Umirovljeni general-pukovnik finske vojske Arto Räty od 1994. do 1997. bio je prvi finski vojni predstavnik u političkom sjedištu NATO-a u Bruxellesu: govori kako je Finska u NATO unijela novu dimenziju sveobuhvatne obrane nakon napada Rusa na Ukrajinu i postala uzor u EU-u
Uoči još jedne ukrajinske ratne zime, a nakon debakla Donalda Trumpa na američkim međuizborima, nad Europom i Hrvatskom nadvijaju se sve tmastiji sigurnosni oblaci. U Kremlju trljaju ruke znajući koliko im i više od očekivanoga može donijeti povrijeđeni ego nekontrolabilnog američkog predsjednika. Povjerenica Europske komisije za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib s Europskog foruma civilne zaštite u Bruxellesu nije slučajno pozvala građane Unije da pripreme zalihe vode i hrane i torbu s osnovnim potrepštinama za preživljavanje tijekom prva tri dana u slučaju izvanrednih situacija i katastrofa, dok ne stigne organizirana pomoć javnih službi.

Vježba finske vojske Photo: Dragan Nikolić
Dijelovi Starog kontinenta već žive u ratnoj psihozi i odavno su spremni na prelazak na ratnu ekonomiju. Gotovo sve članice EU-a izložene su sve podmuklijim kremaljskim hibridnim ugrozama. Pri vrhu ugroženih je i Rusiji susjedna Finska. Prošloga tjedna hrvatski Rafale presreo je putnički zrakoplov finskog nacionalnog avioprijevoznika Finnaira na području između Jastrebarskog i Karlovca zbog sumnje na bombu. Nakon presretanja je Airbus A320, koji je letio iz Helsinkija za Rim, prepraćen do granice s Italijom, gdje je zrakoplov predan talijanskim zračnim snagama brzog odgovora. Budući da je dojava o bombi bila lažna, kao i u slučaju desetaka letova diljem Europe, nastavio je svoj put prema Rimu.
O finskoj perspektivi aktualne sigurnosne situacije na Baltiku i u Europi Nacionalu je u ekskluzivom intervjuu u Helsinkiju govorio 71-godišnji Arto Räty, umirovljeni general-pukovnik finske vojske. Služio je domovini u vojničkoj odori 35 godina.

Kapetan Räty kao UN-ov vojni promatrač u misiji na Bliskom istoku 1985. godine Photo: Privatna arhiva Arto Räty
Od 1994. do 1997. bio je prvi finski vojni predstavnik u političkom sjedištu NATO-a u Bruxellesu i u Ćeliji za koordinaciju partnerstava pri Vrhovnom sjedištu savezničkih snaga u Europi u Monsu. Potom je 2000. zapovijedao finskim bataljunom u sklopu KFOR-a, a od 2011. do 2015. obnašao je dužnost državnog tajnika Ministarstva obrane. U njegovu bogatom profesionalnom životopisu stoji i da je bio predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost pri finskoj vladi. Danas je možda u zasluženoj vojničkoj mirovini, ali neumoran je član upravnih i nadzornih odbora, konzultant za sigurnost i strateški savjetnik. Trenutačno je rastrgan na čak pet poslovnih strana. Pronađe vremena i za redovite nastupe na GLOBSEC Forumu, jednom od vodećih svjetskih sigurnosnih i geostrateških skupova.

General-pukovnik Räty pri posjetu snagama UNIFIL-a na jugu Libanona 2009. godine Photo: Privatna arhiva Arto Räty
NACIONAL: Uoči trilateralnog sastanka SAD-a, Ukrajine i Rusije u Abu Dhabiju, Donald Trump najavio je novi sigurnosni sporazum za Ukrajinu koji bi se mogao odnositi i na cijelu Europu. Vidite li kraja ratu u Ukrajini?
