Denis Periša, računalni stručnjak i voditelj Muzeja pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, govori za Nacional o predstojećoj obljetnici Muzeja, odnosima s HDZ-ovom lokalnom vlašću, projektu ‘AI protiv govora mržnje’ te o nacističkom divljanju Torcide u Splitu.
Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, jedinstvena institucija takve vrste u Dalmaciji smještena u središtu stare gradske jezgre Šibenika, početkom studenoga obilježit će desetu obljetnicu osnutka, što je Nacionalu poslužilo kao povod za razgovor s voditeljem Muzeja Denisom Perišom. No razgovor smo bili prisiljeni početi izrazito neugodnom temom zapanjujućih nacističkih izgreda i prijetnji Židovima splitske navijačke skupine Torcida uoči utakmice s nizozemskim Ajaxom u četvrtak, 15. listopada na Poljudu u Splitu.
Deseta obljetnica samo je jedna od novosti Muzeja i antifašističkog aktivizma u Dalmaciji. Proteklog tjedna Muzej je dobio novu mrežnu stranicu na četiri jezika – hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom, a u petak, 16. listopada, u Splitu je održan jedan od sastanaka u sklopu priprema za osnivanje antifašističke udruge Dalmacije, na kojemu je Periša predložio pokretanje inicijative za uklanjanje grafita koji veličaju mržnju i fašizam. “Neke smo aktivnosti već pokrenuli slanjem dopisa HEP-u i pojedinim općinama, ponajviše na zadarskom području”, kazao je Periša Nacionalu. “Mislim da se protiv takvih pojava ne možemo boriti samo izjavama. Treba evidentirati problem, obratiti se onima koji ga mogu riješiti i inzistirati na konkretnom djelovanju”, dodao je.
Šibenčanin Periša rođen je 1983. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih hakera, poznat pod nadimkom Darkman. Već kao šesnaestogodišnjak, 1999., dobio je službenu zabranu korištenja kompjutora nakon što je nehotice hakirao kompjutor saborskog zastupnika Veselina Pejnovića. 2005. pokrenuo je lokalnu internetsku mrežu ŠI-WIFI, zbog koje je došao u sukob s tadašnjim SDP-ovim gradonačelnikom, optuživši ga da grad previše troši na postojeću internetsku mrežu. 2017. surađivao je s policijom i državnim odvjetništvom u potrazi za autorima poruka mržnje na internetu. Za vrijeme pandemije Covid-19 izradio je 3-d printane maske i donirao ih zdravstvenim ustanovama u okolici Šibenika. Nakon prošlogodišnjeg marša Ujedinjeni protiv fašizma u Zadru, nakratko uhićen je pod sumnjom da je razbio spomen ploču Rajku Lozi, ali i brzo pušten bez optužnice, demantirajući u novinama da je razbio tu ploču. U svibnju ove godine preuzeo je vodstvo Muzeja pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, te pokrenuo projekt ‘AI protiv govora mržnje’.
NACIONAL: Jesu li vas iznenadili Torcidini nacistički izgredi i prijetnje Židovima uoči utakmice s Ajaxom u Splitu u četvrtak, 15. listopada
Moram priznati da jesu. Nisam pretpostavljao da će to tako daleko otići i da će policija sve to dopustiti. Istina, od tih navijača može se svašta očekivati. Od njih i kreće sva ta fašistička propaganda, ali nisam očekivao da će tako buknuti, i nikako mi nije jasno da je policija sve to dopustila. Za Split je to uistinu velika sramota.
NACIONAL: Kako tome stati na kraj?
Samo sustavno. Policija mora dobro odraditi svoj posao, a čelni ljudi shvatiti da je takvo ponašanje nedopustivo. Primjereno se mora kazniti i klub, i navijačka skupina i pojedinci u tim grupama, pogotovo oni koji takve incidente potiču i vode. Lako bi se tome moglo stati na kraj, treba samo malo volje policije, državnog odvjetništva i sudstva. Mislim da kao uzor za rješavanje sadašnje situacije mogu biti metode kojima je vlada britanske premijerke Margaret Thatcher svojedobno riješila problem nasilničkih navijača u Velikoj Britaniji.
