iustitia.bg
Europska komisija želi reaktivirati gotovo zaboravljenu klauzulu iz Ugovora o Europskoj uniji, koja države članice obvezuje na uzajamnu pomoć u slučaju napada.
Stavovi članica su podijeljeni, a Švedska ima svoj prijedlog, piše Deutsche Welle (DW).
Iranski dronovi prije mjesec dana pogodili Cipar
Nešto poslije ponoći, 2. ožujka, sirene su probudile stanovnike jednog malog obalnog sela na Cipru. Nekoliko sekundi kasnije čula se eksplozija. Iranski dron, lansiran iz Libanona, pogodio je britansku vojnu bazu na otoku. Još dva drona uspijevaju biti presretnuta u posljednjem trenutku.
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, koji trenutačno predsjeda i Vijećem EU-a, nekoliko dana kasnije podsjetio je na jednu klauzulu iz 2009. godine. U članku 42., stavku 7. Ugovora o EU-u stoji – države članice obvezuju se da će u slučaju napada na neku zemlju EU-a pružiti “svu pomoć i potporu koja je u njihovoj moći”. Cipar, doduše, nije službeno aktivirao članak 42., ali Christodoulides je upozorio: EU se hitno mora pripremiti za takav scenarij.
Europa više ne vjeruje Trumpu
Do sada se većina država članica EU-a oslanjala na članak 5. ugovora NATO-a, koji također obvezuje članice na uzajamnu pomoć, no malo tko još vjeruje da bi predsjednik SAD-a Donald Trump pritekao u pomoć u slučaju napada.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je u veljači na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu poručila: “Vjerujem da je došlo vrijeme da se oživi europska klauzula o uzajamnoj pomoći. Uzajamna pomoć unutar EU nije opcija, nego obveza“.
Razlike između obveza po Sjevernoatlantskom i Ugovoru o EU-u
Juraj Majcin, analitičar za sigurnosnu i obrambenu politiku u briselskom Europskom političkom centru, rekao je da je glavna razlika između klauzula o uzajamnoj obrani u EU-u i NATO-u u načinu na koji bi se obrambena pomoć trebala pružati. Dok se klauzula EU-a u velikoj mjeri temelji na međuvladinoj i bilateralnoj pomoći, NATO-ova klauzula o kolektivnoj obrani odražava šire, strukturno načelo odvraćanja.
Kristian Klinck, stručnjak za obrambenu politiku i bivši zastupnik SPD-a, smatra da je članak 42. Ugovora EU-a uvjerljiviji od članka 5. NATO-a, barem na papiru. Zahtjev da se pruži pomoć “svim sredstvima koja su u njihovoj moći” često se tumači kao pomoć “do krajnjih granica vlastitih mogućnosti”, rekao je.
Suprotno tomu, formulacija članka 5. ostavlja državama NATO-a veći prostor za vlastitu procjenu jer svaka zemlja može poduzeti “onu akciju koju smatra potrebnom, uključujući i uporabu oružane sile”.
Ipak, oba su stručnjaka istaknula da pomoć prema članku 42.7 ne znači samo vojnu potporu, nego može poprimiti i oblik diplomacije, humanitarne pomoći i financijske potpore. To bi moglo biti osobito važno za članice EU-a koje nisu članice NATO-a – Austriju, Cipar, Irsku i Maltu.
Dosad korišteni samo u borbi protiv terorizma
Članak 5. NATO-a aktiviran je samo jednom – nakon napada 11. rujna 2001. u SAD-u. Kao odgovor na to, NATO je rasporedio veći broj zrakoplova za radarsko nadziranje kako bi pomogli patroliranju zračnim prostorom SAD-a. Ukupno je 830 članova posada iz 13 zemalja NATO-a izvelo više od 360 misija.
Slično tomu, članak 42.7 Europske unije također je aktiviran samo jednom, također kao odgovor na terorizam. Nakon napada koje je 2015. godine u Parizu izvela “Islamska država”, Njemačka i druge članice EU poduprle su francuske snage pomorskim i zračnim kapacitetima, no uglavnom u okviru koalicije protiv IS-a koju je predvodio SAD.
