iustitia.bg
Nacional je bio jedini hrvatski medij pozvan u Indiju na susret predstavnika Federacije indijskih komora za trgovinu i industriju (FICCI) koji su odgovorili na pitanje o ulasku indijskih tvrtki u projekte gradnje željeznice u RH, a primio nas je i ministar željeznica Ashwini Vaishnaw
Nacional je tijekom proteklih nekoliko dana u Indiji dubinski istražio što stoji iza ambicije indijskih tvrtki za gradnjom jednog dijela hrvatske željezničke mreže, što je već izazvalo nemir među nekim protagonistima na domaćem građevinskom tržištu. Kao jedini hrvatski medij, Nacional je u Indiju pozvan na susret predstavnika Federacije indijskih komora za trgovinu i industriju sa grupom europskih novinara koji je organiziralo indijsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Tom prilikom ekskluzivne informacije o indijskim željeznicama i ambicijama indijskih tvrtki na tom području za Nacional je otkrio indijski ministar željeznica Ashwini Vaishnaw. Osim njega, viši savjetnik FICCI-a Manab Majumdar za Nacional je izjavio da indijske tvrtke u pravilu imaju dovoljno posla i na domaćem tržištu koje ubrzano razvija velike infrastrukturne projekte, te da većini njih udaljeno europsko tržište nije u fokusu interesa.
Federacija indijskih komora za trgovinu i industriju (Federation of Indian Chambers of Commerce and Industry – FICCI) sa sjedištem u New Delhiju svojevrsni je pandan Hrvatskoj gospodarskoj komori i okuplja indijske tvrtke u različitim industrijskim sektorima, ali zbog veličine Indije može se tvrditi da se radi o utjecajnijoj organizaciji nego što je HGK.
Unatoč tomu, Majumdar je prilikom izlaganja o indijskim tvrtkama, za Nacional nastojao ostaviti dojam skromnosti. Pa je tako na pitanje može li Hrvatska poslužiti kao svojevrsni „ulaz“ kroz koji će indijske građevinske tvrtke ući na europsko tržište i tamo konkurirati za velike infrastrukturne poslove, Majumdar je izjavio da indijske tvrtke nisu toliko financijski jake kao što su to turske tvrtke koje već rade na tržištu EU-a.
On je o tomu rekao: „Generalno gledajući, indijske tvrtke nastoje držati korak sa turskima kada je riječ o financijskoj snazi. No ne bih rekao da se indijske tvrtke intenzivno trude ući na europsko tržište. Znate, Indija je zbog svoje veličine, ali i zbog potrebe za razvojem velikih infrastrukturnih projekata, golemo tržište koje može zaposliti brojne građevinske tvrtke.
Ekskluzivne informacije o indijskim željeznicama i ambicijama indijskih tvrtki na tom području, Nacionalu je otkrio indijski ministar željeznica Ashwini Vaishnaw. Foto: Sandra Carić Herceg
Uz to, još je niz prepreka snažnijem ulasku indijskih tvrtki u Europu. Prije svega zbog udaljenosti Indije od Europe rastu transportni troškovi, tu su i kulturološke razlike koje turske tvrtke lakše prevazilaze. Ako i ima interesa indijskih tvrtki, one ne mogu ulaziti u velike europske projekte bez kreditnog zaduživanja, a indijske su banke sklonije kreditno podržati indijske građevinske tvrtke koje se natječu za poslove u slabije razvijenim dijelovima svijeta, prije svega u Africi.“
Mogući ulazak indijskih građevinskih tvrtki na tržište Hrvatske i njihovo sudjelovanje u velikim infrastrukturnim projektima postao je zanimljiv hrvatskoj javnosti prije svega zbog činjenice da su dvije velike privatne indijske tvrtke predale svoje ponude na natječaj za projekt obnove i izgradnje željezničke pruge na relaciji Dugo Selo – Novska koji je početkom ove godine raspisala HŽ infrastruktura.
