U današnje doba kada mladi sve duže ostaju u roditeljskom domu i ne odlučuju se na osnivanje vlastite obitelji, postavlja se pitanje koji su razlozi da se to događa. Je li u pitanju sve veći komoditet pa na neki način i sebičnost te netolerantnost prema drugoj osobi, partneru i potencijalnoj supruzi ili suprugu ili nešto treće? Na temu “Obitelj na prekretnici: kako novi obrasci seksualnog ponašanja mijenjaju demografsku budućnost društva” koja je i naziv ovog serijala, razgovarali smo s proslavljenim demografom Stjepanom Štercom. On se bavi proučavanjem prirodnog smanjenja stanovništva, iseljavanja, starenja, prostornom depopulacijom, hrvatskim iseljeništvom i modelima populacijske revitalizacije. Bio je voditelj studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija, a od 2023. je u mirovini. U javnim nastupima zagovara snažniju državnu intervenciju, povratak iseljenika, decentralizaciju te financijsko i društveno vrednovanje roditeljstva.
Unatoč propadanju obitelji u Hrvatskoj je 2025. ipak rođeno 410 djece više nego godinu prije, ali dugoročno i dalje imamo znatno manje rođenih nego prije desetak godina. Zanimalo nas je je li taj rast prvi znak mogućeg preokreta ili samo godišnja oscilacija te koliko godina pozitivnog kretanja treba proći da bismo mogli govoriti o stvarnoj promjeni trenda Na to pitanje je Šterc odgovorio kako je sve počelo s 2025. godinom, a nastavljeno je u 2026., u kojoj u prvih 8 mjeseci imamo 1.050 više rođene djece nego u istom razdoblju 2025. godine pa će po procjenama vrlo vjerojatno 2026. biti gotovo 1.500 više rođene djece.
“Unatoč svim složenostima i uvjetovanostima, neosporna je činjenica da je to najava mogućih trajnijih pozitivnih trendova nakon nekih ključnih odluka vezanih za demografsku problematiku. Najava je to novih 50 do 60 prvih razreda osnovne škole i jednostavnijih odluka žena o rađanju kad ih se između ostalog financijski ne kažnjava nakon rađanja odlaskom na porodiljski. Ustrojeni sustav poticaja za zaposlene i nezaposlene žene, obitelji s djecom i općenito obiteljski način života po ustroju Ministarstva i provedbe niza poticajnih mjera, samo je najava konačnog usvajanja demografske problematike kao temelja uređenosti, razvijenosti i sigurnosti svakog društva i prostora pa tako i hrvatskog. Logično je da najvažnija problematike ima svoj provedbeni resor, s usvajanjem vrijednosnog i poticajnog sustava temeljenog na znanstvenim spoznajama. Veliki prirodni pad hrvatske populacije i njezina relativno velika prosječna starost izravno se odražavaju na potencijalnu rodnost i vremensku dužinu promjena, a ovo što vidimo po službenim podacima DZS-a RH u 2025. i 2026. godini tek je najava koju će dodatno podizati i najava novih poticajnih modela i mjera predviđenih Zakonom o demografskoj obnovi. Svima nam je jasno da samo financijski poticaji neće promijeniti trendove, ali i oni su bitni za pokazivanje odnosa i političke volje prema demografskoj obnovi”, rekao je.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
‘Moguća je stvarna promjena demografskog trenda’
Dodao je kako veći broj rođenih u posljednje dvije godine nije jedina pozitivna demografska vijest u tom razdoblju, nego je to i pozitivna migracijska bilanca vanjskih preseljavanja hrvatske domicilne populacije. Vraćanjem većeg broja mladih i mladih obitelji s djecom iz hrvatskog iseljeništva od broja iseljenih, smatra Šterc, odražava se i na prosječnu starost i na smanjenje stope smrtnosti ukupne populacije, a posebna je važnost pozitivne bilance vanjskih preseljavanja to što s njom revitalizacija počinje odmah i to naročito u demografski ispražnjenim hrvatskim područjima. Ističe da kada bi uspjeli zadržati ovakav pozitivni trend povećanog rađanja do popisa stanovništva 2031. godine mogli bi govoriti o stvarnoj promjeni trenda, a posebno je bitno zadržati političku volju za djelovanjem, vjerovanje kako nije sve izgubljeno, značenje provedbenog resora i pristup s izvršnog i vladinog vrha prema najvažnijoj problematici.
