Marko Košak, jedan od dvojice potpredsjednika zelene akcije, koji je bio među najbližim Tomaševićevim suradnicima dok je ovaj vodio tu udrugu, otkriva da im je baš Tomašević smanjio financiranje za 75 posto u odnosu na iznose koje im je davao pokojni gradonačelnik Bandić
Nakon što je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević prošlog tjedna nedvojbeno ponovno javno potvrdio da je studija utjecaja na okoliš pokazala da nema prepreka izgradnji energane na otpad, kojom bi se u budućnosti trebao riješiti problem nagomilanog otpada u gradu Zagrebu, i da prije toga kreće u realizaciju projekta Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, dodatno se zaoštrio sukob između Tomaševića i predstavnika nevladine scene koja ga je iznjedrila na političku poziciju na kojoj se nalazi pet godina. Glavni protivnik izgradnje energane na otpad je Zelena akcija, udruga čiji je Tomašević nekad bio predsjednik i koja se u to vrijeme, s njim na čelu, žestoko protivila izgradnji energane na otpad, a to je nastavila i nakon Tomaševićeva odlaska u politiku.
Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije, još u siječnju ove godine predvodio je prosvjed Zelene akcije protiv izgradnje energane na otpad s istim transparentom, velikim uhom, s kakvim je prosvjede protiv gradnje spalionice 2008. predvodio i Tomislav Tomašević kao tadašnji predsjednik Zelene akcije Photo: Neva Žganec/PIXSELL, Slavko Midžor/24sata
No upravo je toj udruzi Tomašević u posljednjih pet godina, kako su nam oni službeno potvrdili, smanjio financiranje za čak 75 posto u odnosu na ono što im je davao pokojni gradonačelnik Milan Bandić. Iako je Tomašević bio izložen brojnim kritikama gradske oporbe zbog činjenice da je višestruko povećao financiranje sebi bliskih nevladinih udruga, zanimljivo je da je Zelena akcija jedna od rijetkih, ako ne i jedina njemu bliska udruga kojoj je financiranje srezano, i to drastično, a da se upravo ta udruga protivi ne samo izgradnji energane na otpad, nego i Centra za gospodarenje otpadom kakvog želi realizirati Tomašević te su zato protiv Grada čak podnijeli i upravnu tužbu.
Da se „rat“ između Tomaševića i Zelene akcije razbuktao, kako je Nacionalu rekao jedan od izvora iz nevladine scene, bilo je jasno još krajem siječnja ove godine kada je ta udruga pred Gradskim poglavarstvom organizirala press konferenciju na koju su donijeli transparent s porukom „Spaljivanjem otpada do klimatski neutralnog grada. Čujete li vi sebe?“, ali i još jedan transparent u obliku velikog uha.
„Isto takvo uho Zelena akcija imala je 2008., kad im je predsjednik bio Tomašević i kad su prosvjedovali protiv Bandićeva plana izgradnje spalionice“, rekao je za Nacional jedan od izvora koji se dobro sjeća tih prosvjeda.
Iako je kao predsjednica te udruge danas navedena Dora Sivka, a mandat joj je počeo 9. ožujka ove godine, najeksponiraniji protivnik energane na otpad je Marko Košak, jedan od dvojice potpredsjednika Zelene akcije i čovjek koji je nekad bio jedan od najbližih Tomaševićevih suradnika dok je vodio udrugu. Upravo se Košak 29. siječnja ove godine pred Gradskim poglavarstvom pojavio govoreći na press konferenciji protiv spalionice, dok je iza njega stajao transparent s velikim uhom.
U intervjuu za Nacional Košak je odgovorio na ključna pitanja i objasnio zašto smatra da je Tomaševićev projekt štetan, ali odgovorio je i na kritike na njegov račun i na račun udruge. Naime, upravo je Košak nekad bio u radnoj skupini koja se bavila izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.
NACIONAL: Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević nedvosmisleno je poručio da je energana na otpad nužna Zagrebu i da je studija pokazala njezinu opravdanost. Protivite li se vi i dalje izgradnji energane na otpad, odnosno promjeni modela goriva postojeće energane ili ste promijenili mišljenje?
