iustitia.bg
Fotografija koju je Nacionalu dostavio izvor blizak hrvatskoj vladi, snimljena iz zraka, svjedoči o dramatičnoj činjenici da prepoznatljivog roga Zlatnog rata na Braču, jedne od najpoznatijih plaža na hrvatskoj obali, više nema
Plaža Zlatni rat na otoku Braču, jedan od simbola Dalmacije i dalmatinskog turizma – više ne postoji. Fotografija koju je Nacionalu krajem prošlog tjedna dostavio izvor blizak hrvatskoj Vladi, snimljena iz zraka, svjedoči o dramatičnoj činjenici da prepoznatljivog roga jedne od najpoznatijih i najprepoznatljivijih plaža na hrvatskoj obali više nema.
2021. Još prije samo pet godina ništa nije ukazivalo na to da će popularna plaža početi mijenjati izgled. Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
A za ovu je katastrofu najvećim dijelom kriv – čovjek. Tu je činjenicu Nacionalu potvrdio dr. Alen Soldo, profesor Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, koji kaže da je upravo antropogeni utjecaj doveo do sadašnjeg stanja Zlatnog rata, koji polako, ali sigurno nestaje.
Soldo već godinama, zajedno s još nekolicinom stručnjaka i znanstvenika, upozorava na drastične promjene koje ova bračka plaža doživljava, no očito je da ih nitko nije shvaćao ozbiljno sve do trenutka kada je plaža u potpunosti i trajno izmijenila svoj oblik. „Treba naglasiti da promjena oblika Zlatnog rata sama po sebi nije neuobičajena jer je riječ o izrazito dinamičnoj plaži. Ono što zabrinjava nije pomicanje njegova vrha, nego mogući dugoročni gubitak sedimenta.
Ako se iz sustava kontinuirano odnosi više šljunka nego što se u njega prirodno vraća, tada više ne govorimo samo o prirodnoj promjeni oblika nego o postupnom smanjivanju plaže. Nestajanje šljunka na Zlatnom ratu događa se već nekoliko godina i već smo prošle godine primijetili da je plaža najmanje 20 posto manja u odnosu na svoju veličinu prije nekoliko godina”, kazao je Soldo u kraćem razgovoru za Nacional. On kaže da su znanstvenici koji su do sada proučavali Zlatni rat identificirali nekoliko uzroka koji utječu na smanjivanje plaže i nestajanje kamenog šljunka koji odnosi more, a kao jedino moguće privremeno rješenje predlaže vraćanje šljunka iz mora natrag na plažu, i to uz pomoć mehanizacije.
2023. Nitko nije shvaćao stručnjake ozbiljno sve do trenutka kada je plaža mijenjala oblik. Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
„Zlatni rat je oduvijek ovisio o jačini vjetrova i valova koji ga zapljuskuju. Sve donedavno su južni vjetrovi bili dosta jaki na ovom području i oni su svojom snagom uzrokovali pomicanje žala s jedne strane na drugu. No intenzitet juga se posljednjih nekoliko godina značajno smanjio, a ojačali su vjetrovi iz sjevernih i sjeverozapadnih smjerova, koji snažnije utječu na pomicanje šljunka i njegovo trajno odnošenje u more”, tumači Soldo i dodaje da je to tek jedan od problema i svakako nije jedini.
„Građevinski radovi koji su se obavljali u neposrednoj blizini Zlatnog rata u vrijeme gradnje hotela, kao i ovi danas, zasigurno nisu poboljšavali situaciju. Posve suprotno, mogli su samo negativno djelovati na samu plažu. Naime, uz vjetar i valove koji dolaze s mora i koji utječu na kretanje šljunka, plažu su također prirodno prihranjivali i nanosi kamena s kopna, odnosno s Vidove gore.