Na problem pada nataliteta utječe to što Hrvatska ima sve manje žena u reproduktivnoj dobi, a osim toga odgađa se roditeljstvo. Neostvarena želja za djecom proizlazi i iz ekonomskih okolnosti i promijenjenih stavova prema braku i obitelji. Upitali smo demografa imamo li dovoljno podataka da tim čimbenicima pripišemo pojedinačnu težinu?
Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
“Istina je moderna su vremena i sve što ste naveli ima posebno i pojedinačno značenje, ali nemojmo zaboraviti da se broj žena u reproduktivnoj dobi može rješavati planskom, racionalnom i poticajnom imigracijskom politikom. Izdvajanje migracija iz demografske politike klasično je odstupanje od znanstvenog poimanja demografije, a pokazalo se to i rješavanjem nedostatka radne snage jedino imigracijskom politikom kao da drugi revitalizacijski model niti ne postoji. Praktički je cijela gospodarski razvijenija Europa uslijed odmaka politike od znanosti problem svela na imigraciju jeftine radne snage, a pogotovo se taj problem ne rješava dohvatom prisilne migracije. Pojedinačnu težinu navedenih čimbenika moguće je znanstveno procijeniti korelacijskim odnosom bez moguće apsolutne egzaktnosti, a najvažniji je čimbenik politički odnos prema temeljnim vrijednostima na kojima počivaju društvo i prostor u smislu značenja. Nitko racionalan ne može osporiti kako je ljudska populacija svojim sastavom i trendovima i svojom brojnošću najvažniji vrijednosni potencijal i temelj svih djelatnosti u okruženju. Upravo su odstupanja u tom vrednovanju rezultirala silinu demografskih negativnosti unatoč modernim vremenima”, rekao je Šterc.
‘Potrebno snažnije financijsko i društveno vrednovanje roditeljstva’
U javnosti se promjene seksualnog ponašanja, nestabilnije veze i slabljenje tradicionalnog modela obitelji često navode kao uzroci demografskog pada. Zanimalo nas je i postoje li demografski podaci koji potvrđuju takvu uzročnu vezu ili istodobnost tih pojava pogrešno tumačimo kao dokaz da jedna uzrokuje drugu?
Šterc je istaknuo kako se odgovor dijelom nalazi u odgovoru iz prethodnog pitanja, a simplificiranje modernizma bez jasnog vrijednosnog i poticajnog sustava temeljenog na logici je i dovelo do siline demografskog negativizma. Upitao se kakva je logika npr. da sve djelatnosti, svi prostori i sve obitelji imaju iste stope poreznih davanja, kad je jasno tko u svim društvima i prostorima donosi budućnost? Razmatranje potrošnje i proračunskih izdvajanja kroz demografsku brojnost jasno upućuje na nužnost razlikovanja, a treba dodati i činjenicu kako je demografija temelj ekonomije, a ne ekonomija kao isključiva i jedina pretpostavka rješavanja demografske revitalizacije. Nisu npr. neke nacije postale odgovornije ekonomski, pravno i po još nizu drugih osnova genetski, već sustavnim političko-pravnim djelovanjem.
