Prema podacima Stranke umirovljenika trenutno je 971 nekretnina u registru stanova u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari. Računaju li se svi članovi kućanstava, u njima živi 1.854 zaštićenih najmoprimaca, dok povrat tih nekretnina čeka 2.556 vlasnika. Država si je zadala cilj da to pitanje riješi do 2030. godine. Najviše je takvih nekretnina je u Zagrebu – 429, u Splitu 238, u Rijeci 123, u Dubrovniku stotinu, a po desetak ili manje u još nekoliko gradova, prenosi N1
Sadašnji zaštićeni najmoprimci su u bivšoj Jugoslaviji stekli stanarsko pravo na stanovima u privatnom vlasništvu koji su bili nacionalizirani ili konfiscirani. Nakon osamostaljenja Hrvatske ti su stanovi vraćeni izvornim vlasnicima, a ljudi koji su dotad živjeli u njima kao nositelji stanarskog prava, dobili su status zaštićenih najmoprimaca.
Problem star koliko i država
U travnju 2024. na snagu je stupio Zakon o načinu izvršenja presuda Statileo protiv Hrvatske kako bi se riješio dugogodišnji problem zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i Ustavnog suda. No Danica Mirković Vejvoda, umirovljena odvjetnica i pravna savjetnica Hrvatske udruge stanara i suvlasnika iz Rijeke, ujedno i sama zaštićena najmoprimka, kaže kako zakon Statileo nije sukladan ni hrvatskim zakonima niti međunarodnim konvencijama i da se njegovom provedbom ozbiljno narušavaju ljudska prava i pravo na dom. A pravo na dom, ističe, jače je od prava na vlasništvo.
Donesen je zakon koji se ne može provesti
“Donesen je zakon koji se ne može provesti jer nema zamjenskih stanova. A ako se ne može provesti, onda takav zakon ne vrijedi. Osim toga, donesen je zakon o provođenju jedne presude. Pa gdje toga ima”, pita se. Godine 1958. provedena je nacionalizacija. Nacionalizirani su svi stanovi u stambenim zgradama s više od tri stana.
“Tada je učinjen prvi propust. Jednostavno nije bilo upisano da su stanovi nacionalizirani pa su ti stanovi ostali u privatnom vlasništvu. No država je s njima nesmetano raspolagala jer nisu bili u posjedu vlasnika. U većini slučajeva to su bili stanovi za iznajmljivanje, osim onih vrjednijih stanova i vila iz kojih su vlasnici bili izbačeni”, pojašnjava.
Onda se devedesetih dogodila denacionalizacija.
“Tada je odlučeno da se vlasnicima nacionaliziranih stanova da tržišna vrijednost stana, a da stanari ostaju u stanu i otkupljuju ga onako kako su otkupljivali i drugi. Donesen je Zakon o otkupu stanova i u jednu odredbu je stavljeno da se prodaju svi nacionalizirani i konfiscirani stanovi, osim stanova u privatnom vlasništvu. Tada sam pokrenula postupak ocjene ustavnosti te odredbe, a jedna od odluka bila je da je stanarsko pravo jednako po snazi za sve, bez obzira na to tko je nositelj prava vlasništva. No vlast se oglušila na to. Potom je donesen Zakon o najmu kojim su nam zapravo ukinuli stanarska prava i proglasili nas najmoprimcima.”
Godine 2014. jedan je vlasnik tužio državu jer je bio oštećen za najam. Donesena je presuda u njegovu koristi da država mora nadoknaditi razliku od povlaštenog do tržnog najma. Kada je ta presuda prošla, u Saboru su prije tri godine donijeli zakon o primjeni presude zakona Statileo.
PRIJETI IM DELOŽACIJA Savez stanara traži pomoć od Milanovića: Idu i na Ustavni sud
“Kao pravniku meni je bilo nevjerojatno da se donosi zakon o provedbi neke presude. U javnosti je stvoren dojam da je takav nalog iz Europe kojim će se riješiti naše pitanje. Po tom zakonu postali smo zaštićeni najmoprimci u prijelaznom razdoblju i kao takvi moramo plaćati 50 posto od tržišne najamnine. Pa ja za svoj stan plaćam mjesečno 560 eura. Možete misliti što to znači jednom umirovljeniku. Država na nama vježba svoju moć i uopće ne brine je li to u skladu s Ustavom i zakonom.”, kaže Mirković Vejvoda.
No postoji još jedna presuda ESLJP-a – u slučaju Miroslave Gottwald Markušić. Ona je zbog nepriznavanja stanarskog prava tužila Republiku Hrvatsku i dobila pravomoćnu presudu ESLJP-a koji joj je priznao stečeno stanarsko pravo po Zakonu o denacionalizaciji i prema kojoj se nacionalizirani stanovi u odnosu na treće osobe “neće vraćati njihovim bivšim vlasnicima”.
Pet mjera za zaštićene najmoprimce
Zakonom je propisano pet mjera izvršenja presude ESLJP u skupini Statileo. Prva je nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma. Druga je isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo. Treća je preseljenje zaštićenog najmoprimca u državni stan gdje plaća minimalnu najamninu, uz mogućnost otkupa pod povoljnim uvjetima. Četvrta je zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske, uz mogućnost otkupa toga stana pod povoljnim uvjetima za zaštićenog najmoprimca. Peta mjera je kupnja stana od vlasnika od strane Republike Hrvatske, uz mogućnost otkupa toga stana pod povoljnim uvjetima za zaštićenog najmoprimca.
PRIJAVE SU JOŠ OTVORENE Stiglo1400 zahtjeva za upis u registar zaštićenih najmoprimaca
“Po presudi Gottwald stanari ostaju u stanu s istim pravima kao i svi ostali nositelji stanarskih prava, bez obzira na titulara prava vlasništva, a vlasnicima se plaća tržišna naknada za oduzetu nekretninu. U toj presudi je ESLJP stvarno dobro analizirao situaciju kod nas. Naveli su da je 1959. čitav stambeni fond bio nacionaliziran i da nam je trebalo omogućiti otkup kao svima ostalima bez obzira je li u zemljišnim knjigama provedeno da je bio nacionaliziran.”
Ona smatra da se sve to događa jer su u 80 posto slučajeva razni prekupci i nakupci jeftino kupovali nacionalizirane stanove od originalnih vlasnika, neki i po desetak takvih. Sve skupa drži nehumanim i okrutnim, pogotovo jer je riječ o većinom starim ljudima.
U Hrvatskoj je ukupno bilo oko četiri tisuće nacionaliziranih stanova u kojima su zaštićeni najmoprimici, a sada ih je ostalo nešto više od tisuću. “Forsira se narativ da mi te stanove vraćamo u posjed. Mi ih ne vraćamo u posjed, nego dajemo u posjed jer ti ljudi (vlasnici) nisu bili u posjedu 70 godina. To je bitna razlika. Neka se ovaj problem riješi davanjem zamjenskih stanova, ali takvih stanova jednostavno nema”, upozorava Mirković Vejvoda.
DRŽAVNE NEKRETNINE Uređuje se 200 stanova za zaštićene najmoprimce i priuštivi najam
ZAŠTIĆENI NAJMOPRIMCI: Ne znamo kada ćemo biti iseljeni iz stanova. Država čeka da svi umremo 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-04 20:05:25
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
