iustitia.bg Odnos prema strancima u Hrvatskoj u novije doba poprima istinski zabrinjavajuće konture.
Nije pritom riječ o prekograničnim turistima, naravno, nego o stranim radnicima i naročito o izbjeglicama. Štoviše, potonji se sve rjeđe javno spominju, premda baš i nije da ih više nema, naprotiv.
No, oštrica antagonizma i ksenofobije, uz sve češće nasilje, usmjerena je pretežno na stranu radnu snagu. Nije tako samo zbog konkurentnosti na hrvatskom tržištu rada. Na sve češćim prosvjednim skupovima protiv njih govori se da prijete i hrvatskoj kulturi i sigurnosti, piše Deutsche Welle (DW).
Nova pojava u Hrvatskoj
Nije od pomoći ni službeno utemeljena statistika o neznatnom broju kriminalnih slučajeva za koje su u Hrvatskoj krivi strani državljani. No, sve to skupa u Hrvatskoj predstavlja generalno novu pojavu, jer ona nikad nije bila izrazita imigracijska destinacija.
Da sada, pak, svjedočimo osjetnom pomaku društvenog tona i institucionalnih praksi ka zatvaranju i sumnjičavosti, potvrđuju i iz Centra za mirovne studije u Zagrebu. Ta nevladina udruga već preko dva desetljeća ističe se radom na zaštiti prava izbjeglica, drugih migranata i općenito manjina.
‘Posljedica niza isprepletenih procesa’
“Nije posrijedi spontana promjena, nego rezultat isprepletenih procesa – izostanka koherentnih politika integracije i suzbijanja rasizma i ksenofobije, normalizacije retorike koja ljude prikazuje kao prijetnju, općeg porasta nasilja i fašizacije našeg društva te šireg europskog okvira koji migracije sve više tretira kroz prizmu zabrana, vraćanja i prisile, a ne zaštite i prava“, objašnjava Sara Kekuš, programska voditeljica CMS-a, opisujući zatim jedno njihovo prošlogodišnje istraživanje o javnom mnijenju.
Zabilježen je tako rast predrasuda, ksenofobije i doživljaja prijetnje u posljednjih desetak godina, posebno prema ljudima arapskog i muslimanskog porijekla te tražiteljima azila. Sve je povezano s dugogodišnjom negativnom retorikom dijela politike i medija. Ti narativi prelijevaju se u svakodnevicu – smanjuju solidarnost i povećavaju izloženost diskriminaciji i nasilju.
“Istodobno, važno je naglasiti”, ističe Kekuš, “da značajan dio građana i dalje ne doživljava strance i manjine kao prijetnju“.
‘Sve češći napadi na migrante’
Od 2015. godine, kada je u javnosti bilo više empatije, a dio političkih aktera pokazivao barem minimalno razumijevanje, međutim, danas sve češće svjedočimo porukama stigmatizacije izbjeglica i tražitelja azila te širenju neutemeljenih strahova. Kekuš kaže da u takvom okruženju ne čudi kako se neprijateljstvo prelijeva i na migrantske radnike.
“Sve češći verbalni i fizički napadi, kao i zločini iz mržnje, pokazuju koliko su nezaštićeni i koliko brzo retorika može prerasti u svakodnevno nasilje”, upozorava.
Položaj izbjeglica dodatno pogoršava njihova nevidljivost. Dok su migrantski radnici postali vidljiviji u javnom prostoru, a time i meta, ljudi koji traže zaštitu često nestaju iz fokusa javnosti, a sustav ih tretira kao problem umjesto da im osigura pristup pravima, podršci i integraciji.
Stvarni uzroci problema
Programska voditeljica CMS-a sugerira da bismo i puku zabrinutost trebali preusmjeriti na stvarne uzroke nesigurnosti – rastuće ekonomske nejednakosti, nesigurne uvjete života, urušavanje javnih sustava i društvenu fragmentaciju.
Trendove je, po njezinu mišljenju, još moguće preokrenuti, ali to traži svjesnu odluku države i društva – politike dobrodošlice i integracije, obrazovanje za ljudska prava, solidarnost u lokalnim zajednicama te odgovornije medijske i političke narative.
“U suprotnom, nastavit ćemo živjeti paradoks u kojem društvo postaje raznolikije, a istodobno zatvorenije, i u kojem se cijena tog zatvaranja najprije plaća na tijelima i životima onih koji već jesu u najranjivijem položaju”, uvjerena je Kekuš.
