Ronilac na dah Vitomir Maričić primljen je krajem rujna u International Sports Hall of Fame, na svečanoj ceremoniji u Las Vegasu i time postao prvi Hrvat u povijesti kojem je pripala ova međunarodna počast zahvaljujući rekordu u ronjenju na dah od nevjerojatnih 29 minuta i 3 sekunde
Vitomir Maričić, jedan od vodećih svjetskih ronilaca na dah, službeno je primljen u generaciju 2026. na svečanoj ceremoniji održanoj u Grand Ballroomu Palms Casino Resortu u Las Vegasu. Maričić je u ovogodišnju generaciju primljen uz velika imena svjetskog sporta – šahovsku legendu Garija Kasparova, UFC legendu Forresta Griffina, najtrofejnijeg bodybuildera Dextera Jacksona te legendarne Harlem Globetrotterse koji su u Hall of Fame primljeni kao organizacija. Ujedno je i najmlađi ovogodišnji laureat i jedini među primljenima koji se još uvijek aktivno profesionalno natječe. Time se Maričić pridružio imenima kao što su Arnold Schwarzenegger, Lou Ferrigno, Jason Statham, Dolph Lundgren, Ronnie Coleman i Jay Cutler. U obrazloženju organizatora stoji da Maričićeva nominacija nije rezultat samo sportskih rekorda i medalja. Pri odabiru članova International Sports Hall of Famea vrednuju se sportska postignuća, ali i širi doprinos sportu i zajednici, što u Maričićevu slučaju uključuje dugogodišnji rad na edukaciji, razvoju treninga i sigurnosti u ronjenju na dah, znanstveni i stručni rad te angažman na zaštiti mora.
Maričić je već nakon sedam aktivnih godina bavljenja ronjenjem na dah postao prvi na međunarodnoj ljestvici ronilaca. Široj publici približio se 2025. kada je pod vodom zadržao dah nevjerojatnih 29 minuta i 3 sekunde te postavio Guinnessov svjetski rekord za najduže voljno zadržavanje daha. Iste godine AIDA International – World Apnea proglasio ga je najboljim roniocem na dah prema ukupnom međunarodnom rankingu za 2025. godinu. Svoje granice nastavio je pomicati pa je tako u kolovozu ove godine u Rijeci postavio novi hrvatski rekord u statici – zadržavanje daha pod vodom u bazenu – od 10 minuta i 30 sekundi, popravivši vlastiti nacionalni rekord za 22 sekunde. Taj rezultat donio mu je ujedno treći rezultat na svjetskoj ljestvici World Apnea u ovoj disciplini i najbolji rezultat ostvaren u 2026.
Prije nego što se posvetio freedivingu, prošao je niz sportskih disciplina, od plivanja, slobodnog penjanja i triatlona do dizanja utega, gimnastike i akrobatike, a natjecao se na svjetskoj i europskoj razini u ukupno pet sportova. Uz obrazovanje iz kineziologije te fizike i informatike, Maričić danas povezuje iskustvo vrhunskog sportaša s istraživanjem fiziologije ronjenja na dah, sigurnosti, prevencije ozljeda i sportskog performansa. Kao istraživač i član nastavnog osoblja surađuje s Centrom za istraživanje i edukaciju u podvodnoj, hiperbaričnoj i pomorskoj medicini Sveučilišta u Rijeci, a ima i objavljene znanstvene radove iz područja freedivinga. Uz vlastitu sportsku karijeru bavi se coachingom i edukacijom sportaša te je instruktor i edukator instruktora ronjenja na dah. Njegov rad posebno je usmjeren na fiziologiju ekstremnog performansa, mentalnu pripremu, upravljanje stresom i strahom te razvoj sigurnijih i učinkovitijih metoda treninga. Život i karijera neraskidivo su mu povezani s morem, zbog čega je angažiran i na području zaštite mora i očuvanja morskih ekosustava, uključujući podršku aktivnostima međunarodne organizacije Sea Shepherd.
