iustitia.bg
‘Ljudi su opet u situaciji da si mogu priuštiti da kupe umjetnost, ali ih se treba educirati i olakšati im taj proces. To smo pokušali riješiti kombinacijom weba, društvenih mreža i fizičke galerije’, kaže Nik Kolveshi Radlović, jedan od četvorice osnivača platforme Kolekcionart, jedine takve u Hrvatskoj
Lakše je pokušati ostvariti snove ako si udružen s prijateljima. Tako su se ekonomist Nik Kolveshi Radlović, povjesničar umjetnosti i sociolog Bartol Fabijanić, filmski redatelj Filip Mojzeš i odvjetnik Toma Trbuljak, četvorica dugogodišnjih prijatelja, udružili oko zajedničke ideje koja se u našem kontekstu čini kao borba s vjetrenjačama. Naime, u zemlji u kojoj tržište umjetnina praktički ne postoji i nemamo mnoge galerije koje se pojavljuju na međunarodnim sajmovima, oni su odlučili uložiti vlastiti kapital u Kolekcionart, novu galeriju koja je 2023. postala specifična i prepoznatljiva jer kombinira galeriju kao fizički prostor i digitalnu platformu na kojoj su predstavljeni umjetnici i njihova djela. Korijeni njihova interesa za umjetnost izviru iz njihove obiteljske pozadine: Niku i Filipu majke su završile povijest umjetnosti, Bartolov otac je fotograf Damir Fabijanić, a Tomin otac je snimatelj, fotograf i konceptualni umjetnik Goran Trbuljak.
Za sada imaju oko 8000 pratitelja na društvenim mrežama, okupljaju 18 umjetnika i organizirali su dvadesetak izložbi koje imaju u svom prostoru ili pak u prostorima Oris kuće arhitekture i udruge Uranija s kojima surađuju. Posljednja izložba je ona „njihova“ umjetnika Bartola Galovića koja je bila otvorena u Orisu u trenutku našeg razgovora s Nikom Kolveshiem Radlovićem. Također redovno sudjeluju na sajmovima Art Zagreb i Nesvrstani, a u rujnu su prvi put bili na najvećem sajmu suvremene umjetnosti u srednjoj Europi, Viennacontemporary. To je bio financijski rizičan potez jer je samo kotizacija za nove galerije iznosila 4000 eura, ali i veliki zalog za budućnost. Išli su iznajmljenim kombijem u koji su utovarili umjetnine, nisu imali plaćen smještaj, bili su nepoznata nova mala galerija iz Hrvatske među uglavnom „jakim igračima“ i uspjeli su prodati 5 slika, izaći iz potpune anonimnosti, stvoriti poznanstva, sami biti financijski na nuli, a dvama umjetnicima koji su išli s njima omogućiti zaradu.
S Nikom Kolveshiem Radlovićem i umjetnicom Albom Miočev razgovarali smo u Galeriji Kolekcionart u Zvonimirovoj 7, blizu Džamije. Tijekom razgovora došao je jedan kupac po svoju sliku, a naš nam je sugovornik rekao da je tu uvijek šušur jer dolaze slučajni prolaznici, ljudi koji žele uživo vidjeti sliku koju su vidjeli na webu, umjetnici ili kolege kustosi, muzealci i slično. U jednom se trenutku pojavila i Antonia Šarić koja od nedavno također radi za njih pa tako imaju troje zaposlenih. Naime, Nik Kolveshi Radlović i Bartol Fabijanić odrekli su se financijske sigurnosti kako bi radili isključivo u Kolekcionartu jer se ne bi mogli ozbiljno baviti time uz druge poslove.