Moja kristalna kugla razbila se onog trenutka kada je Rusija pokrenula invaziju u veljači 2022. Tjedan dana prije u intervjuu za BBC izjavio sam da Rusi nisu toliko glupi da samo tako napadnu zemlju od 40 milijuna ljudi jer se ona ne može lako zauzeti. Postavio sam pritom pitanje što bi uopće dobili s tim napadom u tom trenutku jer im teritorij ne treba, a kamoli taj za koji bih rekao da im i nije toliko važan. Kristalnu kuglu stoga sada nemam. Ali trenutačno nema jasnih znakova koji bi ukazivali na kraj rata. Putinove poruke su vrlo jasne, a ciljevi Kremlja isti. A Ukrajinci se neće predati. Veliki je problem nepostojanje jasne američke politike prema tom ratu.
NACIONAL: Smatrate li izvjesnima skore ruske hibridne napade ili provokacije u Poljskoj ili u nekoj od drugih baltičkih država o kojima pišu posljednja izvješća obavještajnih službi zemalja članica NATO-a
Ako Kremlj želi provesti novi krug mobilizacije, mora imati nešto što će dobiti podršku ruske javnosti. To može biti vojni napad ili jedan ili više hibridnih operacija koje potom mogu izazvati lančanu reakciju raznih događaja. Ali ja u to ne vjerujem. I opet ne vjerujem da će Rusi biti toliko glupi. Zašto bi poduzeli bilo kakvu vojnu akciju protiv neke od zemalja članica NATO-a, koji trenutačno doista ozbiljno pristupa svakom izazovu? I EU je puno jači nego što je bio prije. Što od toga režim u Moskvi može dobiti osim podrške u domaćoj javnosti? Nažalost, ruski hibridni napadi će se nastaviti i biti sve ozbiljniji. Gotovo ih je nemoguće spriječiti. Ali možemo jačati svoju sigurnost, otpornost i obrambene sposobnosti i nikad ne pokazati bilo kakav strah.
‘Prosječnom Fincu je oči otvorila ruska vojna agresija na Ukrajinu 2022. Način na koji su Rusi izveli invaziju nagnao nas je da pomislimo da se jednog dana isto može dogoditi i nama. Aneksija Krima nije nas prenula’
NACIONAL: U sve većem broju članica EU-a, i zbog nove dinamike na njihovoj unutrašnjopolitičkoj sceni, sve glasniji su oni koji traže ukidanje ili ublažavanje sankcija Kremlju. Trumpova administracija je već odustala od njihova energetskog paketa. Hoće li Finska ostati principijelna po tom pitanju?
Ne vidim da će zemlje poput Finske ili Poljske promijeniti svoj stav. Iako Ukrajina još nije članica euroatlantskih integracija, promjena našeg stava u ovom je trenutku nemoguća misija zbog ruske agresije. Finska to ne može tolerirati jer u tome vidi prijetnju i moguću opasnost za sebe samu. Kod pojedinih članica EU-a zbog domaće politike stav se već mijenjao i može se mijenjati, ali nisam siguran da to može biti slučaj na razini cijele Unije. Naravno, ako živiš u Portugalu ili Španjolskoj možda na cijelu situaciju gledaš drugačije nego kada dijeliš 1344 kilometra dugu granicu s Rusijom kao mi. Ako sjediš negdje u Americi, Europa može izgledati daleko i drugačija. Tim više jer je generacija američkih političara koji su bili povezani s Europom otišla i te veze sada ne postoje. Vrlo sam oprezan pri upiranju prstom u bilo koju zemlju, ali ako si dio Saveza moraš pravilno posložiti svoje prioritete. Moraš podnijeti svoj dio žrtve i platiti cijenu.

Finsko-ruska granica Photo: Dragan Nikolić
NACIONAL: I prije ulaska u NATO Finska je dosegnula izdvajanje više od 2 posto BDP-a za obranu. Vlada je usvojila ambiciozan plan Sjevernoatlantskog saveza o podizanju tog izdvajanja na 5 posto. Prema vašem sudu, je li to realno i održivo uzimajući u obzir proračunsku ravnotežu i ostale obaveze države?
