iustitia.bg Fascinantna je hrabrost koju neki ljudi umiju iskazati u opasnim situacijama. Primjer toga su i roditelji talijanske književnice Dacie Maraini koji su odbili iskazati lojalnost fašistima, odnosno priznati Mussolinijevu Republiku Salò koja je bila saveznik Japanskog Carstva. Zbog toga je cijela obitelj, a Dacia Maraini imala je i dvije sestre, završila u logoru u Japanu. Tom traumom bavila se Dacia Maraini u svojoj zadnjoj knjizi „Moj život“, a hrvatska publika imat će priliku slušati ovu renomiranu talijansku književnicu na 31. festivalu knjiga i autora Sa(n)jam knjige u Istri 4. prosinca u 20 sati i 5. prosinca u 11 sati.
Dacia Maraini rođena je 1936. Otac joj je bio Fosco Maraini, firentinski etnolog i antropolog koji je otišao 1938. radi istraživanja u Japan. Dacia Maraini bila je 21 godinu partnerica Alberta Moravije, jednog od značajnijih talijanskih pisaca 20. stoljeća, a poznata je i po svom feminističkom djelovanju. Autorica je brojnih drama i romana koji su prevedeni na više od 30 jezika, pisala je i pjesme, pripovijetke i scenarije, a za svoj je rad osvojila niz prestižnih nagrada. Prvi roman koji je napisala bio je „Odmor“ 1962., dok je njezin najuspješniji roman „Nijema vojvotkinja“ preveden i na hrvatski. Po njemu je snimljen i film. Posvetila je knjigu „Dragi Pier Paolo“, također prevedenu na hrvatski, čuvenom talijanskom redatelju i književniku Pieru Paolu Pasoliniju koji je ubijen pod nerazriješenim okolnostima. Osnovala je 1970-ih u Rimu Teatar Maddalena kojim su upravljale isključivo žene. Njezin je život, s posebnim naglaskom na zatočeništvo u logoru u Japanu i putovanja diljem svijeta s Albertom Moravijom i bliskim prijateljima Pasolinijem i Mariom Callas, tema biografskog dokumentarca „Rođena sam putujući“ koji je režirala Irish Braschi.
NACIONAL: Na koji je način iskustvo logora u dječjoj dobi utjecalo na vašu percepciju morala i zla
Živjela sam u strahu u tom logoru. Rekli su nam da bi prerezali vrat svim članovima moje obitelji da su dobili rat. Tamo smo jeli dvadeset grama riže dnevno, a ja sam da bih preživjela jela i mrave. Taj strah i iskustvo stalne smrtonosne prijetnje stvorili su u meni potrebu za otporom, za solidarnošću s onima koje voliš i s kojima dijeliš teškoće i strahove. Jednom kada se u vlastitoj svijesti utvrde vrijednosti istine, pravde i slobode, sve se vrednuje prema tome. Iz vlastitog iskustva shvatila sam koliko zla može nanijeti rat, posebno kad se obrušava na nevine ljude. Meni je bilo jasno da smo zatvoreni u zatvoru premda nismo počinili nikakav zločin, nego samo ”zbog delikta mišljenja”, tako su mi govorili roditelji. To mi je, još kao djevojčici, pomoglo razumjeti što može biti diktatura u kojoj svi moraju misliti isto. Bilo da je riječ o vojnoj ili vjerskoj diktaturi, zahtjev ne stoji samo u tome da ljudi poštuju zakone, nego da poštuju ideje i moral vladajuće skupine. To je suprotno demokraciji.
NACIONAL: U tom smislu, kako gledate na činjenicu da narod koji je bio tako velika žrtva u Drugom svjetskom ratu danas može nanositi toliko zla drugom narodu?