2024. Nacional je još u kolovozu te godine u prilogu Navigare upozorio da se Zlatni rat nepovratno mijenja i da plaža polako, ali sigurno nestaje. Foto: Privatna arhiva
Izgradnja objekata uz obalnu liniju taj je proces prekinula, novoizgrađeni hoteli i kuće zagradili su puteve kojima se kamen s brda erozijom spuštao do mora i taj kamen više ne stiže do plaže, pa se ona ne prihranjuje na takav prirodan način. Ako se ne varam, studija koju upravo radi nekoliko stručnih institucija, a koja bi trebala otkriti uzroke nestajanja plaže i predložiti konkretna rješenja za zaustavljanje tog procesa, i to spominje kao jedan od razloga nestajanja žala s plaže”, tumači Soldo.
ALEN SOLDO, profesor Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, kaže da je antropogeni utjecaj doveo do sadašnjeg stanja Zlatnog rata, koji polako, ali sigurno nestaje
Kaže da mu je poznato da su u izradi studije angažirani građevinski stručnjaci i geolozi iz Zagreba i Splita, no nije mu poznato jesu li u stručni tim uključeni i biolozi i ekolozi koji bi sa svoje strane mogli procijeniti razmjere štete i uzroke procesa nestajanja plaže.
„Ja već godinama pratim stanje na Zlatnom ratu i kao jedino trenutačno rješenje vidim mogućnost da se mehaničkim putem šljunak izvadi iz mora i vrati na kopno, i tako se barem djelomično vrati raniji oblik plaže, nakon čega bi trebalo pažljivo pratiti kretanje šljunka da bi se ustanovili točni razlozi njegova nestajanja.
2026. Prepoznatljivog roga jedne od najpoznatijih plaža na hrvatskoj obali više nema. Foto: Privatna arhiva
Taj je proces vrlo složen i iznimno skup jer zahtijeva posebnu mehanizaciju, no to je jedini način da se popravi šteta jer, jasno je, nekakvo umjetno nasipanje kamena i dohranjivanje Zlatnog rata na onaj klasični način kako se to u nas radi – dovoženjem kamenog materijala kamionima i iskrcavanje u more – jednostavno ne dolazi u obzir”, objasnio je Soldo.
Zanimalo nas je jesu li se i na koji način posljednjih desetljeća mijenjale morske struje na južnoj strani otoka Brača i u kanalu između Brača i Hvara, koje su dobrim dijelom oblikovale Zlatni rat, i jesu li te promjene dijelom posljedica globalnog zatopljenja. „Nažalost, u ovom području nikada nisu vršena neka relevantna mjerenja koja bi dala stručnu procjenu promjena u intenzitetu morskih struja.
Stoga nemamo znanstvenih temelja za konkretne zaključke. No svakako već i običnim promatranjem kroz godine uočavamo da se morske struje iz godine u godinu mijenjaju te da je razlog tim promjenama najvećim dijelom upravo globalno zatopljenje. Poznato je, naime, da na morske struje, uz vjetar, najviše utječu temperature mora i salinitet. A znamo da se upravo uslijed klimatskih promjena mora ubrzano zagrijavaju, pa je jednostavno zaključiti da se mijenjaju i morske struje”, objašnjava Soldo.
On također upozorava da je upravo u tijeku dogradnja Luke Bol udaljene tek oko dva kilometra zračne linije od plaže Zlatni rat, a koju financira Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Projekt podrazumijeva i izgradnju novog lukobrana, koji će biti znatno veći i udaljeniji od kopna od postojećeg.
„Hoće li i koliko taj novi gat promijeniti smjer morskih struja prema plaži teško je reći jer prije početka radova nije izrađena relevantna studija utjecaja na okoliš. Dakle, svi ti utjecaji u posljednjim su godinama polako, ali sigurno doveli do nestajanja Zlatnog rata kakav smo donedavno poznavali”, kaže Soldo i dodaje da ga brzina tih promjena uopće ne čudi. „Zlatni rat je šljunčana plaža i takva konfiguracija terena razlog je što se ove promjene daleko brže događaju, ali i brže uočavaju nego što bismo ih primijetili na kamenoj obali”, objasnio je.