Zelena akcija više od 30 godina zagovara održiva rješenja za zbrinjavanje neodvojenog otpada koja, za razliku od spalionice nisu štetna za okoliš, te ćemo se za njihovu primjenu nastaviti zalagati i dalje. Grad Zagreb je 2024. godine, ignorirajući bolja dostupna rješenja, za obradu neodvojenog otpada u sklopu budućeg Centra za gospodarenje otpadom u Resniku odabrao neefikasno postrojenje koje bi u niskom postotku izvlačilo sirovine iz neodvojenog otpada, a većinu tog otpada pripremalo za spaljivanje. Na taj se način stvorio privid da postoje velike količine otpada koji nije iskoristiv te ga je potrebno termički obraditi. To nije točno jer bi se odabirom bolje tehnologije otpad u znatnoj većoj mjeri mogao pripremiti za iskorištavanje u industriji te bi se spaljivanje moglo izbjeći. Na to je Zelena akcija ukazala aktivnostima početkom 2024. kada je predstavljena Studija izvodljivosti za planirani Centar za gospodarenje otpadom u Resniku. Raspravu o boljim dostupnim tehnologijama tada smo pokušali staviti i na dnevni red sjednice Gradske skupštine, što vladajuća većina nije prihvatila. Nastavno na tu lošu studiju, izrađena je studija isplativosti o čijim je rezultatima nedavno javnost informirao gradonačelnik Tomašević, a ona analizira samo je li isplativije spaljivanje otpada u postrojenju koje bi se gradilo u Zagrebu ili spaljivanje u nekom drugom postrojenju izvan Zagreba. Takvim postavljanjem parametara studije, bez prethodnog uzimanja u obzir boljih dostupnih rješenja i njihove isplativosti, nastoji se prikazati da je spalionica potrebna Zagrebu, što je netočno, stoga se protiv njene daljnje realizacije nastavljamo boriti.
‘Najkasnije u sljedećih 10 godina sve spalionice, bez obzira na tip, morat će plaćati punu cijenu za emisije ugljikova dioksida, čime će spaljivanje otpada
znatno poskupjeti’
NACIONAL: Koji bi bio vaš prijedlog, kako zbrinuti otpad za koji više nema mjesta na Jakuševcu?
Za zbrinjavanje neodvojenog otpada, stručno i znanstveno dokazano bolje rješenje je njegovo sortiranje u visokoučinkovitom postrojenju koje izvlači puno više sirovina od postrojenja kakvo je planirano u Centru za gospodarenje otpadom u Resniku. Te se sirovine potom u velikoj mjeri mogu iskoristiti u raznim granama industrije, dok se dio otpada može pripremiti za iskorištavanje u građevinarstvu i cestogradnji, a krajnji minimalni ostatak koji je inertan sigurno odložiti na sanitarni deponij ili iskoristiti kao pokrov za sanaciju postojećih odlagališta. Na taj se način, sukladno resursnim politikama EU-a, maksimalno iskorištavaju resursi iz otpada bez šteta za okoliš. Važno je napomenuti i da se spaljivanjem otpada u spalionici ne rješava problem jer od ulazne količine otpada nastaje oko 30 posto novog opasnog otpada u obliku toksičnog pepela i sustava filtriranja koji se redovito moraju mijenjati, a zbrinjavanje tog opasnog otpada je novi skupi problem o kojem se ne govori. Ta se vrsta otpada iz drugih spalionica u Europi najčešće rješava odlaganjem na odlagališta opasnog otpada, kakvo Hrvatska nema ni u planu, što bi značilo da bi se on trebao skupo zbrinjavati u inozemstvu. Dakle, kada se usporedi tehnologija spaljivanja i odlaganja toksičnih ostataka za koju se odlučio Grad Zagreb, naspram naprednijeg sortiranja i iskorištavanja sirovina u industriji te odlaganja tek minimalnog inertnog ostatka, jasno je koje je bolje rješenje. Za takvo se rješenje Zelena akcija, kao i brojne druge organizacije za zaštitu okoliša iz Hrvatske i inozemstva, zalaže već dugi niz godina i nastavit će se zalagati, koliki god otpor gradske i državne politike bio.