Zemlje se ne mijenjaju zato što se mijenjaju ljudi koji u njima žive, nego zato što se mijenjaju političari koji njima upravljaju. Sigurno Izrael kibuca i rabina nije Izrael Netanyahua. Teško je razumjeti, čak i u demokratskom sustavu, u kojoj mjeri politički vođe predstavljaju čitavo stanovništvo. Alberto Moravia je govorio da kao što smo stvorili tabu incesta, koji u prirodi ne postoji, moramo doći do toga da stvorimo tabu rata. Mislim da je to točno iako se za sada činimo udaljenima od toga.
NACIONAL: Bili ste životna partnerica Alberta Moravije od 1962. do 1983. Kako je za vas, kao spisateljicu, bilo živjeti uz drugog pisca U kojem su se smislu vaše književne vizije razlikovale, a u kojem približavale?
Moraviju sam upoznala s drugim piscima i umjetnicima jer su se tih godina ljudi često spontano sastajali, bez dogovora, u jeftinim kavanama i konobama. Alberto je bio ljubomoran na svoje rukopise i nije ih pokazivao dok ne bi bili spremni za objavu. Isto sam činila i ja. Počela sam pisati s 13 godina za školske novine u Palermu, a sa 17 osnovala sam časopis. Pisanje je za mene bilo svakodnevni užitak. S Albertom sam često razgovarala o knjigama koje bismo zajedno čitali, ali malo o vlastitim tekstovima. Svaki je pratio svoj stil i svoje narativne snove. Svaki pisac ima svoj stil i mora ga naučiti njegovati i učiniti ga sve originalnijim. Moravia nije bio učitelj, nije nastojao utjecati na ljude oko sebe. Njegov utjecaj dolazio je iz primjera kao što to, po mom mišljenju, čine pravi umjetnici. Primjer koji je davao sastojao se u prakticiranju slobode mišljenja, u potvrđivanju autonomije vlastitog rada, što je posebno zahtijevao tijekom fašizma, iako s malo uspjeha. Davao je primjer i svojim velikim poznavanjem klasika i međunarodne književne povijesti.
NACIONAL: Osim Marije Callas i Pasolinija, s kojim ste se još istaknutim osobama talijanske i međunarodne kulture imali priliku družiti?
Upoznala sam golem broj pisaca i umjetnika jer su se pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća umjetnici smatrali solidarnom zajednicom, posebno kada je riječ o cenzuri koja je tada dominirala javnim životom, i često su se susretali. Primjerice, viđala sam često redatelja i scenarista Federica Fellinija koji je živio pored mene, kao i par Monicu Vitti i redatelja Michelangela Antonionija. Monica je željela snimiti film prema mojoj knjizi ”Uspomene jedne kradljivice”. Par s kojim sam se često družila su i redatelj Bernardo Bertolucci i Mapi Maino te književnica Natalia Ginzburg i Gabriele Baldini, koji su voljeli pozivati prijatelje pisce na večere. Književnica Elsa Morante je unatoč rastavi od Alberta Moravije pozivala i njega i mene na blagdane s drugim prijateljima.
NACIONAL: Kakva je to bila cenzura
Cenzura je prije 1968. dominirala talijanskim umjetničkim svijetom. Svaki film i knjiga morali su proći urede cenzure, navodno zbog zaštite maloljetnika, ali se zapravo cenzuriralo sve što je bilo kritično prema religiji ili takozvanom javnom moralu. Sjećam se filma ”Posljednji tango u Parizu” Bernarda Bertoluccija koji je bio potpuno cenzuriran: odlučili su da se sve kopije unište. Srećom, Bernardo je kriomice sačuvao jednu kopiju, inače bi film nestao. Što se Pasolinija tiče, imao je čak 84 prijave zbog vrijeđanja morala i religije.
NACIONAL: Kako biste opisali Pasolinija kao osobu i intelektualca Smatrate li da je nešto iz njegova mišljenja posebno aktualno za današnju Europu?