NACIONAL: Doživjeli ste veliko priznanje i primljeni u International Sports Hall of Fame na ceremoniji održanoj 26. rujna u Las Vegasu, u sklopu prestižnog Olympia Weekenda, i time postali prvi hrvatski državljanin u povijesti kojem je pripala ta međunarodna počast. Kako ste doživjeli to priznaje i kako je izgledala ceremonija dodjele?
Svakako je bila velika čast dobiti to priznanje i stati rame uz rame sa sportskim velikanima. Isprva mi je djelovalo nestvarno da ću biti u tom društvu, ali onda se to zaista i obistinilo i stajali smo zajedno na toj pozornici. Cijela ceremonija djelovala je, rekao bih, klasično američki. Sve je bilo dosta veliko, dosta glamurozno i dosta glasno. Čak su i predmeti bili neuobičajeno veliki, od stolica do medalja koje smo primili. Imali smo red potpisivanja, red s novinarima, red govora, red primanja priznanja. I tako su, u više sljedova, tekle prezentacija i ceremonija. Dojmilo me se najviše kako smo svi mi sportaši na kraju imali isti dojam o važnosti sporta i kretanja. Također, dojmljivo je bilo kako smo se složili o jako puno tema u svojim obraćanjima publici.
NACIONAL: Znači li nešto konkretno to priznanje za vašu karijeru osim velike časti jer uz brojna imena koja se nalaze u International Sports Hall of Fame, uz vas su tom prilikom primljeni i Kasparov, Forrest Griffin, Dexter Jackson te legendarni Harlem Globetrottersi?
Rekao bih da ne znači ništa posebno u smislu planova ili promjena rasporeda. Vrlo je lijepo kad vas netko prepozna, a u ovom slučaju jako mi je drago što ova nagrada i priznanje obuhvaćaju cjelokupno djelovanje kroz karijeru. Dakle, ne samo sportski rezultat, već i utjecaj na sport, utjecaj na ekologiju i na koji način smo mi sportaši bili ambasadori svog sporta i sporta općenito. Oni to dosta dugo prate i imaju dosta složene kriterije za to, tako da neki od najboljih sportaša nisu uvršteni, a neki, kao što sam ja, čak iz malog sporta kao što je ronjenje, na kraju je uspio biti uvršten. Neočekivano, ali naravno, velika mi je čast i jako mi je drago bilo biti tamo i predstavljati svoj sport.
NACIONAL: Jeste li se družili s njima tijekom ceremonije? Jesu li pokazali interes za vašu disciplinu?
Da, imao sam prilike dosta se družiti s njima i to mi je bio najbolji dio ceremonije i cijelog tog iskustva. Svi odreda sportaši, čak i oni koji nisu ove godine bili uvršteni, ali koje sam uspio upoznati jer su došli na tu dodjelu kao prijašnji dobitnici ili jednostavno velika imena iz sporta, ostavili su mi dojam vrlo zadovoljnih, toplih i susretljivih ljudi. Rekao bih da to često vidim kod sportaša koji su cijeli život u sportu i koji su uspjeli sazreti na taj način te postati bolji ljudi, s boljim karakterom. Mislim da je to jedna od velikih vrijednosti sporta. Super je to što su nam omogućili da se dva dana družimo na jednoj privatnijoj večeri i na ovom velikom primanju koje je bilo otvoreno za javnost. Za neke od uspjeha tih sportaša nisam ni sam znao, pa čuti o njima i onda čuti direktno od njih njihova iskustva, poteškoće i dojam o svojim pobjedama i porazima bilo je jedno neprocjenjivo iskustvo. Svi su pokazali ogroman interes za ronjenje na dah. Naravno, većina njih očekivano nije ni čula za taj sport, ali komentirajući među sobom neke moje rezultate, većina ljudi u publici je nekako najviše čekala da razgovara sa mnom ili čuje od mene kako su neki rezultati mogući. Mislim da je to zato što su se sa svima ostalima susreli puno više kroz medije i njihov sport je puno jasnije predočiti si samo gledanjem na televiziji, primjerice. Ronjenje na dah nije toliko zanimljiv sport za gledatelje, a neke od rezultata nije moguće shvatiti ni u najluđoj mašti. Ne smatram da su ti rezultati bolji od bilo kojeg drugog sportskog rezultata, samo ljudi puno manje razmišljaju o njima i puno su manje izloženi njima te samim time djeluju možda malo više nedostižni. Moje je mišljenje da su svi ronilački rezultati definitivno puno lakše dosegljivi nego rezultati u ostalim, više razvijenim sportovima.