‘Teza da Zelena akcija pokušava spriječiti važne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj potpuno je promašena’, kaže Marko Košak koji je predvodio prosvjedni performans Zelene akcije protiv spalionice i 23. veljače 2024. kao voditelj kampanje Zero Waste Photo: Marko Lukunić/PIXSELL
NACIONAL: Zbog čega se protivite izgradnji spalionice ako je poznato da u svim razvijenim europskim zemljama takve spalionice, i one na neopasan i one na opasan otpad, postoje? Jeste li obišli neke od njih?
Velika većina spalionica koja postoji u Europi izgrađena je prije više od nekoliko desetljeća kada se nisu detaljnije znale njihove okolišne štete te kada su politike EU-a o uštedi resursa i smanjenju utjecaja na klimatske promjene bile znatno blaže, a uz to tada nisu u većoj mjeri bila ni razvijena tehnološka rješenja koja su bolja i u svakom smislu povoljnija od spaljivanja otpada. Danas imamo niz novih dokaza o štetnosti spaljivanja otpada za okoliš zbog emisija štetnih spojeva poput dioksina i furana i emisija ugljikova dioksida koji negativno utječe na klimatske promjene. Zbog toga je EU prestao financirati njihovu izgradnju i uskoro počinje i s naplatom skupih poreza na štetne emisije od spaljivanja otpada. Grad Zagreb se pokušava opravdati tezom da će dobiti izuzeće za plaćanje tih poreza ako osim električne energije bude proizvodio i toplinsku energiju, što je netočno, s obzirom na to da to izuzeće nije trajno, već prijelazno, Naime, najkasnije u sljedećih 10 godina sve spalionice, bez obzira na njihov tip, morat će plaćati punu cijenu za emisije ispuštenog ugljikova dioksida, čime će spaljivanje otpada dodatno znatno poskupiti.
NACIONAL: Postoje li u europskim zemljama neki drugi održivi modeli zbrinjavanja otpada i koje su vam zemlje uzor?
Smatramo da je danas suludo birati prastara rješenja, od kojih mnogi odgovorni gradovi diljem Europe odustaju. Primjerice, gradovi Barcelona i München, koji imaju spalionice, prije nekoliko godina donijeli su Zero Waste strategije i ušli u proces kandidature za stjecanje europskog Zero Waste certifikata obvezivanjem na ubrzano napuštanje spaljivanja otpada kroz maksimalno smanjenje nastanka i iskorištavanje resursa iz otpada primjenom boljih dostupnih tehnologija. Politikom ulaganja u izgradnju spalionice, gradske vlasti Grada Zagreba idu u potpuno suprotnom smjeru jer se dovode u ovisnost o proizvodnji velikih količina otpada koje će desetljećima pred nama morati završavati u spalionici, kako bi ona uopće bila rentabilna. To osim šteta za okoliš posljedično znači i plaćanje vrlo skupih poreza zbog emisija iz spalionice, ali i zbog neispunjenja ciljeva EU-a o smanjenju nastanka i povećanju recikliranja otpada, a ti ciljevi iz godine u godinu rastu. U nizu europskih zemalja, počevši od susjedne Italije, postoje regije koje imaju primijenjen niz održivih modela zbrinjavanja otpada i na te bismo se primjere trebali ugledati, a ne u zastarjela rješenja poput spalionica. Gradovi u tim regijama imaju izgrađen održiv sustav zbrinjavanja otpada bez spalionica ili su na dobrom putu ka njihovu napuštanju, slijedeći svoje resursne strategije i Zero Waste planove gospodarenja otpadom u suradnji s mrežom Zero Waste Europe, čija je i Zelena akcija članica, stručnom organizacijom koja pomaže pri razvoju održivih modela gospodarenja otpadom i njihovoj implementaciji.
