O dramatičnoj kasnovečernjoj sjednici u Europskom parlamentu na temu opasnog otpada u Gospiću, za koju je HDZ u Klubu EPP-a uspio izlobirati da ostane ‘nevidljiva’, kao i o nužnosti prijevremenih izbora, za Nacional govori eurozastupnik iz redova Možemo!
Na inicijativu Gordana Bosanca, eurozastupnika iz redova Možemo! i člana kluba Zelenih u Europskom parlamentu, krajem prošlog tjedna ipak je održana rasprava na plenarnoj sjednici na temu ilegalno odloženog toksičnog otpada u Gospiću, iako su zastupnici HDZ-a učinili sve da je spriječe. U tome nisu uspjeli, ali su uspjeli smjestiti termin rasprave u četvrtak poslijepodne, kada je većina zastupnika već napustila Strasbourg. Rasprava je službeno održana pod nazivom “Zaštita zdravlja ljudi od toksičnih tvari” iako je Bosanac prvotno predložio znatno konkretniji naziv u kojem bi se izrijekom spominjali PFAS, Hrvatska i onečišćenje podzemnih voda.
Tijekom rasprave HDZ-ovi eurozastupnici naglašavali su prekograničnu dimenziju slučaja, organizirani kriminal i potrebu jačeg europskog sustava praćenja otpada dok su Bosanac, SDP-ova Romana Jerković i dio stranih zastupnika upozoravali da se time ne može zaobići pitanje funkcioniranja hrvatskih institucija.
O tim temama nakon održane rasprave u Europskom parlamentu tjednik Nacional razgovarao je s Bosancem, dugogodišnjim aktivistom i članom zeleno-lijeve platforme Možemo! koji je u ovom sazivu Europskog parlamenta član Odbora za regionalni razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za predstavke i Posebnog odbora za stambenu krizu u EU-u.
NACIONAL: Prošlog četvrtka, na kraju plenarne sjednice, u terminu kada je većina zastupnika na putu kući, ipak je održana rasprava o ilegalno odloženom toksičnom otpadu u Gospiću. Bilo je prilično burno – koji su zaključci?
Prvo bih naglasio da je rasprava na kraju ipak velikim dijelom bila o ekocidu u Gospiću unatoč podmetanjima da se to ne dogodi. Svi klubovi zastupnika osim Patriota referirali su se na taj problem, naravno dajući mu i širu europsku dimenziju. Budući da je ovo bila rasprava bez rezolucije, ne možemo govoriti o obvezujućim zaključcima, ali je zaključak bio da se radi o ozbiljnom problemu do kojeg je došlo zbog propusta nacionalnih institucija te da postoji i jasna europska dimenzija ovog problema vezana za organizirani kriminal u sferi otpada.
‘Manfred Weber, Terry Reintke, Iratxe Garcia Peres i drugi iz EPP-a sjeli su za stol i odbili naš prijedlog. Dopustili su raspravu u EP-u, ali u lošem terminu i pod drugim imenom – nije bilo jasno da su tema RH i PFAS‘
NACIONAL: Jesu li zastupnici EPP-a iz drugih zemalja promijenili mišljenje o odgovornosti hrvatske vlade za ekocid u Gospiću nakon rasprave?
Ispred EPP-a govorili su najviše zastupnici iz Hrvatske koji sigurno nisu promijenili mišljenje. S drugim zastupnicima još nisam stigao razgovarati.
NACIONAL: Tu je raspravu koju ste inicirali vi u ime kluba Zelenih HDZ želio spriječiti pod svaku cijenu, no nije im sasvim uspjelo. Uspjelo im je promijeniti naziv i termin, što znači da je dio njihove političke grupacije EPP-a glasao za.