NACIONAL: Tu i dolazimo do ključnog problema: vidimo kako se vlada Andreja Plenkovića odnosi prema ustaškom pozdravu, dopuštajući takozvane “dvostruke konotacije”, praveći se da ne razumije kako nema razlike između ustaškog pozdrava i nacističkih prijetnji.
Nema razlike, da. Sve i jest krenulo s tim ‘dvostrukim konotacijama’, a trebalo je odmah odlučno reći da takvo ponašanje nije prihvatljivo, i da će se svaki budući takav izgred kažnjavati još strože. Potom je te mjere trebalo osnažiti i u zakonu, da se izgredi uistinu trajno spriječe. Pitam se kako nas gleda Europa, ali i kako dopušta da se to u Hrvatskoj ovako dugo razvija. Moram reći da me iznenadilo što je splitski gradonačelnik Tomislav Šuta izjavio da ga je sramota. Mislio sam da neće ništa reći, jer i on se boji.
‘Zakon o navijačkim skupinama mora biti jasan, a ne da situacija eskalira toliko da ih se više ne može zaustaviti. To je trebalo biti zaustavljeno odmah, na licu mjesta.’ FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
NACIONAL: Mislite da se Šuta boji Torcide?
Da. Svaki grad je zatočenik navijačkih skupina. Vidjeli smo to i u Rijeci, i u Zadru… To su male skupine koje uistinu mogu napraviti veliki nered, jer su jako glasne. Političari se boje da ih negdje ne sačekaju, ili da im ne dođu pred gradsku upravu, pa da ne izgube glasove. Na to političari nemaju odgovor: oni ne mogu ni ukinuti ni zabraniti navijačke skupine. I tako se to vrti u krug.
NACIONAL: Kamo to vodi, prema vašoj ocjeni?
Prema nasilju. Prvo prema manjinskim skupinama, Srbima, sad spominju i Židove, a kasnije i prema drugima, prema ljevičarima, antifašistima, na ulici…
NACIONAL: Kako su se, na primjer, osjećali malobrojni Židovi u Splitu i u Hrvatskoj kad su čuli te užasne prijetnje?
Da, izgleda da te ljude više nitko ništa i ne pita, kao ni druge malobrojne skupine, poput Srba. Ti ljudi kao da su postali potpuno nebitni.
NACIONAL: Je li u vašem Šibeniku Torcida opasna
Šibenik je u tom smislu bolji grad, a naša policija puno stroža prema takvim ispadima. Vidjeli smo to na prošlogodišnjem primjeru ‘zabranitelja’: to je odmah riješeno, rečeno im je kako stvari stoje i što će biti, i nije se dogodilo ništa strašno. Tako i s navijačima: nekad se znaju ‘raspuvati’, ali policija tome odmah stane u kraj.
‘Nije dovoljno samo reći da smo antifašisti. Važno je što smo spremni napraviti kada se suočimo s govorom mržnje, napadima na manjine ili uništavanjem memorijalne baštine’, kaže Denis Periša.