Isto uho Zelena akcija imala je 11. rujna 2oo8. dok im je predsjednik bio Tomašević (na slici krajnje lijevo) prosvjedujući protiv Bandićeva plana izgradnje spalionice, a Košak kaže: ‘Angažman gradonačelnika Tomaševića u Zelenoj akciji završio je prije više od 13 godina i Zelena akcija s njim danas nema nikakav odnos’ Photo: Slavko Midžor/24sata
NACIONAL: Čak i ako Tomašević krene u izgradnju spalionice, takva izgradnja traje godinama, po nekim procjenama i do 10 godina. Je li Hrvatska ionako debelo zakasnila s izgradnjom spalionica
Kao što sam već spomenuo, velika većina spalionica u Europi izgrađena je prije nekoliko desetljeća i danas postoje znatno bolja rješenja za zbrinjavanje otpada, a i politike EU-a su jasno usmjerene ka tome da odvrate pokušaje gradnje novih spalionica. Ključni pravni mehanizam za to je Uredba o taksonomiji EU-a, 2020/852. U članku 17. jasno je definirano načelo ”Da ne nanosi značajnu štetu” – ”Do No Significant Harm”, prema kojem se aktivnosti spaljivanja otpada smatraju štetnima za prijelaz na kružno gospodarstvo. Slijedom tog pravila, Europska komisija je u svojim smjernicama za financiranje izričito isključila nove spalionice komunalnog otpada iz mogućnosti sufinanciranja putem ključnih EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, s ciljem sprječavanja tzv. ”lock-in efekata”, odnosno situacija u kojima bi države članice gradile skupe spalionice i time same sebi stvorile dugoročnu infrastrukturnu prepreku za postizanje visokih stopa recikliranja. Dodatni financijski pritisak na projekte spaljivanja donosi i uključivanje spalionica u EU sustav trgovanja emisijama (EU ETS), čime se spaljivanje otpada želi učiniti ekonomski neisplativim u odnosu na recikliranje i prioritetnije mjere iskorištavanja resursa iz otpada, sukladno propisanoj hijerarhiji postupanja s otpadom. Dakle, jasno je da će nas izgradnja spalionica skupo koštati i nevjerojatno je da se ponavljaju tuđe greške, umjesto odabira boljih dostupnih rješenja.
NACIONAL: Je li vaše alternativno rješenje provedivo u stvarnosti i gdje bi se po vama trebao zbrinjavati otpad koji je nemoguće razvrstati i reciklirati te kako bi se trebao zbrinjavati opasni i medicinski otpad?
Što se tiče tehnologija zbrinjavanja opasnog otpada, ono ovisi o njegovoj vrsti, ali ako se postavlja pitanje što s opasnim medicinskim otpadom, smatramo da ga je potrebno obraditi postupkom autoklaviranja, odnosno parnom sterilizacijom kako bi mu se uklonila opasna svojstva te time on ulazi u kategoriju neopasnog otpada. Potom ga treba detaljno mehanički sortirati i nakon toga iskoristiti kao sirovinu u različitim granama industrije. Takav princip zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada već je u primjeni u nizu europskih zemalja, a zagovaraju ga i Svjetska zdravstvena organizacija i EU. WHO u svojim službenim smjernicama izravno daje prednost metodama poput autoklaviranja, upozoravajući da klasično spaljivanje medicinskog materijala ispušta kancerogene dioksine i furane. Istovremeno, Europska unija kroz model kružnog gospodarstva snažno potiče strogo razvrstavanje medicinskog otpada na izvoru jer je čak 85 posto bolničkog otpada u startu potpuno neopasno i slično kućnom otpadu. Cilj novih EU regulativa, uključujući i Uredbu o ambalažnom otpadu, jest spriječiti da se čista medicinska plastika miješa s infektivnim otpadom te potaknuti njezino odvajanje kako bi postala sekundarna sirovina za industrijsku reciklažu, a ne otpad za spalionice.
‘U slučajevima kada vlasti pokušavaju provesti politike štetne za okoliš, što se jasno vidi na primjeru planirane spalionice otpada, Zelena akcija tome se suprotstavlja svim dostupnim sredstvima’
NACIONAL: Zašto ste bili protiv spalionice na Rebru gdje se trebao zbrinjavati medicinski otpad od kojeg je velik dio završio u Gospiću?