Moram to malo preciznije objasniti. Bile su dvije inicijative, prva je bila da se prošlog tjedna na plenarnu sjednicu stavi rasprava o Hrvatskoj i Gospiću i to se i dogodilo. O tom prijedlogu nisu glasali zastupnici pojedinačno, već se na sjednici predsjedništva Europskog parlamenta prvo dogovara agenda, a kada je naše tajništvo Zelenih to predložilo, rekli su da postoji otpor i da su predstavnici EPP-a tražili da se iz naslova rasprave makne PFAS i Hrvatska. No iako smo mi na tom nazivu inzistirali i tražili da se promijeni termin, na kraju su šefovi stranaka sjeli za stol i glasali o tome: Manfred Weber, Terry Reintke, Iratxe Garcia Peres i drugi. U tom glasanju EPP je odbio naš prijedlog. Oni su dopustili raspravu, ali pod drugim imenom i u terminu za koji su znali da će biti malo zastupnika, pod nazivom za koji nije jasno da se odnosi na Hrvatsku i da je problem PFAS. Njihov argument bio je onaj koji su ponavljali i na raspravi – da je to nije specifičnost Hrvatske, već da se radi o europskom problemu koji pogađa mnoge zemlje. Onda sam ih pitao zašto je onda EPP inzistirao na tome da se u raspravi o migrantskoj krizi eksplicite navodi Ceuta, iako je i to europski problem. A drugo što su HDZ-ovi zastupnici pokušali blokirati, ali su izgubili bilo je na Odboru za predstavke, čiji sam jedini član iz Hrvatske. Tamo su Gospićani još u lipnju poslali predstavku. Kad ju je Odbor zaprimio, stručna služba Odbora je utvrdila da postoje osnove da se o njoj raspravlja i predstavka je upućena u redovnu proceduru. Budući da po redovnoj proceduri predstavka može doći na red tek nakon niza mjeseci, tražio sam da se stavi u hitnu proceduru i tada smo na Odboru glasali za to. Od svih klubova EPP je s Patriotima za Europu i ESN-om glasao protiv, ali je prijedlog za hitnu proceduru prošao, jer je ECR, Europski konzervativci i reformisti, dao podršku i EPP više nije imao većinu. Dakle, mi Zeleni, Ljevica, Socijaldemokrati i liberali iz Renew i Konzervativci glasali su zajedno. A Gospićani će doći u Parlament u studenome i imat će prilike obrazložiti problem pred eurozastupnicima i Komisijom, na poziv Odbora za predstavke.
NACIONAL: Zastupnici EPP-a iz ostalih zemalja tvrde da promjenom imena rasprave nisu željeli štititi Andreja Plenkovića zato što dolazi iz njihovih redova, već su željeli upozoriti na širi problem koji postoji i u drugim zemljama. Što kažete na to?
Za mene je činjenica da su iz imena izbacili Hrvatsku signal da su željeli štiti premijera Plenkovića. Jer novinari će to popratiti, šira javnost za nekoliko dana više neće znati o čemu se radilo i mislim da je to bio njihov taktički potez, kao što je bio taktički potez stavljanje Ceute u naslov rasprave o ilegalnim migracijama kako bi naštetili Sanchezovoj Španjolskoj. EPP to stalno radi i politizira agendu rasprave. Zato je i rasprava o Gospiću tako ispala, u lošem terminu, s razvodnjenim imenom.
‘Gospićani će doći u EP u studenome i imat će priliku obrazložiti problem pred eurozastupnicima i Komisijom, na poziv Odbora za predstavke’ Foto: Ured EP
NACIONAL: Zastupnici HDZ-a očito su dobili zadatak da u svojim izlaganjima optužuju opoziciju za politiziranje, ali i da internacionaliziraju problem. Otpadna mafija zaista je i europski problem i EU nema efikasan sustav kontrole. Koji su vaši prijedlozi?
Postavio sam pitanje povjereniku kako je moguće da imamo EU zakonodavstvo koje tolerira da nacionalne vlade, kada očito žele pogodovati privatnom sektoru, mogu na nacionalnoj razini deregulirati uvjete kontrole trgovine otpadom kao što se to desilo u Hrvatskoj. U međuvremenu se zakonodavstvo unaprijedilo, ali očekujem dodatnu analizu Europske komisije da provjeri ima li i dalje propusta u zakonima koji otvaraju nacionalnim vladama te opasne izuzetke. I drugo, budući da je sanacija sada najvažnija, kao kada u slučaju požara imamo mehanizam uzajamne pomoći pri gašenju požara, tako bismo i sada trebali imati mehanizam zajedničkog uklanjanja onečišćenja kada dođe do ekocida.