Nacional je još u kolovozu 2024. godine u članku objavljenom u prilogu Navigare upozorio da se Zlatni rat nepovratno mijenja i da plaža polako, ali sigurno nestaje. Općinska načelnica Bola Katarina Marčić tada je izjavila da su se najveće promjene u povijesti plaže dogodile još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su u neposrednoj blizini građeni veliki hoteli.
Iskopi zemlje tada su, objasnila je, bacani u more i taj je proces doveo do rasta plažnog materijala na svim plažama u blizini Bola, pa tako i na Zlatnom ratu, koji je od tog materijala dodatno narastao. No bacanje iskopa u more, kazala je, već je godinama strogo zabranjeno, pa se na svim plažama događa obrnuti proces, odnosno plažni materijal se prirodno odnosi.
‘BILO KAKVO NASTOJANJE vraćanja plaže u prethodni oblik može, prvo, prikriti ključne procese koji su do toga doveli, a drugo, može se napraviti još veća šteta’, naglasila je Kristina Pikelj
Na naš zahtjev da prokomentira tu tvrdnju općinske načelnice Soldo je konstatirao da je Zlatni rat kao plaža u svojem prepoznatljivom obliku postojao stoljećima, odnosno puno prije sedamdesetih godina, pa mu je, kaže, teško vjerovati da je isključivo gradnjom hotela i nasipanjem iskopa plaža dobila oblik kakav smo donedavno poznavali.
Kako u Hrvatskoj turističkoj zajednici nisu zabrinuti zbog nestajanja Zlatnog rata, tako je i u Ministarstvu turizma Tončija Glavine. Photo: Neva Zganec/PIXSELL
„Hoće li i može li eventualno mehaničko vraćanje šljunka iz mora natrag na plažu, koje predlažem kao jedno od mogućih rješenja, trajno spriječiti proces nestajanja Zlatnog rata, teško je reći. Rekao sam već da je to vrlo skup i zahtjevan proces, no vjerujem da se isplati jer je Zlatni rat jedna od najpoznatijih plaža ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Sama ta činjenica je dovoljan razlog da zaštitimo taj simbol dalmatinskog turizma”, kaže Soldo i upozorava na jednu nepobitnu činjenicu:
„Nažalost, Jadran kakav smo godinama poznavali već je nepovratno nestao i teško je prognozirati što će se događati u godinama koje dolaze. No to nikako ne znači da trebamo odustati i prestati s aktivnostima da bismo taj proces makar usporili, ako ga već ne možemo zaustaviti. No valja nam raditi razumno i promišljeno, a ne stihijski i bez plana. A upravo je Zlatni rat dobar primjer da za rješavanje problema treba poslušati glas stručnjaka.”
Znanstvenica i geologinja s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Kristina Pikelj već dugi niz godina proučava upravo obalne procese na Jadranu. Upozorava da bi prije konačnog zaključka do koje je mjere za skraćivanje Zlatnog rata odgovoran čovjek, a koliko je za to zaslužna priroda trebalo napraviti detaljna istraživanja. No i ona podsjeća da je utjecaj čovjeka na plažu prilično značajan.
„Čovjekov utjecaj u području Zlatnog rata se sigurno može vidjeti u promjeni upotrebe zemljišta oko područja Bola, odnosno podno Vidove gore na morskoj obali. Tu se u prvom redu radi o blokiranju materijala koji dolazi na plažu. Zlatni rat i okolne plaže su ovdje jer je bila uspostavljena ravnoteža između donošenja materijala na plažu i njegova trošenja valovima. Izgradnja u obalnom prostoru općenito, pa tako i na području oko Zlatnog rata, zasigurno mijenja prirodnu dinamiku dotoka sedimenta koji gradi plažu.
Gledamo li problem na taj način, doista se može se reći da je odgovoran čovjek. Polagana neravnoteža koja je trajala godinama sada je došla na naplatu”, kaže Kristina Pikelj. „No s druge strane treba podsjetiti da se podiže razina mora i da ta činjenica zasigurno do određene mjere utječe na opstanak plaže. Kao što sam rekla, u ovom trenutku je teško kvantificirati utjecaj čovjeka u odnosu na utjecaj prirode.