NACIONAL: Kada i zašto ste se počeli baviti ronjenjem na dah?
Ronim na dah oduvijek i uvijek mi je to bila ljubav, tako da sam već u predškolskim danima, a kasnije i u osnovnoj i srednjoj školi redovito eksperimentirao i testirao svoje granice u različitim disciplinama ronjenja na dah. Profesionalno sam se počeo natjecati i baviti ovim sportom, stjecajem okolnosti, prije nešto malo manje od deset godina, kada sam se slučajno našao u jednom projektu koji je uključivao ronjenje na dah, a onda sam pretrpio jednu sportsku ozljedu te sam odlučio roniti na dah dok ne prođe faza rehabilitacije, s obzirom na to da je ronjenje na dah vrlo ”low impact” sport u kojem se gotovo nemoguće ozlijediti. Na kraju je ispalo da mi ide predobro da bih samo tako odustao.
NACIONAL: Impresivan je podatak da ste samo u sedam godina došli do svjetskog rekorda 2025., kada ste pod vodom izdržali nevjerojatnih 29 minuta i 3 sekunde. Na koji način se možete pripremiti za jedan takav pothvat i izdržati pod vodom toliko dugo vremena
Realno, do svjetskog rekorda došao sam doslovno svojim prvim zaronima u prvoj godini bavljenja ovim sportom. Ali kao što sam ranije rekao, ne možemo zanemariti da ronim samoinicijativno, praktički od četvrte godine te da sam uvijek bio više anaerobno nastrojen. Naravno, kroz cijeli život i treninge različitih sportova dobio sam određenu fizičku pripremu i disciplinu koje su potrebne za ovaj sport. Aplicirati to u ronilačku, natjecateljsku situaciju nije bio nikakav problem, dapače uživao sam od prvog dana. Tako da ne možemo taj rezultat gledati kroz neposredne pripreme u tih tjedan dana ili kroz pripreme za taj specifični rekord u devet mjeseci prije rekorda ili kroz bavljenje ronjenjem na dah sedam, osam godina prije toga. Moramo uzeti u obzir to da su cijeli život i sportski put doveli do tog trenutka da budem spreman za taj rekord.
NACIONAL: Jasno je da je za to potrebna izuzetna fizička sprema, ali i mentalna. Kako izgledaju vaše mentalne pripreme za ronjenje na dah?
Rekao bih da su za ovaj specifični rekord mentalne pripreme puno važniji dio paketa. Naime, u normalnom zaronu ovisim o količini kisika koju sam uspio ugraditi u krv i o rastezljivosti pluća, odnosno koliko zraka još ekstra uspijem ubaciti u svoja pluća. Svakako, onda postoji i veliki faktor mentalne komponente i prva dva parametra dobivaju se treningom. Taj njihov zbroj postane otprilike ravnopravan, koliko je fizički toliko je i mentalno, ali finalna granica je fizička kod treniranih ronilaca. Međutim, kada držim dah u ovoj ekstremnoj disciplini na kisiku, uz preduvjet da imam vrhunski razvijene te bazne komponente, praktički mi nikada neće ponestati kisika i moje odustajanje ovisi samo o mentalnoj kontroli kroz zaron, da bih uspio smiriti metabolizam na najmanje moguće i da prepoznam kada je vrijeme za izaći. Jako je teško usporediti te dvije discipline držanja daha sa zrakom u sportskom smislu i ovu ekstremnu disciplinu zadržavanja daha s kisikom. Rekao bih da je ova s kisikom daleko teža i opasnija. I ako moram odlučiti koji je odlučujući faktor u toj disciplini, onda je to definitivno mentalni status sportaša koji drži dah. Treninzi za to definitivno postoje i koristimo niz mentalnih alata, ne samo za tu disciplinu, već kroz cijelo sportsko sazrijevanje i ne samo u ronjenju na dah, već i u svim ostalim sportovima. Rekao bih da je opet to neki razlog zašto danas mogu izvesti nešto tako. Nije se sigurno dogodilo preko noći, da ovladam svim tim alatima, već se radi o zadnjih 20 i više godina rada na sebi i mentalnoj pripremi za bilo kakav drugi sport, koja je onda samo kulminirala više specifičnim pripremama za ronjenje na dah.