A još u rujnu ove godine izvor blizak Vladi potvrdio da je indijski premijer Narendra Modi, koji je u lipnju posjetio Hrvatsku i tom prilikom sa premijerom Andrejem Plenkovićem potpisao niz ugovora o hrvatsko-indijskoj političkoj, gospodarskoj i kulturnoj suradnji, u razgovorima direktno lobirao za spomenute indijske tvrtke. Riječ je o pozivu za javnu nabavu za radove na strateškom projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska“ u dužini od 83 kilometra.
Uz to, isti izvor tvrdi da je premijer Plenković iz Europske unije dobio poruku da dobronamjerno pusti na tržište indijske tvrtke kako bi se indijskom političkom vrhu poslao signal da su u EU dobrodošli i tako ih odmakne od suradnje sa Kinom i Rusijom.
‘Generalno gledajući, indijske tvrtke nastoje držati korak s turskima kada je riječ o financijskoj snazi. No ne bih rekao da se indijske tvrtke intenzivno trude ući na europsko tržište’, kaže Manab Majumdar
Međutim, pojava indijskih tvrtki na hrvatskom tržištu nije prošla bez reakcija. Nacionalu je sredinom rujna ove godine predočen mail koji je predstavnik turske tvrtke Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. uputio na mail adresu Uprave HŽ Infrastrukture, a u kojem se iznosi čitav niz prigovora na ponude dviju konkurentskih indijskih tvrtki na natječaj javne nabave za rekonstrukciju i proširenje željezničke pruge na relaciji Dugo Selo – Novska.
Dio prigovora odnosi se na cijenu radova koju su u ponudi istaknule indijske tvrtke, za koju turski izvođač tvrdi da su nerealne, a dio pak na navodno upitnu profesionalnost i pouzdanost indijskih ponuđača. Iako je mail poslao predstavnik turske tvrtke Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş., Nacionalovi izvori tada su potvrdili da su iza zamjerki iznesenih u mailu stali i predstavnici nekih domaćih građevinskih tvrtki koji se, kako nam je potvrđeno, u potpunosti slažu sa svime što je u njemu izneseno.
Više gospodarskih izvora također je upozorilo i da postoji realna opasnost da 500 milijuna eura europskog novca odobrenog za sufinanciranje ovog projekta propadne zbog, kako tvrde, njihove procjene da se projekt ne može dovršiti za iznos od 620 milijuna eura koji je u natječaju istaknula HŽ Infrastruktura, a koji je izračunat na temelju procjene cijene koštanja radova, materijala i opreme iz 2014. godine.
HŽ Infrastruktura je 7. veljače ove godine objavila poziv za javnu nabavu za radove na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska“ u dužini od 83 kilometra. U HŽI-u ističu da je ovo najveći željeznički projekt do sada pokrenut u Hrvatskoj.
Procijenjena vrijednost radova je 620 milijuna eura, a veći dio novca namaknut je iz EU fondova (Instrument za povezivanje Europe – CEF i Program Konkurentnost i kohezija – PKK), a pruga bi prema planovima trebala biti dovršena u roku od pet godina i 10 mjeseci od početka radova. Ponude pristigle na poziv javne nabave otvorene su 21. srpnja.
Na javno otvaranje pristigle su četiri ponude: zajednica ponuditelja Ashoka Buildcon Ltd, Serneke International Group AB i Konkan Railway Corporation Ltd iz Indije ponudila je cijenu od 779.886.164,56 eura, indijska tvrtka Afcons Infrastructure Ltd ponudila je iznos od 677.071.899,78 eura, turska tvrtka Doğuş İnşaat Ve Ticaret Anonim Şirketi ponudila je cijenu od 989.887.152,02 eura, a također turski Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. iznos od 873.123.946,34 eura. Sve su ponude istaknute bez obračunatog PDV-a.
U pismu koje je predstavnik turske tvrtke poslao Upravi HŽI-a, na čijem je čelu Ivan Kršić, uz tvrdnje o nerealnim cijenama radova upozorava se i na navodno nedovoljno iskustvo indijskih tvrtki u sličnim europskim projektima, te se dodaje da niti jedan od indijskih ponuđača ne raspolaže potrebnim referencama i iskustvom u izgradnji pruga koje podliježu europskom regulatornom okviru.