Kad govorimo o prirodnim ciklusima na duljoj vremenskoj skali, tu govorimo prvenstveno o porastu i padu razine mora na razini od više desetaka tisuća godina. To je vremenski raspon u kojem su promjene puno veće i više primjetljive te raspon u kojem se morski i priobalni okoliši pomiču, uključujući i plaže. Prirodne plaže koje danas imamo stare su i do nekoliko tisuća godina”, objašnjava Pikelj.
Na naše pitanje je li nestanak Zlatnog rata doista trajan ili, s obzirom na to da je plaža i ranije mijenjala oblik pod utjecajem morskih struja i valova, ipak možemo očekivati da će se dio žala s vremenom vratiti, ponavlja da je za takav zaključak važno provesti istraživanja koja će pokazati procese zaslužne za ovu promjenu.
„Tek se nakon raspoznavanja ključnih procesa može reći ponešto o vremenskoj komponenti procesa. Plaže općenito nisu stalni obalni oblici, one nastaju i nestaju. U geološkom vremenu za njihove promjene su zaslužni geološki i geomorfološki procesi. U nekoliko stotina godina, naročito onih posljednjih, može se pretpostaviti da je znatan utjecaj na obalu imao čovjek.
Premijer Andrej Plenković s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije, čiji je Zlatni rat jedan od simbola. Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Preizgrađenost obale zasigurno mijenja prirodne procese”, kaže Kristina Pikelj i podsjeća da je plaža na Zlatnom ratu i prije mijenjala oblik prirodno, pod utjecajem dominantnih vjetrovnih valova koji na plažu stižu iz različitih smjerova i po tome je bila poznata.
„Nakon takvih privremenih promjena plaža bi se redovito vraćala u prvobitno stanje. Njezino skraćivanje u posljednje dvije godine je očito posljedica procesa koji su doveli do točke nakon koje povratak u prvobitno stanje više nije bio moguć”, smatra Pikelj i dodaje da je nužno kroz istraživanja razlučiti i prepoznati procese koji su doveli do tih promjena.
Hrvatsku turističku zajednicu, kojoj je na čelu direktor Kristjan Staničić, upitali smo može li i kako nestajanje Zlatnog rata kakav smo do sada poznavali utjecati na turistički imidž Dalmacije i cijele hrvatske obale, s obzirom na to da se upravo motiv ove jedinstvene plaže često pojavljivao na plakatima i u promotivnim materijalima kroz koje se Hrvatska predstavljala kao zanimljiva turistička destinacija. U HTZ-u vjeruju da je, baš kao i do sada, kada je plaža svoj oblik mijenjala pod utjecajem vjetra i valova, ovo tek privremena promjena i da će se plaža ubrzo vratiti na staro.
U HTZ-u, čini se, još nisu potpuno svjesni činjenice da je Zlatni rat, po svoj prilici, nepovratno izgubljen. No može li i smije li čovjek poduzeti nešto da bi se vratio njegov raniji oblik?
„Hrvatska turistička zajednica upoznata je s promjenama izgleda plaže Zlatni rat koje su posljedica prirodnog fenomena. Ova je plaža, kao i svaka druga prirodna obalna formacija, podložna promjenama uzrokovanima djelovanjem mora, vjetra, valova i drugih prirodnih procesa. U tom je smislu i karakteristična promjenjivost oblika Zlatnog rata, odnosno njegova sposobnost da mijenja svoj vrh i položaj tijekom vremena.
Znanstvenica Kristina Pikelj upozorava da još nije istraženo koliko je za skraćivanje Zlatnog rata odgovoran čovjek, a koliko priroda. Foto: Privatna arhiva
Stoga izgled plaže treba promatrati u kontekstu prirodne dinamike ovog jedinstvenog lokaliteta, a ne kao konačan ili trajni gubitak njegova prepoznatljivog oblika. U svakom slučaju, Zlatni rat je jedan od najprepoznatljivijih motiva hrvatske obale i važan dio turističkog identiteta otoka Brača. Hrvatska svoj turistički imidž gradi na raznolikosti, prirodnim ljepotama i autentičnosti destinacija pa tako Zlatni rat i dalje ostaje jedan od njihovih najvrjednijih simbola, ali i jedan od najčešćih motiva koje HTZ koristi prilikom provođenja promotivnih aktivnosti na inozemnim tržištima”, stoji u odgovoru HTZ-a.