NACIONAL: Jesu li se, po vama, stekli uvjeti za raspuštanje i zabranu navijačkih skupina, koje više nemaju mnogo veze s nogometom, nego postaju sve sličnije nekakvim nasilničkim falangama
Mislim da klubovima treba dati kaznene uvjete, i ovu situaciju nekako vratiti u normalu, jer ako se to ne dogodi, nastavit će eskalirati. Sada govore da takve izgrede ne radi cijela Torcida, ali tako to uvijek ide: nije, nije, nije, izvlačimo se na malobrojne, a onda ispadne da svi jesu. To treba regulirati sustavno: zakon prema navijačkim skupinama mora biti jasan, a ne da situacija eskalira toliko da ih se više ne može zaustaviti. To je trebalo biti zaustavljeno odmah, na licu mjesta. Ali, ako ih se na ulicama i onemogući, sva će se ta mržnja preliti na internet i društvene mreže, na što država nema nikakav odgovor. Baš zato smo u Muzeju pobjede osmislili projekt projekt “AI protiv govora mržnje”, kako bismo pomogli suzbijanju fašistoidnog govora mržnje na internetu. Uspije li ih se suzbiti i na ulicama i online, bit će ih sve manje.
NACIONAL: U projektu „AI protiv govora mržnje” koristite umjetnu inteligenciju za prepoznavanje problematičnog sadržaja na internetu. U kojoj je fazi projekt?
Trenutačno je privremeno zaustavljen nakon postupanja Agencije za zaštitu osobnih podataka, AZOP. To ne znači da smo odustali od njega. Dapače, sviđaju nam se njihovi prijedlozi jer smatramo da će, ako ih ugradimo u projekt, sustav biti transparentniji i jasnije objašnjen javnosti. Moramo još dogovoriti način prezentacije projekta i razjasniti otvorena pitanja, uključujući pitanje primjene članka 10. GDPR-a, koji regulira obradu osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela. Naš cilj nije napraviti sustav koji će samostalno presuđivati ljudima ili odlučivati što je dopušteno mišljenje. Želimo koristiti tehnologiju kako bismo lakše prepoznali moguće primjere govora mržnje i prikupili kontekst potreban za daljnju ljudsku procjenu. Važno nam je da postupak bude jasan, provjerljiv i odgovoran. Koliko nam je dosad poznato, nije utvrđeno da je projekt prekršio zakon ili GDPR, ali želimo razriješiti otvorena pitanja i uskladiti daljnji razvoj s preporukama nadležnog tijela prije nastavka.
NACIONAL: Hoće li građani moći koristiti taj alat i prijavljivati govor mržnje?
Da, to je jedna od mogućnosti koju razmatramo, a ujedno i jedan od prijedloga AZOP-a. Umjesto da sustav potpuno automatizirano pretražuje sadržaj, građani bi, primjerice, mogli prijaviti određenu temu ili sadržaj, a sustav bi zatim obradio prijavu i pomogao prikupiti relevantne informacije za daljnju provjeru. To mi je zanimljivo i iz šireg razloga: građani bi imali izravnu ulogu u borbi protiv govora mržnje, umjesto da očekuju da će netko drugi uvijek reagirati umjesto njih. Tako bi tehnologija bila alat koji pomaže ljudima da djeluju, a ne sustav koji djeluje potpuno samostalno. Alat se trenutačno dorađuje, a čekamo i odgovor AZOP-a. Nakon toga planiramo napraviti procjenu učinka na zaštitu podataka, odnosno detaljnu procjenu mogućih rizika za prava i privatnost ljudi te mjera kojima se ti rizici mogu smanjiti. To je važan korak prije odluke o tome kako će sustav konkretno funkcionirati i kako ćemo ga predstaviti javnosti. Želimo da projekt bude koristan u borbi protiv govora mržnje, ali i transparentan i odgovoran prema građanima.
‘U Muzeju pobjede osmislili smo projekt ‘AI protiv govora mržnje’ kako bismo pomogli suzbijanju fašistoidnog govora mržnje na internetu. Uspijemo li ga suzbiti i na ulicama i online, bit će ga manje’, kaže Denis Periša. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
NACIONAL: Šibenski Muzej pobjede uskoro obilježava desetu obljetnicu osnutka. Na svečanost ste pozvali i gradonačelnicu Graza Elke Kahr, članicu Komunističke stranke Austrije. Što ste pripremili i očekujete li njezin dolazak?