Spalionica otpada na Rebru nije dobro rješenje iz niza razloga zbog šteta za okoliš i zdravlje, ali i zbog uništavanja iskoristivih resursa iz otpada. Kao što sam već rekao, za rješenje medicinskog otpada iz bolnice Rebro, a i drugih bolnica u Hrvatskoj, postoje bolja rješenja. Otpad koji je ilegalno odložen u Gospiću nije završio tamo zbog nepostojanja spalionice na Rebru, već zbog kriminalnih aktivnosti onih koji su ga trebali zbrinuti na propisan način. Spalionica otpada na Rebru zaustavljena je jer smo dokazali da projekt nije u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zagreba. Ako se ipak dogode određeni manevri i taj štetan projekt nastavi realizirati, Zelena akcija će se s građanima Maksimira nastaviti tome protiviti jer je, osim neusklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom, to ujedno i projekt štetan za okoliš i zdravlje građana, dok istovremeno postoje bolja rješenja.
NACIONAL: Imate li podatke o tome koliko Hrvatska godišnje plaća stranim spalionicama otpada i tko od toga ima koristi?
Ne postaje javno objavljeni podaci o ukupnim godišnjim iznosima, ali procjena je da se zbog nedostatka vlastite održive infrastrukture za zbrinjavanje otpada, stranim spalionicama godišnje plaćaju milijunski iznosi. Specijalizirane privatne tvrtke dobivaju natječaje za zbrinjavanje otpada, pri čemu naplaćuju visoke cijene za prikupljanje i pripremu otpada, a potom ugovaraju kvote za izvoz i zbrinjavanje u postrojenjima u drugim državama. No visoke cijene zbrinjavanja u inozemstvu izravno otvaraju i prostor crnom tržištu pa se dio otpada lažno deklarira ili ilegalno odlaže, od čega korist imaju kriminalci, što vidimo na primjeru ilegalno odloženog otpada u Gospiću i drugim gradovima. Umjesto da se milijuni eura javnog novca troše u inozemstvu, izgradnjom održive lokalne infrastrukture vrijedni resursi iz otpada mogu postati sekundarna sirovina za domaću industriju. Time bi se potaklo kružno gospodarstvo i otvorila zelena radna mjesta, dok bi se potreba za spalionicama eliminirala.
NACIONAL: Je li točno da se vaša udruga protivila i izgradnji LNG terminala na Krku te vas neki kritiziraju da pokušavate spriječiti važne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj? Između ostalog, vaša udruga se povezuje i s prosvjedima protiv izgradnje farme pilića kod Petrinje.
Teza da Zelena akcija pokušava spriječiti važne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj potpuno je promašena. Zelena akcija se ne protivi razvoju i investicijama, već se argumentirano i na temelju stručnih analiza bori protiv zastarjelih, ekološki destruktivnih i ekonomski štetnih projekata koji ugrožavaju okoliš i zdravlje građana. Naše protivljenje LNG terminalu na Krku temeljilo se na činjenici da ta skupa infrastruktura dugoročno produljuje ovisnost Hrvatske o fosilnim gorivima i usporava nužan prelazak na klimatsku neutralnost, dok istovremeno ugrožava osjetljivi morski ekosustav i prebacuje financijski rizik na teret poreznih obveznika. Zelena akcija je oštro kritizirala donošenje posebnog zakona kojim su ubrzane procedure i zaobiđeni strogi ekološki standardi. Vlada RH projekt je progurala ignorirajući mišljenje lokalnog stanovništva otoka Krka, turističkog sektora te preko 18.000 građana koji su potpisali peticiju protiv izgradnje. Na sličan način, u slučaju industrijskih megafarmi i klaonica u Sisačko-moslavačkoj županiji i drugim županijama, stojimo u obrani lokalne zajednice koja se s pravom buni jer je izgledno da bi projekt takvih ogromnih dimenzija donio nepovratno zagađenje zraka, tla i podzemnih voda te drastičan pad kvalitete života. Umjesto toga, Zelena akcija aktivno predlaže održiva rješenja: jačanje malih obiteljskih gospodarstava, razvoj kratkih lanaca opskrbe hranom i regenerativne poljoprivrede te modela pravedne energetske tranzicije temeljene na obnovljivim izvorima energije. Naša je uloga štititi javni interes i prirodne resurse Hrvatske, a navedene neargumentirane kritike pojedinaca te masovna podrška javnosti u borbi protiv štetnih projekata samo potvrđuju da uspješno ukazujemo na projekte koji profit stavljaju ispred ljudi i okoliša. U isto vrijeme, s nizom progresivnih gradova i općina Zelena akcija surađuje na različitim temama i pruža stručnu podršku u primjeni održivih rješenja. Primjerice, temeljem primjene naših stručnih preporuka, gradovi i općine u Međimurju danas recikliraju više od 70 posto otpada, a općine na otoku Krku su postale tek drugi otok u Europi s prestižnim Zero Waste certifikatom, zbog ispunjenih niza ambicioznih ciljeva održivog gospodarenja otpadom. Takva rješenja trebaju Hrvatskoj, a ne promašeni štetni projekti protiv kojih se nepokolebljivo borimo.