‘Želimo potaknuti ljude da prate scenu i shvate da i ako kupe manju sliku ili grafiku da već postaju kolekcionari, postaju dio priče umjetnika čiji su rad kupili’, kaže Nik Kolveshi Radlović
Nik Kolveshi Radlović radio je u Londonu 8 godina i razmatrao je da radi za umjetničku platformu koja je u Londonu radila sličnu stvar, pronalazila nove umjetnike i s njima producirala grafike i skulpture koje su se globalno prodavale. Odlučio se ipak vratiti u Zagreb. Jednom prilikom, kada je bio kod mlade umjetnice Luise Pascu, koja je danas dio Kolekcionartova kolektiva umjetnika, u njezinu ateljeu u Zagrebu bio je impresioniran u kojoj mu je mjeri zanimljivo objasnila svoj kreativan proces. Ispričao je dečkima da ga je to oduševilo pa su poželjeli napraviti u Hrvatskoj nešto poput te platforme u Engleskoj koja je, doduše, bila isključivo digitalna. Bartol Fabijanić bio je na doktoratu u Njemačkoj kada su ga zaintrigirali za ovu ideju. Izvukli su ga, priča nam Nik Kolveshi Radlović, iz institucije u privatni sektor, ostao je u istom polju, ali je akademsku istraživačku sporost zamijenio brzinom, stvarnim kontaktom s umjetnicima i suvremenom produkcijom te raznovrsnim opsegom poslova, od promocije putem weba i društvenih mreža preko prodaje, organizacije izložbi i prijava na projekte i sajmove.
Željeli su da Kolekcionart bude i digitalna platforma jer je ideja bila da digitalnim kanalima omoguće ljudima da dobiju iskustvo „odlaska“ u ateljee tako da snime snimke umjetnika kako govore o svojem radu u ateljeu i stave ih na web. Smatraju da time potiču ljude da kupe njihove radove. Odlučili su se za mlađu i srednju generaciju autora jer se najviše mogu povezati s radovima ljudi koji su im generacijski blizu, a time i bliski estetikom i temama.
„Nama je bilo teško naći radove dobrih umjetnika i za sebe pa smo shvatili da je to teško i drugim ljudima. Pratili smo scenu, činilo nam se da ima fenomenalnih autora, ali da su put do pronalaska umjetnika i kupnja rada komplicirani. Želja je bila i demistificirati pojam kolekcionara i galerije, pokazati da to nije nešto elitno čega se ljudi moraju bojati, da nisu kolekcionari samo ljudi koji za 10.000 eura kupuju sliku. Željeli smo potaknuti ljude da prate scenu i shvate da i ako kupe manju sliku ili grafiku da već postaju kolekcionari, postaju dio priče nekog umjetnika čiji su rad kupili. Htjeli smo također stvoriti galeriju koja će imati transparentne cijene, omogućiti ljudima da dobiju informacije o umjetnicima i osjećaj o sceni. Kod nas nema puno privatnih galerija, dođu u nekom valu pa se zatvore. Umjetnici bi se trebali baviti isključivo svojim radom, a trebala bi ih promovirati galerija. Na sajam umjetnik, bez galerije, ne može doći, za puno toga treba posrednik. Na razvijenijim tržištima umjetnik nikada sam sebe ne predstavlja kupcima, to se smatra neozbiljnim“, rekao je Nik Kolveshi Radlović.
Bartol Fabijanić, Filip Mojzeš i Nik Kolveshi Radlović, s četvrtim prijateljem Tomom Trbuljakom, osnivači su platforme Kolekcionart. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Njihova je ideja bila da s umjetnicima razviju dugoročno partnerstvo, ne dolaze im sa zadacima, nego umjetnici rade ono za što su trenutno inspirirani, a o njihovim idejama za radove razgovaraju s umjetnicima. To što rade treba biti autentično i njihovo, a publici se moraju nuditi raznolike i nove stvari. Galerija nema uski stilski fokus, nego biraju umjetnike koji imaju prepoznatljiv i autentični izričaj i dugoročno razmišljaju o karijeri. Sve se planira godinu dana unaprijed jer umjetnici za ciklus slika trebaju barem šest mjeseci, ako ne i godinu dana, a ono što se ne proda na izložbama ostaje u inventaru galerije. Kada su krenuli kao digitalna platforma, želja je bila uključiti što veći broj dobrih umjetnika koji su prošli filter, test struke i publike, ali s vremenom su postali kao klasične galerije koje imaju manji broj umjetnika s kojima rade i idu na sajmove pa su usporili ili čak pauzirali suradnju s novim umjetnicima.