NACIONAL: I kakav ste odgovor dobili od Mađara Olivéra Várhelyija, povjerenika Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane? Čini se da je reterirao na kraju rasprave?
Nakon njegova uvodnog izlaganja bio sam razočaran jer ni jednom riječju nije spomenuo Gospić ili Hrvatsku. Ipak, rasprava ga je natjerala da se u završnom obraćanju osvrne i na Gospić. Ja sam njegovu poruku razumio da je Europska komisija otvorena za suradnju s Vladom oko rješavanja problema. Na Plenkoviću je sada da taj poziv iskoristi.
‘Država se izmaknula iz politika gospodarenja otpadom, a ja mislim da je to napravila u dogovoru s privatnim sektorom. Je li tu bilo korupcije ili nije, to trebaju istražiti nadležna tijela’
NACIONAL: Tomislav Sokol predložio je osnivanje specijalizirane operativne jedinice Europola za prekogranični kriminal povezan s otpadom, europski mehanizam brze pomoći kod velikih onečišćenja te bolju pravnu zaštitu ljudi koji su pretrpjeli štetu. Što kažete na to?
Bilo mi je zanimljivo vidjeti da dok su se ostali iz HDZ-a u svojim raspravama trudili samo opravdati postupke Vlade, kolega Sokol se fokusirao na konkretne prijedloge. Podržavam te prijedloge.
NACIONAL: Otpadom u EU-u bavi se otpadna mafija i to je europski problem s kojim su se suočile Italija, Rumunjska i mnoge druge zemlje. No vi ste u raspravi inzistirali da se ovo dogodilo u Hrvatskoj zbog nefunkcioniranja hrvatskih institucija, a ne europskih.
Prvi i najveći problem je taj da se država uopće nije bavila politikama gospodarenja otpadom, već ga je prepustila jednom malom dijelu privatnog sektora koji je zavladao tim sektorom. Država se tu izmaknula, a ja mislim da je to bilo namjerno napravljeno i da je to napravila u dogovoru s privatnim sektorom. Je li tu bilo korupcije ili nije, to trebaju istražiti nadležna tijela. To da se desetljećima nije izgradio Centar za gospodarenje otpadom ili da se u jednom Zagrebu otpad gotovo nije reciklirao dok Možemo! nije došao na vlast samo su dokaz te moje tvrdnje da se radi o potpuno zanemarenom području. Naravno da se i u inozemstvu „nanjušilo“ da je to prostor ničije zemlje i da otpad može jako lijepo cirkulirati. A drugi problem odnosi se na europsko zakonodavstvo. Godine 2019., kada je ministar zaštite okoliša bio Tomislav Ćorić, došlo je do oslabljivanja kriterija za uvoz otpada. Tada je Ministarstvo zaštite okoliša zbog izmjena propisa koji reguliraju područje gospodarenja otpadom izgubilo mogućnost nadzora nad sljedivošću tokova otpada. Tada je, pod izlikom administrativnog rasterećenja, ukinuta obveza najave pošiljki Državnom inspektoratu kod uvoza za neopasni otpad koji služi za recikliranje. A to je navodno sve u skladu s europskom direktivom. Upravo sam to pitanje i postavio na raspravi – kako je moguće da takva direktiva dopušta prostor diskrecije zemljama članicama da, kada je uvoz otpada u pitanju, mogu raditi što hoće. I treće – kako je moguće da mi uvozimo toliko otpada, a nemamo kapaciteta za njegovu obradu. Bilo bi logično da, ako zemlja nema infrastrukturu, ne može ni uvoziti otpad.
NACIONAL: Plenković je osnovao Znanstveni savjet koji će pružati stručnu potporu u sanaciji nezakonito odloženog otpada u Gospiću, a na njegovo je čelo imenovan rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, iako postoje znanstveni instituti koji se time stručno bave. Kako to komentirate?