‘Sasvim je logično i očekivano da će udruga za zaštitu okoliša poput Zelene akcije imati veću podudarnost u ciljevima djelovanja s gradskom upravom koja ima ‘zeleni’ predznak, nego što smo imali s bivšom gradskom upravom koja je imala klijentelistički predznak’
NACIONAL: Niste li vi, međutim, bili član radne skupine Grada Zagreba koja je pripremala strateške odluke o kompostani, sortirnici i Centru za gospodarenje otpadom, dok je istovremeno Zelena akcija, zajedno s vama, u siječnju 2026. pred Gradskim poglavarstvom prosvjedovala protiv Tomaševićeva Plana gospodarenja otpadom i pripreme otpada za spaljivanje – i to uz transparent/rekvizit ”veliko uho” s kakvim je Tomašević 2008. prosvjedovao protiv Bandićeve spalionice? Znači li to da vas je Tomašević razočarao?
Ta radna skupina Grada Zagreba bila je aktivna 2022. i 2023. i bavila se isključivo reformom sustava odvojenog prikupljanja otpada. Na dnevnom redu koji je krojio Grad Zagreb i na koji nismo mogli utjecati, nije imala raspravu o postrojenjima za obradu otpada. Radna skupina je na sastancima raspravljala o mogućnostima unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja i naši prijedlozi pritom su išli u smjeru micanja otvorenih spremnika s javnih površina te izgradnje podzemnih i polupodzemnih spremnika kako bi se zaustavio kaos s otpadom po ulicama. Ti su prijedlozi prihvaćeni i implementirani u dijelu grada, a ujedno smo predlagali i da se umjesto ZG vrećica uvede sustav otpadomjera kako bi naplata odvoza otpada po količini miješanog otpada bila još pravednija, što nažalost nije implementirano. Nadali smo se da će nakon reforme odvojenog prikupljanja na dnevni red sastanaka radne skupine biti uključena i tema infrastrukture za zbrinjavanje otpada kako bismo bili u prilici zagovarati održiva rješenja, no to se nije dogodilo. Grad je 2024. prestao sazivati sastanke radne skupine, paralelno s intenziviranjem aktivnosti vezanih za odabir postrojenja u sklopu Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. S obzirom na to, odmah smo javno reagirali na štetne prijedloge gradske vlasti i najavili borbu protiv spaljivanja otpada svim dostupnim građanskim i pravnim sredstvima.
NACIONAL: Što kažete na teze da je vaš sukob s gradonačelnikom Tomaševićem, odnosno vaše protivljenje spalionici, kako neki to tumače, ”fingirani” sukob?