Majcin, međutim, upozorava da su u oba slučaja klauzule o kolektivnoj obrani primijenjene kao odgovor na događaje “za koje zapravo nisu bile zamišljene”. Klinck se s time slaže i naglašava da se Francuska 2015. suočila “s terorističkim napadom, ali ne i s velikim vojnim napadom”, zbog čega članak 42.7 i dalje u velikoj mjeri ostaje neprovjeren u praksi.
‘EU još nije stigla u geopolitičku realnost’
Sredinom ožujka predstavnici i izaslanici EU-a sastali su se u Bruxellesu kako bi razgovarali o članku 42.7. Jedan visoki dužnosnik već na samom početku jasno daje do znanja o čemu je riječ – funkcionalna klauzula o uzajamnoj pomoći učinila bi Europsku uniju vjerodostojnijom, a u slučaju napada ne bi se gubilo dragocjeno vrijeme. Tako stoji u zapisniku u kojeg su imali uvid njemački istraživački novinari javnog servisa ARD.
Međutim, neke zemlje imaju načelne primjedbe. Irska i Malta izražavaju “najjasnije sumnje u operativnu primjenu klauzule o uzajamnoj pomoći“, navodi se u zapisniku. Druge države žele se prije svega osloniti na NATO, jer EU, kako smatraju, nije vojni akter. I Italija je oprezna.
Skepticima se suprotstavlja drugi tabor. Francuska, Španjolska, Nizozemska, Njemačka i Austrija vrše pritisak, inzistirajući na ozbiljnom shvaćanju klauzule i na pokretanju rasprave. Do dogovora je, međutim, još daleko. Rasprava je otkrila “značajne razlike”, rezignirano je napisao njemački diplomat Berlinu. To ne sluti “ni na što dobro za sposobnost EU da reagira”. EU, kako navodi, “još nije stigla u geopolitičku realnost”.
Švedski prijedlog
Na radnom stolu švedske veleposlanice u Berlinu Veronike Wand-Danielsson stoji model krstareće rakete Taurus.
“Europa se mora probuditi, već smo odavno u novom Hladnom ratu“, kaže ona.
VOJNI STRUČNJACI Hrvatska ima odgovor na srpsku raketu. Zbog zapaljive retorike može izbiti i rat
Švedska je NATO-u pristupila tek 2024. godine. Do tada se u Stockholmu više nego drugdje oslanjalo na EU. Članak 42.7 čak je ugrađen u službenu švedsku državnu doktrinu. Švedska vlada je 2022. godine u pismu podsjetila ostale članice EU-a na obvezu uzajamne pomoći.
Wand-Danielsson sada zagovara dvostruko rješenje – članak 42.7 trebao bi se koristiti za “civilne i hibridne prijetnje”. U to bi spadali napadi na kritičnu infrastrukturu, ali i kibernetički napadi.
Klasična vojna obrana i dalje bi bila u nadležnosti NATO-a. Takav stav mogao bi postati europski kompromis. Jer gotovo nitko ne želi otvoreni sukob s NATO-om, a u krajnjem slučaju njegove bi se strukture mogle koristiti i bez Sjedinjenih Američkih Država.
U travnju vojna vježba EU-a
Ipak, kaže švedska veleposlanica, ne smije se čekati da se sve članice EU slože. Koalicija voljnih, predvođena Njemačkom, morala bi krenuti naprijed i izraditi konkretne planove za primjenu članka 42.
EU je, međutim, tek na početku ove rasprave. U travnju EU namjerava prvi put provesti vježbu koja simulira što bi se dogodilo kada bi neka država članica aktivirala klauzulu o uzajamnoj pomoći. Barem oko toga diplomati u Bruxellesu su se složili.
Scenarij je sljedeći: iznenada se gomilaju dezinformacijske kampanje i kibernetički napadi, a dronovi ulaze u zračni prostor EU-a. Zasad će se vježba odvijati samo simulacijom – za radnim stolom, piše DW.
SASTANAK POMIRENJA Šef NATO-a putuje u Washington. Hoće li uspjeti ‘smekšati’ Trumpa
ZAMJENA ZA NATO? EU ‘otkrila’ da ima i elemente vojnog saveza. Evo na čemu rade u Bruxellesu 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-06 15:35:13 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