Uključiti znanstvenike u rješavanje problema je dobar smjer, ali vidim da su prve kritike na sastav savjeta da u njemu ima ljudi koji se uopće ne bave temom onečišćenja okoliša i da su bliski HDZ-u. Po meni to je još jedan pokazatelj da je Plenković izgubio kontrolu nad ovom krizom i luta u potrazi za rješenjem.
‘Ne samo da je sazrelo vrijeme za prijevremene izbore nego bi se oni morali dogoditi. Ali nije moguće da idemo u Vladu s Mostom jer su ideološke, ekonomske, ali i razlike u vođenju politike prevelike’
NACIONAL: HDZ-ova To je samo jedan u nizu njihovih očajničkih pokušaja skretanja teme sa srži problema. A problem je da je otpadna mafija dovukla opasni otpad u Gospić i na mnoge druge lokacije u Hrvatskoj, kako se mjesecima, ako ne i godinama znalo za to i ništa se nije poduzimalo, kako je njihov ministar Ćorić olabavio kriterije, kako je Andrija Mikulić kao glavni državni inspektor na sve to žmirio i što je radila ministrica Marija Vučković. To su prava pitanja, a sve drugo su samo spinovi kojima pokušavaju zamagliti vlastitu odgovornost. No koliko vidim, ne uspijevaju.
‘Povjerenika Olivéra Várhelyia rasprava je natjerala da se u završnom obraćanju osvrne i na Gospić. EK je otvorena za suradnju s Vladom’ Foto: Ured EP
NACIONAL: No Tomašević je obećao riješiti problem gospodarenja otpadom, do polovice svog drugog mandata to nije uspio i još uvijek je prisiljen surađivati s tvrtkama Petra Pripuza, a centar za gospodarenje otpadom nije izgrađen.
Ali Zagreb je krenuo rješavati problem otpada, što je nemoguće riješiti preko noći. Za početak, u Zagrebu se dramatično povećao postotak odvajanja otpada od početka Tomaševićeva mandata. Velika većina ljudi odvaja otpad, ne svi, jer ima i onih koji sabotiraju, ali većina to čini. Bitna razlika između Zagreba i Vlade je ta da smo krenuli, a Vlada nije. A onda smo konačno i dobili lokacijsku dozvolu za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, na lokaciji koju su izglasali HDZ i Bandićeva stranka dok su bili na vlasti 2017. Naša strategija je jasna – želimo izgraditi Centar za gospodarenje otpadom, jačamo javni sektor, jer želimo da javna poduzeća preuzmu njegovo zbrinjavanje. Naravno da Čistoća ne može odmah preuzeti svu oporabu, ali biootpad smo riješili i maknuli ga od privatnog sektora. To je malo, ali pokazuje jasan smjer.
NACIONAL: Što je sa spalionicom? Ona je bila predmet nesuglasica u koaliciji Možemo! -SDP u vrijeme dok je Joško Klisović bio predsjednik zagrebačke gradske skupštine jer se Možemo! tome protivio da se ne bi zamjerio svom biračkom tijelu, a sada se protivi i Zelena akcija.
Nije točno da je bilo nesuglasica jer smo još tada rekli da ćemo razmotriti i tu opciju, odnosno naručiti studiju koja će pokazati je li Gradu Zagrebu isplativo uložiti javni novac u izgradnju energane u kojoj bi se gorivo iz otpada, koje će nastajati kao ostatak u Centru za gospodarenje otpadom, moglo upotrijebiti i za proizvodnju toplinske energije za centralno grijanje. Prioritet nam je svakako suvremeni Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku, za koji smo nedavno dobili lokacijsku dozvolu, jer je upravo CGO preduvjet za zatvaranje odlagališta Jakuševec. Smanjenje stvaranja otpada, osobito miješanog komunalnog otpada koji završava na odlagalištu Jakuševec, daljnje povećanje odvajanja, što bolja oporaba i stvaranje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i dalje su naši strateški ciljevi. A što se tiče energane, gradonačelnik Tomašević je nedavno rekao da je studija pokazala da bi energana kao javna investicija bila isplativa za Zagreb, ali je za određivanje njene lokacije i realizaciju projekta potrebna suradnja s državom u čijoj je nadležnosti dio oko toplinarstva.