Zelena akcija se protiv spalionice otpada bori već više od 30 godina, što jasno dokazuje da naš stav nema nikakve veze s trenutnim političkim akterima. Tumačiti naš principijelan i dugogodišnji otpor kao ”fingirani sukob” s gradonačelnikom Tomaševićem potpuno je neutemeljeno i očigledno zlonamjerno. Evidentno je da je gradonačelnik Tomašević, za razliku od Zelene akcije, drastično promijenio svoj nekadašnji stav o spaljivanju otpada. Jedan u nizu dokaza tome su odgovori koje nam je, kao tadašnji kandidat, dostavio uoči lokalnih izbora 2021., kada je Zelena akcija svim kandidatima poslala upitnik o ključnim temama vezanim za gospodarenje otpadom. Na pitanje o izgradnji centra za gospodarenje otpadom i potencijalnoj spalionici, Tomašević je tada odgovorio: “Umjesto predimenzioniranog Centra za gospodarenje otpadom koji je sadašnja vlast izglasala u zagrebačkom Planu gospodarenja otpadom, mi ćemo uz većinsko financiranje iz EU-fondova, izgraditi manji modularni Centar za reciklažu koji će moći smanjiti kapacitete sukladno smanjenju količina miješanog otpada koje će se postići unaprjeđenjem odvajanja i ponovne uporabe otpada. Taj centar neće uključivati spalionicu (energanu) niti tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada koja proizvodi RDF ili SRF gorivo (koje se spaljuje u energanama, cementarama i termoelektranama). U Centru za reciklažu koristit će se ekološki prihvatljiva MRBT ili MBO+ tehnologija koja po načelima kružnog gospodarstva izbjegava spaljivanje i odlaganje otpada te funkcionira na način da mehaničkim procesima iz mješovitog komunalnog otpada maksimalno izvlači vrijedne sirovine poput papira, metala, plastike i stakla koji idu u proces reciklaže, iskoristivi ostatak pretvara u sirovinu za industrijsku proizvodnju, a krajnji neiskoristivi ostatak biološkim procesima pretvara u inertnu, bezopasnu masu koja se može koristiti za sanacije ili u graditeljstvu”. Zašto je došlo do promjene stava nakon dolaska na vlast, pitanje je za gradonačelnika. Jasno je, međutim, da Zelena akcija ne odustaje od svojih dugogodišnjih stavova utemeljenih na stručnim argumentima.
NACIONAL: Tomašević je nekad bio aktivist, bio je predsjednik Zelene akcije i zajedno ste sudjelovali u brojnim akcijama. U kakvim ste danas odnosima, savjetujete li gradonačelnika neformalno i jeste li razgovarali s njim na temu spalionice?
Angažman gradonačelnika Tomaševića u Zelenoj akciji završio je prije više od 13 godina i Zelena akcija s njim danas nema nikakav odnos. Zelena akcija dosljedno zagovara održiva rješenja i drago nam je kada ih lokalne ili državne vlasti implementiraju. Međutim, u slučajevima kada vlasti pokušavaju provesti politike štetne za okoliš, što se jasno vidi na primjeru planirane spalionice otpada, Zelena akcija se tome suprotstavlja svim dostupnim sredstvima.
NACIONAL: Nakon što ste nedavno izašli s inicijativom protiv spalionice, u političkim krugovima i javnom prostoru pojavile su se tvrdnje da Zelena akcija na području Zagreba u posljednjih pet godina, otkako je na vlasti Možemo! s gradonačelnikom Tomaševićem, nije imala gotovo nikakve akcije u gradu. To nije posve točno jer ste prosvjedovali protiv spalionice na Rebru. No je li točno da ste na neki način ”zamrznuli” druge svoje aktivnosti u Zagrebu?