Photo: Igor Soban/PIXSELL
Hrvatski demograf zagovara snažnije financijsko i društveno vrednovanje roditeljstva. Postoje i tri mjere koje bi, prema iskustvima drugih zemalja i raspoloživim istraživanjima u Hrvatskoj mogle dati najveći učinak. Upitali smo Šterca kako bismo mjerili njihov uspjeh i razlikovali djecu koja bi se zahvaljujući mjeri rodila, od onih rođenja koja su samo vremenski pomaknuta
“Zagovaram politički pristup demografskoj problematici sukladno njezinom značenju za uređenost, razvijenost i sigurnost, koji se temelji na znanstvenoj logici i znanstvenim dokazanostima, jer bez toga o demografskoj problematici u javnom diskursu prevladava ideologizacija temeljena na političkom svjetonazoru. Strateško pitanje budućnosti ne može se svesti na ideološko poklonstvo, nego treba biti vrednovano i izvršno provođeno sukladno značenju. Ključno je uskladiti uvjete po kojima će biti ženi i obiteljima jednostavnije odlučivati o rađanju i podizati spoznaju značenja dolazaka novih generacija. Iako se sustavom triju mjera ne može rješavati pitanje demografske obnove, već strateškim zakonskim odredbama s nizom poticajnih modela i mjera, navedene tri mjere posebno su bitne za opću spoznaju o pristupu problematici”, odgovorio je.
Photo: Dejan Rakita/Pixsell Photo: Dejan Rakita/PIXSELL
‘Demografska budućnost ne može se graditi bez useljavanja’
Prema njegovom mišljenju najvažnije je:
1. Ne kažnjavati žene smanjivanjem plaća u porodiljskom razdoblju i odlaskom na bolovanje zbog trudnoće ili bolesti djeteta.
2. Omogućiti rodiljama po potrebi pola radnog vremena i klizno radno vrijeme bez mogućnosti premještaja, otkaza.
3. Razlikovati porezne obaveze sukladno broju djece.
4. Rješavati stambeno pitanje putem kreditnih poticaja i dodjeljivanja sukladno socijalnim uvjetima.
5. Poticati mlade stupanjem u obiteljsku zajednicu.
Čak i kada bi Hrvatska uskoro povećala broj rođenih, ta bi djeca na tržište rada ušla tek za dvadesetak godina. No kako u međuvremenu pomiriti povratak hrvatskog iseljeništva, useljavanje stranih radnika i potrebu njihove integracije i može li se demografska budućnost Hrvatske graditi bez trajnog useljavanja?
Photo: Sasa Miljevic/PIXSELL
“Točno, klasična populacijska politika rezultate daje s vremenskim odmakom, a s useljavanjem posebno identitetske populacije revitalizacija počinje odmah kad ih se poticajima usmjeri u demografski ispražnjena područja. Hrvatska se demografska budućnost ne može graditi bez useljavanja, a hrvatski je iseljenički potencijal veliko hrvatsko bogatstvo po puno osnova: demografskoj, financijskoj, investicijskoj, akademskoj…i hrvatsko bi iseljeništvo trebalo početi funkcionalno uključivati u ukupni život u Hrvatskoj. Vezano za ostala useljavanja jasno treba naglasiti kako slobodnih vanjskih migracija ne može biti, jer kad bi bile u prostorima i društvima bi nastala anarhija. Hrvatska ne može izbjeći imigraciju ostale ne identitetske populacije, ali ona treba biti planska i racionalna u skladu s potrebama i uvažavanjima obiju strana: zemlje primateljice i useljenika, Obje strane trebaju imati jasno definirane obaveze prema kojima zemlja primateljica sustav definira kao dostojanstveno uključivanje imigranata u hrvatski način života, a ne samo kao radnu snagu za iskorištavanje, a imigranti se ne trebaju asimilirati ili integrirati, već također funkcionalno uključiti uvažavajući vrijednosti načina života nove sredine, uz vrednovanje bez nametanja svojih posebnosti pogotovo u neradnom dijelu dana. Postavljanjem uvjeta samo jednoj strani neće se riješiti potencijalni imigracijski nesklad”, Zaključio je Šterc.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-22 15:52:15
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