Ivan Kršić je na čelu HŽ Infrastrukture, koja je 7. veljače ove godine objavila javni poziv za dosad najveći željeznički projekt u RH Photo: Luka Antunac/PIXSELL
„Ni jedan od navedenih ponuditelja nema, prema javno dostupnim podacima, niti jednu referencu da je radio prugu unutar EU odnosno prema standardima izgradnje pruga u EU“, tvrdi se u mailu i dodaje kako je „prema tome nesporno da oba ponuditelja ne mogu ispuniti obaveze koje nameću pobrojani regulatorni okviri koji definiraju željeznički promet i izgradnju željezničkih pruga u EU“.
Nacional je u Indiji doznao brojne intrigantne informacije o njenoj željezničkoj infrastrukturi, koje ne idu u prilog tvrdnjama iznesenima u spomenutom emailu turske tvrtke. Otkrio nam ih je u ekskluzivnom razgovoru u New Delhiju indijski ministar željeznica Ashwini Vaishnaw.
Indijskim tračnicama od 2019. godine vozi vlak Vande Bharat, u potpunosti projekt indijskih stručnjaka i inženjera stvoren u okviru akcije „Proizvedeno u Indiji“ koji potiče i indijska vlada. Radi se o projektu sličnom hrvatskoj akciji „Proizvedeno u Hrvatskoj“, koju potiče Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Super moderni vlak, koji svojim performansama nimalo ne zaostaje za sličnim projektima brzih i udobnih vlakova u svijetu, može postići maksimalnu brzinu od čak 180 kilometara na sat, no dozvoljena mu je brzina 160 km/h. U ovom trenutku Indijom prometuje 78 kompozicija Vande Bharat, a ambiciozni plan indijskih željeznica je puštanje u promet 4500 kompozicija u sljedećih 20 godina. odnosno do 2047. godine.
Vlak Vande Bharat Indija već izvozi i u Japan, a u tijeku su i pregovori sa njemačkim kupcima koji su također zainteresirani za ovaj indijski proizvod. Podatak o pregovorima sa njemačkim kupcima, koji nam je otkrio ministar Vaishnaw, potvrđuje da je Indija spremna prilagoditi kompozicije europskim standardima željezničke mreže.
Međutim, stanje željezničke mreže u Indiji nije na sličnoj razini. Naime, prema pisanju tjednika India Today koji izlazi na engleskom jeziku i najčitaniji je magazin u Indiji, na više od 90 posto indijske željezničke mreže vlakovi postižu maksimalne brzine od oko 110 km/h jer prometuju najvećim dijelom na infrastrukturnoj mreži koja ne dopušta velike brzine. Prosječne brzine vlakova su oko 80 km/h, na nekim kraćim dionicama Vande Bharat može postići brzinu oko 130 km/h, no na najvećem dijelu ruta kojima prometuje njegova je prosječna brzina između 94 i 97 kilometara na sat.
„Sustav nije bio građen za brzine, a tehnologija i modernizacija tračnica nikada nisu pratili tempo razvoja novih vlakova“, piše India Today i dodaje da željezničku mrežu u državi tek treba modernizirati kako bi kompozicije Vande Bharat mogle postići predviđene brzine. Indija radi i na tom problemu, a ministar Vaishanw upravo je modernizaciju željezničke mreže istaknuo kao prioritet.
Osim toga, prema podacima koje je objavio magazin India Today prosječna brzina vlaka Vande Bharat je oko 95 km/h, što je još uvijek značajno brže od prosječne brzine hrvatskih vlakova koji prometuju na domaćim relacijama. U Hrvatskoj je tako propao projekt nabave osam kompozicija nagibnih vlakova koje je HŽ Putnički promet nabavio 2004. godine za gotovo 33 milijuna eura.