U potpunosti su netočne ove tvrdnje s obzirom na to da je Zelena akcija posljednjih godina imala niz akcija, priopćenja za medije i medijskih istupa kojima je osudila zaokret u stavovima zagrebačke gradske vlasti vezano za razvoj infrastrukture za spaljivanje otpada, a u konačnici smo podigli i tužbu protiv Centra za gospodarenje otpadom, na Upravnom sudu u Zagrebu. No želim naglasiti da, unatoč činjenici da kritiziramo poteze gradske uprave koje smatramo štetnima, nema razloga da budemo kritični prema Gradu samo zato da “umirimo” te “političke krugove” koje spominjete ili da dokazujemo vlastitu nepristranost. Sasvim je logično i očekivano da će udruga za zaštitu okoliša poput Zelene akcije imati veću podudarnost u ciljevima djelovanja s gradskom upravom koja ima “zeleni” predznak, nego što smo imali s bivšom gradskom upravom koja je imala klijentelistički predznak, bez ikakvog dubinskog razumijevanja okolišnih tema. Naše kritike prema Gradu dolaze upravo iz pozicije traženja dosljednije primjene njihove politike gospodarenja otpadom kojom su došli na vlast. Oni koji smatraju da razina i intenzitet naših kritika treba biti identičan kao prema bivšem gradonačelniku, nevezano uz stvarne politike i poteze koje povlače, zaista ne razumiju ni osnove zaštite okoliša ni javnog djelovanja. Takvima nikakvi dokazi našeg dosljednog i beskompromisnog djelovanja neće biti dovoljni da objektivno sagledaju situaciju.
Gradonačelnik Tomašević dobio je povjerenje građana obećanjem da će za problem Jakuševca naći rješenja bolja od spaljivanja otpada koje je forsirao njegov prethodnik Bandić. Sada inzistira na odluci da se otpad spaljuje. To je poražavajuće i time građanima okreće leđa.
NACIONAL: Na koji se način Zelena akcija financira, koliki vam je godišnji budžet u posljednjih pet godina, a koliki je bio u prethodnom petogodišnjem razdoblju i spadate li i vi u red udruga bliskih Možemo! kojima je Grad Zagreb povećao financiranje?
Zelena akcija se financira gotovo u potpunosti, preko 99 posto, putem projekata koje prijavljujemo na natječaje i ponekad nas odaberu i dobijemo financijsku podršku, a ponekad ne. U materijalnom smislu, Zelena akcija se ni na koji način nije okoristila promjenom vlasti u Zagrebu, nego upravo suprotno, donacije iz Grada su nam se smanjile čak 75 posto. Međutim, ne bi ni najmanje bilo problematično da je situacija drugačija, odnosno da su nam prihodi porasli, što nisu. Naime, od svake gradske uprave, pa tako i od ove, očekujemo da prepoznaju vrijednost rada civilnog društva i da u kontekstu klimatske krize, devastacije okoliša i javnih napada na vrijednosti civilnog društva iznosi za financiranje udruga budu znatno veći. Konkretni podaci o našem financiranju su: kumulativni petogodišnji budžet Zelene akcije iz svih izvora financiranja je od 2021. do 2025. bio samo 12,8 posto veći nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju od 2016. do 2020. Kada se u to uračuna inflacija, budžet nam je sada niži nego je bio. Ako gledamo specifično donacije od Grada Zagreba i gradske skupštine, a nismo imali nikakve donacije drugih gradskih institucija, one su u znatnom padu. Konkretno, od 2016. do 2020. primili smo 71.500 eura i to najviše za rad našeg Zelenog telefona i sufinanciranje jednog europskog LIFE projekta. Nakon toga, od 2021. do 2025. primili smo 17.600 eura. S obzirom na intenciju vašeg pitanja, da se usporede prihodi od gradske uprave za vrijeme prethodnog i trenutnog gradonačelnika, čak i taj iznos od 17.600 eura treba dodatno umanjiti za 2700 eura jer smo ih primili još 2021. za sufinanciranje spomenutog LIFE projekta, što je bio rezultat odluke bivše gradske uprave, a ne trenutne.
NACIONAL: Jeste li sada ili ste u prošlom razdoblju bili član Instituta za političku ekologiju i kako gledate na njega
Nisam član Instituta za političku ekologiju niti sam ikada bio. IPE je kvalitetna organizacija koja je producirala niz korisnih istraživanja i organizirala velik broj stručnih i znanstvenih događaja. Zelena akcija imala je više projektnih suradnji s njima i nadam se da će nastaviti s kvalitetnim radom. IPE često surađuje s različitim organizacijama koje su i nama bliske.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-02 21:07:37
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