Moj je osobni sud da će zbog ekonomske situacije za nas biti veliki izazov izdvajati više od 3,5 posto za temeljnu obranu, koliko je dogovoreno na summitu NATO-a u Haagu. Naravno, priča se o većem izdvajanju, ali moramo razmišljati od 10 do 15 godina unaprijed. Ako naše gospodarstvo bude raslo, postotak će u konačnici uvijek ostati isti. U toj priči najbitnija je zato vrijednost novca. U budućnosti ne vidim Finsku militariziraniju nego što trenutačno jest. Sustav obaveznog služenja vojnog roka ne može rasti. Jedino mogu rasti sposobnosti unutar obrambenog sustava, a to se već događa i podrazumijeva znatno veća ulaganja. A njih slijede nemali operativni troškovi u sljedećih 15 do 30 godina, koji neugodno iznenade mnoge zemlje nakon kupnje opreme i formiranja novih jedinica. U Finskoj se danas nitko politički bitan ne usudi reći ništa protiv obrambenih ulaganja. I prije ulaska u NATO mi smo inače naše obrambene ciljeve, uključujući i izdvajanja za vojsku, shvaćali jako ozbiljno. S većinom članica Sjevernoatlantskog saveza do Trumpova ultimatuma to nije bio slučaj. To je jedina dobra stvar koju je Trump učinio u Europi. Prisilio je saveznike na Starom kontinentu da razmišljaju o svojim obrambenim proračunima i da povećaju izdvajanja za obranu. Dakle, NATO se puno promijenio u tom smislu i na određeni način vratio izvornoj ideji o vojnom savezu. Ali najveća promjena na sigurnosnom horizontu je Rusija. Iz dana službe pri NATO-u sjećam se jednog prijema u američkom veleposlanstvu kada je veleposlanik SAD-a Robert E. Hunter, kojega su kasnije prozvali „arhitektom novog NATO-a“, stajao na kuhinjskom stolcu i govorio kako Rusija koja je postala moderna tržišna ekonomija korača prema demokraciji. Bio sam tada mladi potpukovnik. Prišao sam mu nakon govora, povukao za rukav i rekao mu: „Gospodine, griješite u procjeni da se Rusija mijenja“. Odgovorio mi je: “Ne, mladi čovječe, imaš previše tvrdokoran stav i ne razumiješ da se događaju promjene”. Sreo sam ga šesnaest godina kasnije u Finskoj kao državni tajnik u Ministarstvu obrane. Iako sam mu se ispričao za briselsku reakciju, stvari su se već tada promijenile po pitanju Rusije. Bio sam ipak u pravu.

Posjet državnog tajnika Rätyja međunarodom sajmu i konferenciji o obrambenoj industriji u UAE 2013. godine Photo: Privatna arhiva Arto Räty
NACIONAL: Od 2013. do 2015. bili ste predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost koji u finskom slučaju ima 20 članova i 4 stalna stručnjaka. Riječ je o odboru koji je razvijao finsku strategiju sveobuhvatne sigurnosti čiji korijeni sežu u 2003. te je sudjelovao u izradi prve strategije kibernetičke sigurnosti. Kako biste ocijenili razvoj tog modela sveobuhvatne sigurnosti, sadržanog i u najnovijoj Strategiji sigurnosti društva usvojenoj početkom 2025.?