NACIONAL: Ova afera je prilično uzdrmala Vladu Andreja Plenkovića prvenstveno u njegovoj stranci. Vjerujete li da bi zbog toga mogao izgubiti vlast, nakon što je Ivan Turudić objavio podatke vještačenja Geotehničkog instituta i Instituta za vode, možda baš s tim ciljem?
Teško mi je reći zašto je to Turudić objavio kada je objavio, to je između Turudića i Plenkovića. Ali najvažnije je to da su ti podaci vani, da je javnost upoznata s njima i da su ljudi vidjeli opseg ekocida koji se dogodio usprkos Plenkovićevim nastojanjima da ga relativizira. Što se Plenkovića tiče, čini mi se da je on već uzdrman od prijašnjih afera kojih se prilično nagomilalo, od Beroša nadalje, što je rezultat niza loših odluka i procjena. Naša pozicija u Možemo! je jasna – ne samo da je sazrelo vrijeme za prijevremene izbore, nego bi se oni morali dogoditi. No dinamiku unutar HDZ-a treba prepustiti njima. Uvjeren sam da u sljedećoj vlasti neće biti HDZ-a.
NACIONAL: Brojni analitičari smatraju da opozicija nije spremna preuzeti vlast.
Mi smo itekako spremni, kao što se vidi puno radimo na terenu i jako smo aktivni. Svaki dan razotkrijemo jednu, dvije nove afere, kao što je Ivana Kekin razotkrila nered u zdravstvu i kako pljačkaju ljude zbog nepotrebnih pregleda za sportske aktivnosti. Što se nas tiče, mi smo spremni.
NACIONAL: Koliko široko ste spremni zagrabiti? Je li došao trenutak za vladu nacionalnog spasa u kojoj bi bio eventualno Most jer je HDZ zarobio sve institucije?
Istina, dug je period koliko je HDZ na vlasti i doista su zapasali sve institucije. A da bi ih se oslobodilo, trebate imati stabilnu vladu i stabilnu većinu u Saboru, gdje se nećete trošiti na međusobna prepucavanja. Zato smatramo da je sazrelo vrijeme za vladu od centra na lijevo, koja ni na koji način ne uključuje desnicu jer bi je to destabiliziralo i razočaralo birače. Uvjeren sam da posao koji sada radimo rezonira s biračima i da će nam dati povjerenje.
‘Gradonačelnik Tomašević je nedavno rekao da je studija pokazala da bi energana kao javna investicija bila isplativa za Zagreb, ali je za određivanje njene lokacije i realizaciju potrebna suradnja s državom’
NACIONAL: Most se dokazao kao ekološki osviještena konzervativna stranka. Zvonimir Troskot je izuzetno aktivan i informiran i odradio je posao za Gospić puno prije vas. Zar vam to nije dodirna točka
Nemoguće je da idemo u vladu s Mostom jer su ideološke i ekonomske razlike prevelike, ali i to kako se radi politika. Poštujem njihov rad u području borbe protiv korupcije. Ali mi smo nebo i zemlja po drugim pitanjima koja će kad-tad doći na dnevni red. Mi ne možemo raditi kompromise oko prava žena, ljudskih prava, dostojanstva čovjeka, oslanjanja na znanost. Također, naše ekonomske politike su značajno drugačije. Takva vlada ne bi funkcionirala. Neprihvatljiv nam je njihov pristup širenja teorija zavjera i ad-hominem diskreditiranje i hajke na ljude. Mi biračima nudimo jasnu viziju bolje Hrvatske koja je uključiva, socijalno pravedna i prehrambeno i energetski samoodrživa s jakim javnim sektorom. S Mostom tu viziju ne bismo mogli ostvariti. Ne treba zavaravati birače i treba jasno reći tko je tko. Uostalom, već sada je mnogima jasno da je Most spreman treći put ići s HDZ-om ako Plenković ne bude na njegovu čelu. Mi s HDZ-om nećemo ni u kojoj kombinaciji.