Gradonačelnicu Graza Elke Kahr službeno smo pozvali. Možda je poziv otišao malo kasnije nego što smo planirali, ali uspjeli smo sve pripremiti na vrijeme i nadam se da će se odazvati. Pripremamo velik program koji povezuje obilježavanje oslobođenja Šibenika 1944. godine i deset godina Muzeja pobjede. Počinjemo polaganjem vijenaca na Kvanju, nastavljamo u Muzeju pobjede, a glavni javni program održat će se u šibenskom klubu Azimut. Imat ćemo panel-raspravu i predstavljanje dviju knjiga, uz goste iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Važno nam je da to ne bude samo obljetnica muzeja nego i susret ljudi i organizacija koje povezuje antifašistička ideja.
NACIONAL: Kako je Muzej pobjede nastao i kako biste opisali njegovih prvih deset godina
Muzej je pokrenuo Zoran Restović, uz dobru podršku Grada Šibenika i drugih antifašističkih udruga. Sjećam se otvorenja. Bio sam tamo, ali tada praktički nikoga nisam poznavao. Poslije sam došao na jednu obljetnicu i, koliko se sjećam, Zoran i ja se još nismo ni formalno upoznali, a ja sam već imao ključeve muzeja u rukama. On je uvijek imao taj pristup: ‘Sve je to vaše.’ To mi je ostalo u sjećanju jer je Zoran muzej doista doživljavao kao prostor svih nas, a ne kao nešto privatno. Prvih deset godina nisu bile samo godine čuvanja uspomene. To je bilo stvaranje, razvijanje i obrana jedne institucije, rad s posjetiteljima i nastojanje da se povijest antifašističke borbe predstavi javnosti. U svibnju ove godine preuzeo sam vođenje Muzeja pobjede i svjestan sam da nisam preuzeo prazan prostor. Preuzeo sam deset godina rada, truda i odgovornosti. Ne gledam na to kao na početak neke nove, odvojene priče, nego kao na nastavak iste priče.
NACIONAL: U Šibeniku je na vlasti HDZ. Kakva je vaša suradnja s Gradom i financira li se Muzej iz gradskog proračuna
Grad Šibenik ugovorno nam osigurava određena sredstva, ali riječ je o relativno malom iznosu. To nam pomaže u radu, no za ozbiljniji razvoj muzeja i nove projekte potrebni su dodatni izvori financiranja i podrška drugih institucija, donatora i građana. Što se tiče samog Šibenika i Šibensko-kninske županije, po mom dosadašnjem iskustvu, u nekim su situacijama pokazali više razumijevanja i odgovornosti nego što bih možda očekivao, čak i u sredinama koje se smatraju izrazito multikulturalnima, poput Istre. To su pokazali i postupci naše policije, naš FALIŠ festival, ali i situacija sa „zabraniteljima”, koji su ipak na kraju popustili. Mislim da u Šibeniku možemo živjeti skladno, bez obzira na različita uvjerenja i svjetonazore. Ali to ne znači da ćemo šutjeti na murale koji veličaju mržnju, prizivanje ustaštva ili devastiranje spomenika. Na takve ćemo stvari reagirati promptno, koristeći dostupne institucionalne i pravne mogućnosti.
NACIONAL: Bilo je ekstremno desnih provokacija i incidenata povezanih sa spomeničkom baštinom. Kako reagirate na takve situacije?
Imali smo incident u Spomen-parku Šubićevac, u sklopu događaja povezanih s koncertom na stadionu. Smatrali smo da se prema zaštićenom memorijalnom prostoru nije postupalo kako treba i podnijeli smo kaznenu prijavu protiv organizatora. Ne želimo na takve stvari odgovarati samo izjavama i negodovanjem. Ako smatramo da je memorijalna baština ugrožena, reagiramo, obraćamo se nadležnim institucijama i koristimo pravne mogućnosti koje su nam na raspolaganju. Antifašizam mora biti i konkretan postupak, a ne samo riječ koju izgovaramo na obljetnicama.