Predsjedao sam odborom od njegova osnivanja 2013. do isteka mandata državnog tajnika. Riječ je o tijelu koje nema izvršne ovlasti. Odluke se donose u vladi i njezinu Odboru za vanjsku i sigurnosnu politiku. Odbor za nacionalnu sigurnost bavi se planiranjem, pripremom i koordinacijom. Možda će se nekome učiniti da ima previše članova, ali u njega su uključena sva ministarstva, obavještajna zajednica, privatni sektor, industrija, pa čak i volonterske organizacije. Kada smo 1960-ih započeli s obrambenim tečajevima za civile, razmišljanje je bilo sljedeće: osigurajmo novac iz državnog proračuna i iz privatnog sektora da bi vojska dobila što joj treba. Između 1970-ih i 1990-ih stvari su se počele mijenjati. Više smo pričali o konceptu totalne obrane, pri čemu je u fokus više dolazila civilna strana. Dok sam bio predsjednik odbora, jako smo bili fokusirani na sveobuhvatan pristup sigurnosti u svakom pojedinom sektoru. Primjerice, ako govorimo o pokaznom primjeru strategije finske sigurnosti, psihološkoj otpornosti društva, za njega je primarno odgovorno Ministarstvo obrazovanja i kulture. Ostala ministarstva i razne razine vlasti također sudjeluju u cijeloj priči. Netko je uvijek odgovoran za koordinaciju, to je ključni element.

Upozorenje na granici između Finske i Rusije Photo: Dragan Nikolić
NACIONAL: Je li ulazak u NATO u ičemu promijenio finski koncept sveobuhvatne obrane i pripremljenosti?
Mislim da se dogodilo obrnuto. Finska je u NATO unijela novu dimenziju po tom pitanju i mnoge nas zemlje članice, koje nisu na toj razini razvijenosti sveobuhvatne obrane, vide kao uzor. Naravno, kao pridošlice u Savezu tijekom sljedećih nekoliko godina čeka nas rješavanje dugog popisa stvari koje trebamo napraviti. Zadaću, kao i uvijek, shvaćamo ozbiljno. Puno je toga što trenutačno svi mi u NATO-u možemo naučiti i od Ukrajine. O načinu na koji primjenjuju svoju vojnu obranu, o tome kako njihov predsjednik komunicira s ostatkom svijeta u pridobivanju oružanih resursa ili o tome kako su uspjeli iskoristiti tehnološka znanja mlađe generacije za izgradnju novih sposobnosti od nule, poput industrije dronova. Imaju i prilično dobre aplikacije za uzbunjivanje. Rat u Ukrajini je puno toga promijenio u promišljaju o suvremenom ratovanju. Sada svi razumiju da opstanak neke države ne ovisi samo o vojsci, već o cijelom društvu. Vojska na prvoj liniji ne može izdržati nalet neprijatelja ako društvo u pozadini ne funkcionira onako kako treba. Dakle, svaki sektor društva mora se pripremiti. Svjedočimo tome da ciljevi koje danas pogađaju Rusi više nisu samo vojni nego i civilni.
‘Europska unija je puno jača nego što je bila prije. Možemo jačati svoju sigurnost, otpornost i obrambene sposobnosti i nikad ne pokazati bilo kakav strah. Problem je nepostojanje jasne američke politike prema ratu u Ukrajini’
NACIONAL: Finska je članica Koalicije voljnih, ali neće slati svoje vojnike u borbenu ili mirovnu misiju u Ukrajinu. Međutim, službeni Helsinki jedan je od najvećih podupiratelja napaćene zemlje na istočnom europskom obodu. Suosjećaju li Finci s Ukrajincima više od nekih drugih europskih nacija i zbog sličnog povijesnog iskustva s Rusima