NACIONAL: Odlučili ste i dalje pomicati granice vlastite i ljudske izdržljivosti pa ste tako u kolovozu ove godine ponovo oborili rekord, kada ste u kategoriji statike izdržali u bazenu deset minuta i 30 sekundi te ostvarili treći najbolji rezultat u svijetu na svjetskoj ljestvici World Apnea u ovoj disciplini i najbolji rezultat 2026. Po čemu se najviše ova disciplina razlikuje od ronjenja na dah?
Statika je jedna od disciplina ronjenja na dah. U toj disciplini, za razliku od svih ostalih disciplina, natječemo se za najveće moguće vrijeme provedeno pod vodom. U ostalim bazenskim disciplinama natječe se za najduži zaron u metrima. Dok se dubinske discipline natječu za najdublji zaron, ponovno rezultat je izražen u metrima. Disciplina statike jedina uzima u obzir vrijeme zarona, odnosno zadatak ronioca u toj disciplini je isključivo da ostane pod vodom što dulje može.
NACIONAL: Godine 2022. s još nekolicinom autorica i autora sudjelovali ste u pisanju znanstvenog djela „Extreme anaerobic exercise causes reduced cytotoxicity and increased activation of the innate immune system in elite freedivers“. Na koji način ste sa znanstvene strane pristupili freedivingu?
S obzirom na to da je ovo vrlo mlad sport i aktivnost koja se odvija u vrlo nedostupnom okruženju, jako je teško donijeti kvalitetne zaključke o različitim procesima koji se događaju i utječu na tijelo ronioca tijekom zarona ili nakon njega. Doslovno je ponekad jedini način da dobijemo odgovore da nešto sami istražimo. U tom smislu, stvarno sam zahvalan što sam se našao u sredini u kojoj mi je omogućeno da to istražujem s ljudima koji su vrhunski stručnjaci u svojim područjima i koji su otvorenog uma pristupili razmišljanju o problematici ovog sporta. U slučaju tog rada moramo spomenuti i Felixa Wensveena, Tamaru Turk, Dijanu Travicu, Viktora Ivaniša, Kristinu Skroče i ostale koji u svojoj domeni doprinose tome da prvo uspijemo realizirati terensko istraživanje, zatim doći do određenih zaključaka, potom ih učiniti znanstveno relevantnima i na kraju sve to zaista objaviti u obliku znanstvenog rada. To možda zvuči jednostavno, ali daleko je od toga. Objavili smo i nekoliko radova s Centrom za istraživanje podvodne, pomorske i hiperbarične medicine u Rijeci koji vodi doktor Igor Barković iz Rijeke, vezanih uz traume i oporavke, ali započeli smo i puno više istraživanja. Međutim, iako su zaključci bili vrlo konkretni i validirani, objava znanstvenog rada ponekad je dugotrajan i zahtjevan proces. Tako da svaka čast ljudima koji stoje iza svega toga i nadam se da će još nekoliko radova koji su trenutačno u pripremi uskoro ugledati svjetlo dana.
NACIONAL: Prije nego ste se profesionalno posvetili freedivingu bavili ste se plivanjem, slobodnim penjanjem, triatlonom, dizanjem utega pa čak i akrobatikom. Koliko su vam sve te discipline pomogle da pripremite tijelo za freediving?