‘Šibenik i Šibensko-kninska županija u nekim su situacijama pokazali više razumijevanja i odgovornosti nego što bih možda očekivao, čak i u sredinama koje se smatraju izrazito multikulturalnima, poput Istre’.
NACIONAL: Kakve su reakcije stranih posjetitelja na Muzej pobjede? Imate li neku anegdotu koja vam je ostala u sjećanju?
Ono što često primjećujem jest da američki posjetitelji, ali i ljudi iz nordijskih zemalja, nakon obilaska muzeja ostanu u čudu i nekako zbunjeni izlaze van. Mislim da ih iznenadi koliko je povijest ovoga kraja složena i koliko se o njoj može naučiti na jednom mjestu. Dolaze s određenim predodžbama, a onda se susretnu s pričama, dokumentima i sudbinama ljudi koje možda uopće nisu očekivali. Ta reakcija mi je važna jer pokazuje da muzej može otvoriti pitanja i kod ljudi koji o lokalnoj povijesti prije dolaska nisu znali gotovo ništa.
NACIONAL: Šibenik se često ističe kao sredina u kojoj se antifašizam brani i kroz institucije i kroz građanski angažman. Što bi druge sredine mogle učiniti kako bi se takva praksa proširila
Mislim da je važno prestati antifašizam svoditi samo na nekoliko datuma u kalendaru. On mora biti prisutan u obrazovanju, kulturi, javnom prostoru i svakodnevnom odnosu prema ljudima. Treba čuvati spomenike, muzeje i arhive, ali istodobno stvarati nove sadržaje koji će mladima biti razumljivi i bliski. Ne možemo očekivati da će nove generacije same od sebe razumjeti povijest ako im je ne približimo.
Treba više povezivati udruge, škole, kulturne ustanove i ljude koji se time bave, razmjenjivati iskustva i raditi konkretne projekte. Važno je i koristiti nove tehnologije, ali ne kao zamjenu za povijest i činjenice, nego kao dodatni alat. Na kraju, nije dovoljno samo reći da smo antifašisti. Važno je što smo spremni napraviti kada se suočimo s govorom mržnje, napadima na manjine ili uništavanjem memorijalne baštine.
NACIONAL: Hrvatska vlada pokušava iseliti Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske iz prostora u Hatzeovoj ulici u Zagrebu, bez jasnog rješenja za novi prostor. Imate li sličnih problema u Šibeniku i kako gledate na taj slučaj?
Ne bih ulazio u sve detalje slučaja u Zagrebu jer ne znam sve okolnosti, ali smatram da organizacije koje desetljećima čuvaju povijesno pamćenje i rade u javnom interesu moraju imati uvjete za rad. Ako se od njih traži da napuste prostor, onda bi trebalo postojati jasno i odgovorno rješenje za to gdje će nastaviti djelovati. Prostor nije samo pitanje adrese; on znači mogućnost okupljanja, čuvanja dokumentacije i nastavka rada. U Šibeniku imamo prostor Muzeja pobjede, ali i dalje moramo razmišljati o njegovu održavanju, razvoju i financijskoj održivosti. Nadam se da će se zagrebački problem riješiti razgovorom. Vjerujem da će gradonačelnik Zagreba zasigurno pronaći rješenje koje će omogućiti da SABA RH nastavi raditi i da se njezin rad ne prekida zbog pitanja prostora.
‘Američki posjetitelji Muzeja, ali i ljudi iz nordijskih zemalja, nakon obilaska muzeja ostanu u čudu, što je važno jer pokazuje da Muzej može otvoriti pitanja i kod ljudi koji o našoj povijesti nisu znali ništa’. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
DENIS PERIŠA ‘Gradonačelnik Splita boji se Torcide, a gradovi su zatočenici navijačkih skupina’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-22 11:52:58
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