Rekao bih da je prosječnom Fincu oči otvorila ruska vojna agresija na Ukrajinu 2022. Način na koji su Rusi izveli invaziju nagnao nas je da pomislimo da se jednog dana isto može dogoditi i nama. Nažalost, aneksija Krima nije nas na vrijeme prenula. Godine 2014. još sam bio u Ministarstvu obrane. Pokušavali smo tada ukazati na ruske poteze, ali mislim da ni u Europi ni u SAD-u to nisu shvaćali ozbiljno. Rusi su bili dovoljno pametni da ne koriste smrtonosnu silu, već su organizirali referendum i upotrijebili male zelene vojnike. Nažalost, ta im je taktika upalila. Invazija u veljači 2022. podsjetila me na naš Zimski rat i činjenicu koliko Rusi mogu biti nepredvidljivi i učiniti toliko puno lošega. Mi smo u tom ratu imali neznatnu pomoć Nijemaca, Britanaca i Šveđana, ali zapravo smo bili prepušteni sami sebi. Prva lekcija koju smo tada naučili jest ta da se svaka nacija mora pobrinuti za vlastitu sigurnost, a druga da mora imati prijatelje koji joj mogu priskočiti u pomoć. Ta nas je filozofija vodila i prije pristupanja NATO-u. Nikada nisam kod Finaca vidio strah od Rusa pa zato i ne volim koristiti tu riječ. Naše pristupanje Sjevernoatlantskom savezu više je posljedica svijesti da se mogu dogoditi određene neželjene stvari i tadašnje odluke kako je nastupio trenutak za promjenu te da moramo iskoračiti iz zone neutralnosti. Htjeli smo pokazati svijetu na kojim pozicijama stojimo i koje vrijednosti branimo te da ne odobravamo ono što Rusija čini. Pritom mislim da je puno veće iznenađenje u cijeloj priči to što je Savezu u isto vrijeme pristupila i Švedska. Jer njima je neutralnost bila u genima, a ne nama. Neodjeljiv dio našeg DNK-a je obrana. Nakon ruske invazije 2022. bili smo jedina zapadna zemlja koja je doista imala brojnu vojsku i veće zalihe topničkog streljiva, kao i značajne proizvodne kapacitete koje je mogla odmah staviti u pogon. Proizvodne linije bile su spremne i čekale naredbu. Danas cijeli sustav funkcionira poput švicarskog sata. Saveznici kopiraju naš model, ali i dalje to ide dosta sporo.

Posjet general-bojnika Rätyja, načelnika stožera Zapovjedništva finske kopnene vojske, Topničkoj školi američke kopnene vojske 2008. godine Photo: Privatna arhiva Arto Räty
NACIONAL: Jeste li kao časnik za vezu koji je službovao u Bruxellesu sredinom 1990-ih vjerovali da će jednog dana vaša zemlja postati punopravna članica NATO-a
Tih dana bio sam relativno mlad i naivan 40-godišnji potpukovnik. Bio sam potpuno siguran da ćemo postati član NATO-a prije nego što se vratim kući s mandata. Nije bilo racionalnog razloga zašto to ne bi bilo tako. Znao sam da prijetnja dolazi samo iz jednog smjera i da nemamo novca za izgradnju dovoljno jake vlastite vojske pa se logično nametalo pitanje zašto onda ne bismo željeli biti u Savezu gdje ima dovoljno resursa i s kojim dijelimo iste euroatlantske vrijednosti. Ali finska javnost bila je jako protiv toga, a političari se nisu usudili ići protiv javnog mnijenja. I ja i mnogi drugi puno smo se puta opekli kada bismo u javnosti izjavili nešto što je previše zagovaralo članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Puno toga smo u prošlosti napravili kao članica Partnerstva za mir. Ali budući da na višim razinama naše vlasti, bilo da je riječ o predsjedniku ili premijeru, nije bilo politički jakog vizionara koji bi se usudio reći da trebamo pristupiti NATO-u, potpora ideji u javnosti bila je mala.

Senatski trg u Helsinkiju Photo: Dragan Nikolić
NACIONAL: Jesu li tome pridonijele i godine tzv. finlandizacije tijekom hladnog rata, kada su uzastopne finske vlade vodile stratešku vanjsku politiku prisilne neutralnosti zbog moćnog SSSR-a na granici, a s ciljem očuvanja finskog suvereniteta i vlastite demokracije?