Svakako su bile od velikog značaja, opet ću spomenuti, ne samo fizička forma, već i mentalni dio svih tih sportova. Često se to zanemaruje, ali svaki sport to ima, uzmite dizanje utega na primjer. Morate sve što imate u organizmu usmjeriti u maksimalnu eksplozivnu snagu, pa maksimalnu relaksaciju i brzinu, pa ponovno u maksimalnu statičnu snagu i jakost. I to se sve treba dogoditi u pola sekunde pod težinama koje vas lako mogu poslati u bolnicu. Za tako nešto potrebna je ogromna količina fokusa na visokoj razini. Jako je puno ljudi koji imaju dovoljno snage, ali nemaju dovoljno mentalne komponente da bi tu snagu realizirali u rezultat. Tako da svi sportovi to imaju i svi su me pripremili i fizički i mentalno za ronjenje i rezultate u ronjenju.
NACIONAL: Neko ste vrijeme živjeli na Novom Zelandu i trenirali cirkuske vještine, ali i doživjeli jednu veću ozljedu. O kakvoj ozlijedi je riječ i koliko vas je možda usporila u vašim planovima
Imao sam u karijeri puno ozljeda, a konkretno ta ozljeda bila je potpuna ruptura distalne tetive bicepsa tijekom jednog elementa na cirkuskoj spravi sličnoj karikama. Neću reći da me unazadila jer je na neki način katalizirala moj proces ulaska u ronjenje na dah. Tako da mogu reći da mi je više promijenila putanju nego što me usporila. Sportske ozljede su, nažalost, dio sporta, a isto tako i oporavak od njih.
NACIONAL: Obrazovali ste se na polju kineziologije, fizike i informatike, bavite se aktivno prevencijom ozljeda i sportskih performansa, instrukcijom ronjenja na dah, mentalnim priprema drugih sportaša, upravljanja stresom i strahom i razvijanjem sigurnijih i učinkovitijih metoda treninga. Kako izgleda vaš prosječan dan i koliko je potrebno dobro se organizirati da čovjek ostvari toliko toga kao vi?
Ponekada je dosta stresno odraditi raspored koji sam zacrtao i redovito se precijenim u tome. U svakom danu treba biti prostora za trening, a ostalo stižem koliko stižem, dobra organizacija i pomoć svih ljudi iz moje okoline uvelike pomažu, puno toga ponekad izgleda kao moj uspjeh, ali to se ne bi dogodilo da nije bilo potpore cijelog mog tima, a često i kruga prijatelja i obitelji. Ponekad su to naizgled najmanje sitnice, recimo da na brzinu nešto pojedem ili da mi se auto registrira dok mene nema, ali da nema toga, ne bih imao vremena za trening ili oporavak.
NACIONAL: Također ste angažirani na području zaštite mora i očuvanja morskih ekosustava, uključujući podršku aktivnostima međunarodne organizacije Sea Shepherd pa se jedno pitanje nameće: kako biste ocijenili stanje Jadranskog mora
Loše, Jadran je jedno od najpustijih mora. Nema sumnje u to, imamo nikakve zakone o zaštiti, a još gore su primjene tih zakona. Postojat će razna opravdanja i demanti na ovu moju tvrdnju, ali činjenica je da je Jadran prazan. Žalosno je i nevjerojatno da se zbog politike i lobija gleda samo kratkoročna korist, a zanemaruje da dugoročno očuvamo i regeneriramo more od kojeg onda svi imaju koristi. Ali to je tužna istina.
NACIONAL: Koja je vaša trenutačna preokupacija Pripremate li se ponovo za novi svjetski rekord?
Da, naravno, uvijek je nešto u pripremi. Putujem na Filipine i pokušat ću ostvariti jedan dubinski rekord. Radi se i na nekim drugim rekordima. Unutar našeg tima i reprezentacije, Sanda Delija i Petar Klovar spremaju zanimljive zarone za iduću sezonu, pogotovo Klovar koji će pokušati objediniti sva 4 dubinska rekorda, što će biti povijesni podvig. Uz to uvijek je puno kampova i događanja, naravno i natjecanje na Krku i Lastovu, gdje je glavni pripremni kamp reprezentacije.
VITOMIR MARIČIĆ: ‘Do svjetskog rekorda došao sam prvim zaronima u prvoj godini mog ronjenja’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-25 10:38:13
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