Pasolini je bio čovjek blage naravi i čak sramežljiv iako ga je talijanska javnost smatrala agresivnim i nasilnim čovjekom. No on je na napade odgovarao oštro i često provocirao. S prijateljima je bio blag, nježan i osjećajan. Dobro sam ga upoznala dok smo zajedno radili na scenariju za ”Cvijet” iz ”Tisuću i jedne noći”, posljednji film trilogije o radosti življenja. Pročitao je moj roman ”Sjećanja jedne kradljivice” i svidio mu se pikareskni ton priče. Zato me zamolio da surađujem i rado sam pristala. Njegova aktualnost leži u tvrdoglavom i strogom odbijanju konzumerizma koji je smatrao neprijateljem broj jedan civilizacije.
NACIONAL: U jednom ste intervjuu rekli da, iako ste duboko vezani uz Italiju i njezinu kulturu, ne osjećate da ste kulturna ambasadorica zemlje i nastojite kritički gledati na Italiju kako bi ostvarila svoj puni potencijal. Što kritizirate u suvremenoj Italiji, na političkom, društvenom i kulturnom planu? Kako zamišljate Italiju u njezinu idealnom obliku?
Za mene Italija, kao i čitav zapadni svijet, prolazi kroz krizu i ne zna se kamo će odvesti ta nostalgija za idealiziranom prošlošću, iz odbojnosti prema sadašnjosti. Nostalgiju za prošlošću svakodnevno izražavaju oni koji su na vlasti spominjanjem, primjerice, ”uobičajene obitelji”, a to isključuje homoseksualnost, proširene obitelji, ravnopravnost muškaraca i žena, pravo žena na rad, seksualni odgoj u školama itd. U političkom smislu, to se izražava tolerancijom prema brojnima, pri čemu su to gotovo uvijek mladi muškarci koji veličaju fašizam i javno organiziraju skupove u čast Mussolinija. Talijanski Ustav zabranjuje fašističke skupove, ali danas ih više nitko ne zabranjuje. Što reći o činjenici da se na grbu vladajuće stranke nalazi plamen u bojama talijanske zastave koji je simbol fašizma S druge strane, nesklonost prema sadašnjosti izražava se u stalnom omalovažavanju i kritiziranju demokracije. Dovoljno je slušati radio kako bi se čuo glas javnosti. Slušam radio kada se perem i oblačim ujutro i iznenađena sam kada čujem koliki zovu da govore loše o našoj zemlji u kojoj po njima ništa ne funkcionira. Jasno govore da ne vjeruju više u demokraciju. No koja bi bila alternativa demokraciji? Nikada je ne spominju. Bilo bi zanimljivo razumjeti što smatraju boljim od liberalne demokracije. Čini se da bi voljeli neku vrstu tehnokracije koja jamči sigurnost. Kao da im nije stalo do dostojanstva osobe, prava na kritiku, znanstvenih istraživanja i slobode mišljenja i riječi. Takav način razmišljanja, nažalost, zahvaća mnoge, posebice mlade. To je ono što me brine.
NACIONAL: Živjeli ste i stvarali u razdoblju u kojem je književnost bila iznimno važna: čitalo se mnogo više, i knjige i novine, a afirmirani pisac bio je često i intelektualac koji je snažno utjecao na društvo. Danas živimo u svijetu u kojem se sluša druge vrste glasova, primjerice influencere. Kako gledate na te promjene?
Istina je da se manje čita. Ali ne manje nego u 19. stoljeću, koje je svijetu dalo velike pisce. Tada se čitalo malo jer je većina bila nepismena i nije imala pristup obrazovanju. Danas se čita manje jer dominira tehnologija. A ipak, u Italiji se objavi 85.000 knjiga godišnje. To znači da značajan broj ljudi kupuje i čita knjige. Ja sam optimist jer vjerujem da se budućnost može graditi samo ako se u nju vjeruje. Ako polazimo od pretpostavke da se ništa ne može učiniti, da nezaustavljivo klizimo prema samouništenju i globalnoj propasti, unaprijed odustajemo od svake promjene koja bi mogla pomoći ljudima da žive zajedno u miru.
DACIA MARAINI”Brine me veličanje fašizma i odsustvo vjere u demokraciju u Italiji” 2025 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2025-12-02 19:19:18 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