Svakako jesu. Tijekom svih tih godina naučili smo biti izuzetno dobri u hodanju po sredini puta, iskorištavajući sve prednosti poslovanja u Rusiji i osiguravajući dobre političke i poslovne veze sa Zapadom. Nakon raspada SSSR-a i Varšavskoga pakta, izgubili smo puno ugovora i dosta je poslova u Finskoj stalo. Isto se nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. dogodilo u istočnoj Finskoj, u našemu dijelu Karelije, koji je poprilično živio od ruskih turista. Ondje je trenutačno ekonomska situacija doista sumorna. Pojedinci koji su ostali bez prihoda su depresivni i na poslovnom dnu i misle da bismo trebali ponovno otvoriti granicu prema Rusiji. Ali za to nema suvislih argumenata dok traje rat u Ukrajini. Čak je i teretni željeznički promet, posljednja prometna poveznica s Rusijom, drastično smanjen od 1. srpnja ove godine. Naravno, nadam se da će doći dan kada će se ta granica ponovno otvoriti, i zbog prekograničnog poslovanja koje je u interesu obje zemlje. Ali ne predviđam takav scenarij u doglednoj budućnosti.

Najveća finska zastava na svijetu u gradu Hamini, 40 km od granice s Rusijom Photo: Dragan Nikolić
NACIONAL: Ovoga ljeta Finska je i službeno ukinula 40 godina dugu zabranu uvoza, transporta i posjedovanja nuklearnog oružja na svom teritoriju. Cilj je bio u potpunosti sudjelovati u NATO-ovoj strategiji odvraćanja i dobiti puni pristup takozvanom nuklearnom kišobranu. Iz Moskve je odmah stigla prijetnja. Ratoborni Dmitrij Medvedev, koji je danas zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, poručio je kako je Finska sada na popisu ruskih nuklearnih meta.
Ako si dio Saveza koji kao jedan od svojih glavnih elemenata odvraćanja ima nuklearnu sposobnost, ne možeš reći da nisi dio te priče. Promjena zakonodavstva ne znači da ćemo u Finskoj rasporediti nuklearno oružje, ali jest vrlo jasna poruka da smo bez zadrške dio NATO-a. Ne vidim inače nikakvu razliku u ruskoj retorici danas i u razdoblju kada smo se pridruživali Sjevernoatlantskom savezu. I tada su Rusi prijetili. Navedena poruka Medvedeva nas nije iznenadila. Njegove izjave promatram i u kontekstu ruskih unutarnjopolitičkih prilika.

Pukovnik Räty kao zapovjednik finskog bataljuna u sastavu snaga KFOR-a na Kosovu tijekom inspekcije pronađenog oružja Photo: Privatna arhiva Arto Räty
NACIONAL: Finski sud osudio je zbog teškog oblika sabotaže na zatvorsku kaznu ruskog kapetana i člana posade iz Azerbajdžana s teretnog broda koji je na lanjsku Staru godinu oštetio dva podmorska telekomunikacijska kabela koji povezuju Helsinki i Estoniju. Koliko je Finska izložena ruskim hibridnim prijetnjama
Izuzetno cijenim mjere koje su finske vlasti poduzele u zaustavljanju tog broda i zaista je dobro što su krivci osuđeni na zatvor. Moramo biti čvrsti i koristiti sve zakonske alate koje imamo na raspolaganju, tako funkcioniraju demokratska društva. Međutim, to neće u potpunosti spriječiti daljnje hibridne napade. Finska im je prilično izložena zbog vrlo otvorenog društva, a to je slučaj i sa svim drugim europskim zemljama. Pitam se pritom gdje je granica između vojne akcije i hibridnog rata. Stvari postaju jako zastrašujuće u tom smislu. Je li doista hibridna prijetnja kada postaviš dron s eksplozivom pored ukrajinskog transportnog zrakoplova kao što je bio slučaj u njemačkom Leipzigu u kolovozu? Hibridne prijetnje je jako lako pokrenuti. Nemojmo zaboraviti da u EU-u živi jako puno etničkih Rusa. Oni, i ne samo oni, mogu biti podložni raznim štetnim utjecajima. To je onda nešto što utječe na otpornost naših društava. Zato ljudi moraju biti educirani kako bi razumjeli i taj element i bili sposobni prijaviti bilo kakve promjene ili prijetnje u društvu. U toj borbi treba nam svaki par očiju i ušiju. Osobno sam bio dosta uključen u pripremu prvog velikog tečaja o dezinformacijama za vladine dužnosnike i javne službenike 2016., na kojemu je sudjelovalo 200-tinjak ljudi. Svi u Finskoj pažljivo prate što Rusija poručuje i koje vrste dezinformacija o nama širi. Zbog našeg povijesnog iskustva s Rusima ne smijemo se dati zastrašiti i tim fenomenom moramo se pozabaviti na racionalan način.