Oni su nedavno povučeni iz prometa zbog čestih kvarova, ali i činjenice da vlak na postojećoj željezničkoj pruzi od Zagreba do Splita nije mogao postići brzine za koje je projektiran. Danas na istoj relaciji dugoj oko 430 kilometara voze obični vlakovi sa električnim i dizel lokomotivama- jer je tek dio pruge elektrificiran – koji tu relaciju prijeđu za prosječno sedam do osam sati.
‘Ako je riječ o razlici u standardima između indijske i europske željezničke mreže, iskusni inženjeri takve tehničke detalje lako implementiraju u slične projekte’, rekao je Nacionalu upućen izvor
Što drugim riječima znači da je prosječna brzina vlaka na relaciji od Zagreba do Splita manja od 60 km/h. Za razliku od Hrvatske, Indija je u razdoblju od 2014. godine, kada je krenula sa ambicioznim projektom ubrzane modernizacije željezničke mreže, pa do 2025. elektrificirala čak 47.000 kilometara željezničkih pruga i izgradila 37.500 kilometara novih pruga.
Za usporedbu, Hrvatska do danas nije uspjela u potpunosti elektrificirati niti prugu od Zagreba do Splita, pa električni vlak vozi tek do Oštarija, a od Oštarija do Splita prometuje dizel lokomotiva.
Unatoč tomu, HŽ Infrastruktura ipak je posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući izdašnim europskim novcima namijenjenima za razvoj TEN-T mreže (Trans-europska transportna mreža) na području cijele EU, pokrenula više velikih projekata rekonstrukcije i dogradnje željezničke mreže na nekoliko relacija.
Neki su od tih projekata već uspješno dovršeni, neki tek čekaju završetak radova, no još je dosta posla koji valja obaviti, a jedan od zahtjevnijih projekata svakako će biti izgradnja nizinske pruge između Zagreba i Rijeke, koja je od iznimne važnosti i za teretni prijevoz. Drugim riječima, ranije spomenute kritike upućene indijskim građevinarima za navodno nedovoljno iskustvo u izgradnji i modernizaciji mreže, na kojoj već sada voze moderni vlakovi brzinama o kojima hrvatski putnici tek mogu sanjati, djeluju neprimjereno i deplasirano.
Čak i ako je riječ o razlici u standardima između indijske i europske željezničke mreže, iskusni inženjeri takve tehničke detalje lako implementiraju u slične projekte, što je Nacionalu svojevremeno potvrdio i izvor dobro upoznat sa funkcioniranjem željezničke mreže u Hrvatskoj.
Pojava indijskih tvrtki u vezi s rekonstrukcijom i proširenjem željezničkih pruga, nije prošla bez reakcija, a još se nije oglasilo ministarstvo Olega Butkovića Photo: Sasa Miljevic/PIXSELL
Osim toga, Indija ubrzano realizira velike infrastrukturne projekte obnove i modernizacije svoje željezničke mreže. Međutim, unatoč tomu treba s rezervom tumačiti tvrdnje savjetnika u FICCI-u Manaba Majumdara prema kojima je indijsko tržište toliko veliko s toliko velikih i skupih infrastrukturnih projekata da indijske građevinske tvrtke nemaju većeg interesa ulaziti u europske prostore i konkurirati europskim, pa i turskim tvrtkama na sličnim projektima jer dovoljno posla imaju u vlastitoj zemlji.
Ako ništa drugo, demantira ga zajednica ponuditelja Ashoka Buildcon Ltd, Serneke International Group AB i Konkan Railway Corporation Ltd i tvrtka Afcons Infrastructure Ltd, koja pored brojnih projekata u vlastitoj zemlji ima interes konkurirati i na natječaju relativno male vrijednosti – u usporedbi sa vrijednošću sličnih projekata u Indiji – u jednoj maloj zemlji kakva je Hrvatska. Uz sve to indijski premijer Modi prilikom susreta sa premijerom Plenkovićem također je imao interes lobirati za spomenute tvrtke.
ISTRAŽILI SMO ‘Indijske tvrtke nisu tako financijski jake da u projektima željeznica konkuriraju turskima na tržištu EU-a’ 2025 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2025-11-23 16:41:16 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