U HTZ-u, čini se, još nisu potpuno svjesni činjenice da je Zlatni rat po svoj prilici nepovratno izgubljen. No može li i smije li čovjek poduzeti nešto da bi se raniji oblik Zlatnog rata vratio, s obzirom na njegovu vrijednost kao vrlo popularne turističke destinacije?
„Ljudi moraju biti svjesni da je morska obala izuzetno dinamičan prostor i da ga mi ne možemo fiksirati zato što tako želimo. Priroda je ipak jača od nas, pa se ne moramo čuditi da se prirodne promjene događaju mimo naših nastojanja da ih spriječimo, odnosno u ovom slučaju fiksiramo obalu. Ono što se svakako ne preporučuje je ishitreno reagiranje na ovu situaciju prije nego što se naprave temeljita istraživanja.
Ona na Zlatnom ratu gotovo da i ne postoje, odnosno s nekima od njih smo započeli. Bilo kakvo nastojanje vraćanja plaže u prethodni oblik može, prvo, prikriti ključne procese koji su do ovog doveli, a drugo, može se napraviti još veća šteta”, podsjetila je Kristina Pikelj i posebno upozorila da neadekvatno nasipanje nije rješenje za sve plaže na našoj obali, i one prirodne i ona mjesta gdje plaže nikad nisu postojale.
„Potrebno je pustiti prirodu da pokaže što radi, a na nama je da pokažemo pažnju i strpljenje. Plaže poput Zlatnog rata i sve druge prirodne plaže su nastajale u vremenskom rasponu od nekoliko tisuća godina, otkada je usporilo podizanje razine mora nakon posljednjeg masovnog i brzog topljenja ledenog pokrova na Zemlji.
‘Kao jedino rješenje vidim mogućnost da se mehaničkim putem šljunak izvadi iz mora i vrati na kopno’, rekao je dr. Alen Soldo. Foto: Privatna arhiva
Iluzorno je stoga očekivati da čovjek može situaciju riješiti u par mjeseci ili u nekoliko dana. Ishitreno rješavanje nastale situacije volim usporediti sa situacijom kad se čovjek razboli od neke teže bolesti, pa se umjesto da ide kod doktora, stručnjaka za tu bolest, liječi sam i na neadekvatan način. Isto je i s prirodom”, objasnila je naša sugovornica.
Ekološki najprihvatljiviji način vraćanja plaže u prethodno stanje tek treba otkriti, smatra ona. Hoće li to biti nasipanje plaže i kako će se ono izvesti, kada, čime i gdje nasipati, o tome, kaže, trebaju odlučiti stručnjaci poput geomorfologa, geologa, građevinara i biologa. Pritom, upozorava, treba voditi računa i o podmorju, posebno o livadama posidonije, morske cvjetnice koja se nalazi uz samu plažu. Posidonija je, upozorila je Pikelj, stanište kompleksne zajednice organizama koja je izuzetno osjetljiva na nasipanje i unos čestica u vodeni stupac.
A zaključak kojim je Kristina Pikelj završila naš razgovor tjera na razmišljanje. „Uostalom, radi čega bismo pod svaku cijenu željeli vratiti Zlatni rat u prethodno stanje? Koji je naš motiv? Turizam? Možda je vrijeme da damo prirodi malo prostora”, zaključila je Kristina Pikelj.
NESTAJE SIMBOL DALMACIJE ‘Zlatni rat je šljunčana plaža i upravo zbog takve konfiguracije ubrzano gubi oblik po kojem ga pamtimo’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-21 20:03:12 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