Uloga medija u širenju ksenofobije
DW je o toj temi razgovarao i s Vedranom Baričević, politologinjom sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Ona napominje da tu spadaju političke stranke, kao i mediji te njihova odgovornost.
“Ali, i odgovornost svih koji sudjeluju u produkciji narativa, informacija ili znanja. Mediji nerijetko prate narative koje nameće politika te daju okvir i vidljivost temama i narativima“, kazala je Baričević, kojoj je važno bilo istaknuti i osobno iskustvo u suradnji s medijima.
FRANKA ZLATIĆ: ‘Migrantima se briše individualnost, oni su samo radnici ili drugi’
“Upravo stoga”, nastavila je, “što smatram da je sad presudno misliti o našim ulogama u kreiranju trendova”.
Primjerice, kada je u prošlosti u niz navrata pokušavala naglasiti rezultate koji ukazuju na potencijal za rast pozitivnih stavova, recimo prema skupinama koje se redovito označavaju kao neka manjina.
“Onda to nekako, čini se, nije bilo zanimljivo za objavu. Ako sustavno ponavljamo da npr. građani osjećaju prijetnju od neke skupine, onda će ta percepcija porasti, čak i da ranije nije bila toliko naglašena“, drži ova politologinja.
Thompsonov koncert kao odraz većine?
Utoliko, prema njezinu mišljenju, i znanost ima društvenu odgovornost koju mora osvijestiti. Niz istraživanja bavi se pitanjem kako samo istraživanje uokviruje problem.
“Konkretno, izvan sadašnje situacije koja je praktički izvanredna”, dodala je, “studije pokazuju i da odgovor na pitanje ovisi o tome kako ga postavite. Ako postavite pitanje o dobrobitima, dobit ćete pozitivnije stavove. Ako pitate o prijetnji, dobit ćete negativnije. Na tim brojkama se, nažalost, dalje ‘hrane’ mnoge ideje i profesije”.
Zatim su tu i netočna ili neprecizna tumačenja u javnom prostoru, medijima, društvenim mrežama itd.
“Sada imate aktere koji se pozivaju na neke trendove u javnom mnijenju ili na neka događanja, npr. Thompsonov koncert na Hipodromu kao odraz volje većine. Po njima, logika koja je slijedi je da se to ima uzeti kao norma koja diktira javne politike i cjelokupni društveno-politički okvir te se oni koji su navodno u manjini imaju tome prilagoditi“, riječi su ove istraživačice migracija i sigurnosti koja podsjeća i na to da država mora zaštiti sigurnost i slobodu svake osobe.
‘Zakazala je i država’
Uz to, ona ističe da je sve to pokazalo i koliko je hitno da se te vrijednosti počnu sustavno njegovati kroz diskurs s najviših razina.
“I onda kroz sve prateće institucije, obrazovanje, kulturu, itd. Ne možemo imati tolerantno i sigurno društvo dok se s najviše razine te vrijednosti sustavno ne promoviraju. Baš kao što se to činilo kad je, primjerice, Hrvatska 2022. godine srdačno primila osobe koje dolaze u kontekstu ruske invazije“, mišljenja je Baričević.
Po njoj, to je primjer kako država može stvoriti sjajan okvir za primitak novih članova društva i senzibilizirati javnost.
“Umjesto da je radikalizira, naime, jer je odgovornost svih aktera, uključivo medija, kulture, znanosti i svakoga s javnom ulogom, oduvijek bila velika. Ali, sad je presudna da potpuno ne utonemo u kompletan društveni pad“, zaključila je Baričević.
Uz jedan završni apel: ona preko ovog razgovora poziva i na osobnu odgovornost svakoga u Hrvatskoj da shvati kako se zajedničko društvo nalazi u jednom jako teškom momentu, a relativizacija problema ili bježanje od njega neće donijeti sretnu budućnost nikome i ničemu, osim – nasilju, piše DW.
ISTRAŽIVANJE Čak 90 posto Hrvata brine rast cijena, a polovica ih smatra su imigranti prijetnja
KSENOFOBIJA U HRVATA Netrpeljivost prema stranim radnicima sve izraženija. Ovo su pravi razlozi 2025 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2025-12-11 21:08:30 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