Umjetnica Alba Miočev, koja surađuje s Kolekcionartom, rođena je 1994. u Zadru, a preddiplomski studij slikarstva na zagrebačkoj ALU završila je 2018. Istaknula je da joj je puno lakše od kada surađuje s Kolekcionartom, nije u stalnoj neizvjesnosti oko toga hoće li nešto prodati, predstavljena je preko njihova weba pa se ne mora sama baviti promocijom. Prije joj je bilo teško komunicirati s galerijama, izboriti se za sebe, pitati koji postotak od prodaje slika ide umjetnicima, a kada bi joj se netko nepoznat javio da bi kupio njezinu sliku, bilo joj je teško znati tko je ozbiljan i zainteresiran pa posrednik nudi sigurnost. Doduše, ona se još tijekom studija na Akademiji počela prijavljivati na razne projekte i slikarske rezidencije, imala je izložbe, na trećoj godini je radila murale, a bila je prisutna kao autorica i na društvenim mrežama.
Ona smatra da nije da kod nas nema galerija, nego one nisu dovoljno renomirane i aktivne. Prije suradnje s Kolekcionartom, ističe, sve je ovisilo o njezinu angažmanu, kada bi imala izložbu u nekoj galeriji nije se mogla osloniti na galeriju ni kada je riječ o tome koliko će ljudi doći na izložbu, a kamoli hoće li se slike prodati. Nekada je i transport slika sama financirala, ali pozitivnim smatra to što danas sve češće umjetnici za sudjelovanje na izložbama dobiju honorare.
Galeristi su revitalizirali Hrvatsko udruženje galerija putem kojeg će tražiti smanjenje stope PDV-a na umjetnička djela i porezne izmjene koje bi potaknule akvizicije privatnih firmi
O tome što sve obuhvaća rad umjetnika, u odnosu na uvriježenu percepciju, rekla je ovo:
„Postoji ideja da su umjetnici boemi koji puše u ateljeu. To nije realnost, pola radnog vremena su za laptopom, prijavljuju se na projekte, rezidencije, natječaje, izložbe i slično. Moraju smisliti što će raditi cijelu godinu, kako će zarađivati. Dosta umjetnika ima obrt, imam ga i ja već dvije i pol godine. Uozbiljilo me to, rekla sam sama sebi kada sam otvorila obrt da ću se sada u potpunosti baviti umjetnošću i da ne smijem ništa uprskati. U isto vrijeme, kad sam se prijavljivala za poticaje za obrt, postala sam dio Kolekcionarta, valjda se i druga vrata počnu otvarati kada odlučiš napraviti prvi korak. Odbijala sam kukati u stilu ‘jadni mi umjetnici’, znala sam da mora postojati način da uspijem raditi to što volim. Nakon što sam završila Akademiju, nisam radila ništa drugo osim slikanja, jedini kompromis bio je to što sam na početku radila puno narudžbi. U zadnje dvije ili tri godine nisam puno radila narudžbe, a onda kada jesam napravila sam to u skladu s mojim stilom“, rekla je Alba Miočev.
Nik Kolveshi Radlović kaže da naše tržište nije veliko i da ljudi nisu naučeni da je kupovanje umjetnina normalna stvar.
„Imamo puno kupaca koji nisu iz Zagreba i nisu nikada ništa kupili, a sad izaberu slike za tisuću i pol do 2000 eura, netko bi to potrošio na televizor ili odjeću. Svi, od obrazovnog sustava preko državnih institucija do galerija, moramo djelovati tako da ljudi cijene umjetnost Na prste jedne ruke možemo nabrojati privatne galerije koje se pokušavaju baviti time na način da postoji i prodaja, da to nisu samo izložbe. Publika mora istraživati bespuća Instagrama i hrpu profila, ako nisi jako informiran ne znaš ni prepoznati je li nešto dobro i koliko vrijedi. Ima puno koraka prije kojih će netko odustati od kupnje, zato je krug ljudi koji kupuje mali. Ovo što mi radimo je osnova bilo kojeg oblika prodaje u 21. stoljeću, možda je prije bio veći postotak kupaca umjetnina, zadnjih dvadesetak godina to je opalo, ali sad su ljudi opet u situaciji da si mogu priuštiti da kupe umjetnost, ali ih se treba educirati i olakšati im taj proces. To smo pokušali riješiti kombinacijom weba, društvenih mreža i fizičke galerije“, istaknuo je Nik Kolveshi Radlović.
Dio prostora galerije Kolekcionart u zagrebačkoj Zvonimirovoj ulici u središtu grada. FOTO: Kolekcionart
NIK KOLVESHI RADLOVIĆ ‘Kolekcionari nisu samo ljudi koji za 10 000 eura kupe sliku, a galerije nisu nešto elitno čega se treba bojati’ 2025 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2025-12-13 18:46:32 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