Memorijalni spomenik ispred finskog Ministarstva obrane posvećen Zimskom ratu između Finske i SSSR-a Photo: Dragan Nikolić
NACIONAL: Suština finskog mentaliteta može se opisati s jednom riječju – „sisu“. U doslovnom prijevodu bila bi to upornost, odlučnost, neodustajanje pod pritiskom… To genetski usađeno stanje svijesti jako pomaže pri uključenosti građana u koncept nacionalne sigurnosti. Koji je najbitniji element finske otpornosti?
Jedan od temelja te otpornosti su naučene povijesne lekcije koje shvaćamo itekako ozbiljno. I dalje dijelimo s Rusijom 1344 kilometra dugu granicu i ta je otpornost u našim genima. Obavezni vojni rok je dio obuke naše vojske i održavanja njezine brojnosti. S obzirom na činjenicu da su nacionalni vojni proračuni tijekom 1960-ih i 1970-ih bili jako mali, obavezno služenje vojske bio je najjeftiniji način da održimo poželjnu brojnost ljudstva u Oružanim snagama. Ali to je značilo i uključenost cijelog društva i svake obitelji u nacionalnu obranu. Tada nestaje element prisile i ona se prenosi generacijski s očeva na sinove. I žene su pritom od 1995. mogle dobrovoljno proći temeljnu obuku. Druga bitna stvar u cijeloj priči su obrambeni tečajevi koje država organizira od 1961. I ja sam početkom 2000-tih godinu dana bio direktor nacionalnog tečaja koji je i dalje najcjenjeniji tečaj u zemlji. Traje tri i pol tjedna, na njega je itekako teško upasti. Dosad ga je prošlo oko 10.800 izabranih Finaca. Među 50-ak polaznika svakog tečaja samo su dvije vojne osobe. Ostalo su civili koji dolaze iz svih ministarstava ili parlamentarnih stranaka, kao i poslovni ljudi poput predsjednika uprava najvećih finskih kompanija i banaka te predstavnici sveučilišta, crkve i medija. Tečaj je prošla većina dosadašnjih premijera i ministara. Kada vlast preuzima nova vlada, organiziraju se posebni sedmodnevni tečajevi za savjetnike ministara. Jednotjedni regionalni obrambeni tečaj prošlo je dosad više od 60.000 ljudi. Svi oni prolaze kroz simulacije kriznih situacija, ali i osvježe svoju medijsku pismenost i ojačaju otpornost protiv dezinformacija. Polaznici na kraju dobiju malu zlatnu značku. Pogledate li danas njihova televizijska gostovanja, vidjet ćete da je svi ponosno nose. Dakle, to je na neki način postao i statusni simbol. Taj tečaj je puno više od tečaja pripremljenosti. On stvara povjerenje između privatnog sektora i državnog aparata jer poslovna zajednica ima priliku upoznati se s onime što rade različite razine vlasti i spoznaje koliko su dobro pripremljene. Ali stvara se i određena povezana zajednica. Svi prolaze nastavak tečaja nakon pet godina i potom nakon deset godina. Moja generacija okuplja se privatno dvaput godišnje već četvrt stoljeća, to je poput obiteljskih okupljanja. Kao Fincu jasno mi je da bitni poslovni ljudi na jugu Europe, gdje postoji drugačije geostrateško okruženje i drugačije povijesno iskustvo s problematičnim susjedima, neće dobrovoljno stati u red za takav tečaj, a i zbog nedostatka vremena. Za nas je to sasvim pragmatičan odabir i realnost koju smo odavno prihvatili.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-11-15 21:36:03
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


