dvaput smo ušli među najljepše hrvatske knjige u izboru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskog dizajnerskog društva – s monografijama Kanfanara 2019. i Kastva 2025. godine.“
Ta Nakladu Val dobro je što ima vlastitu knjižaru. Knjižara Val nije samo prodajno mjesto nego prostor susreta s čitateljima i izlog riječkog i kvarnerskog izdavaštva. Imaju naslove 70 nakladnika, a mnogi od njih svoja izdanja prodaju samo kod njih. Takve knjižare teško je promatrati isključivo kroz račun dobiti i gubitka, ali bez dobiti ipak ne mogu opstati.
Ogurlić najavljuje da do kraja godine planiraju objaviti novo, znatno prošireno izdanje „Kvarnerske pusne kuharice“. Prvo izdanje iz 2012. bilo je, kaže, jedna od njihovih najuspješnijih knjiga, a nova knjiga obuhvaća pusne običaje i gastronomsku baštinu cijeloga Kvarnera, svih osam subregija. Nije riječ samo o receptima nego o ljudima, karnevalskim skupinama, lokalnim govorima, običajima i zajednicama koje tu tradiciju još održavaju živom.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-14 19:07:33
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