NACIONAL: Budući da se u Europskom parlamentu najviše raspravlja o zajedničkoj obrani, hibridnom ratovanju, sigurnosti i energetskoj krizi, koliko su zelene politike u fokusu?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom godišnjem govoru o stanju nacije borbu protiv klimatskih promjena i zelenu politika postavila je vrlo visoko i ugodno smo iznenađeni. Mislim da je to posljedica toplinskog vala koji nas je pogodio ovog ljeta, koji nam je, na žalost, pomogao da mnogi drugi shvate ono o čemu mi godinama govorimo. A to je da će doći trenutak kada se klimatske promjene više neće moći ignorirati. Kao posljedicu ekstremnih vrućina diljem Europe nismo imali samo ogromne požare, već i 35 tisuća mrtvih, što su službeni podaci. U nekim zemljama bila je viša stopa umiranja od toplinskog vala nego od covida. Tada smo zaustavili ekonomiju, a u ovom slučaju EU nije ni na koji način reagirao osim što smo jače upalili klima uređaje. Tako da hoće li se politika ili neće baviti zelenim temama, zelene teme će se baviti politikom jer je to realnost. To nam treba biti prioritetni fokus, jer je to pitanje opstanka naše civilizacije. Ne mogu se više stvarati spinovi oko konkurentnosti koja je navodno u sukobu sa zelenim planom jer to nije istina. Postoje odlični primjeri koji dokazuju da, ako se ulaže u zelenu industriju, moguće je istovremeno boriti se protiv klimatskih promjena i povećavati konkurentnost. To ide ruku pod ruku. Taj smjer koče i dalje moćne kompanije koje uvelike ovise o fosilnim gorivima i ne žele se prilagoditi stvarnosti 21. stoljeća.
NACIONAL: Ursula von der Leyen spomenula je i nužnost elektrifikacije EU-a. To podržavaju i Zeleni.
Apsolutno. Mislim da je sada jasnije nego ikada da se EU mora odmaknuti od fosilnih goriva. Novac koji mi dajemo za naftu i plin Saudijcima, Amerikancima ili donedavno Rusima je sulud. Taj novac bi se mogao daleko pametnije utrošiti kada bismo imali vlastitu zelenu energiju. A ta energija nam je pred nosom – sunce i vjetar. To je način kako EU doista može postati energetski neovisna. Imamo primjer Španjolske, gdje su u Sanchezovoj socijaldemokratskoj vladi i naši Zeleni. Umjesto da su novac iz Fonda za oporavak ulagali u privatne hotele, kao što je radila Plenkovićeva vlada na Lošinju, Španjolci su ulagali u obnovljive izvore energije i danas ima jednu od najnižih cijena struje u EU-u. On se ne mora poput Plenkovića praviti da je veliki gazda i novcem iz proračuna subvencionirati cijene struje.
NACIONAL: Koliko ima smisla europska zelena politika protiv koje se dižu poljoprivrednici ako su najveći svjetski zagađivači Kina s 1,5 milijardi stanovnika, Indija također s 1,5 milijardi, Brazil s 220 milijuna ili SAD s 350 i ne namjeravaju se odreći fosilnih goriva
Ne bih rekao da ne namjeravaju jer Kina ulazi u razdoblje stagnacije pa čak i blagog pada emisije CO2 iako je i dalje veliki zagađivač. S druge strane, preko 50 posto proizvedenih automobila u Kini danas su električni automobili. U nekim državama SAD-a, iako je Donald Trump napravio poguban i opasan povratak prema fosilnim gorivima, zelena tranzicija uzela je maha. EU kroz svoje trgovačke sporazume pokušava što više utjecati na svijet da krene u smjeru zelene tranzicije. To će biti sada i slučaj u sporazumu s Indijom. Mi Zeleni pokušavamo utjecati da ti sporazumi budu što više u korist zaštite naše planete. Točno je da nećemo puno postići ako samo EU provodi zelene politike, ali netko mora početi. Europa je u povijesti puno puta bila pionir u puno toga, pa zašto ne bi i sada.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-09-24 20:50:38
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
