Oleksandr Levčenko uvjeren je da Rusi preko Gazproma i bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera ucjenjuju i pritišću Njemačku i njeno pravosuđe da od Hrvatske traže izručenje Volodimira Žuravljova, osumnjičenog za sabotažu plinovoda Sjeverni tok
Volodimir Žuravljov, Ukrajinac koji je uhićen ljetos u Puli pod sumnjom da je sudjelovao u sabotaži plinovoda Sjeverni tok, a čije izručenje na temelju europskog uhidbenog naloga zahtijeva Njemačka, i službeno je zatražio politički azil u Hrvatskoj. Tu vijest potvrdio nam je i bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko, koji je prije nekoliko dana u Zagrebu vrlo oštro istupio u obranu Volodimira Žuravljova. Tom prigodom politički azil za Žuravljova uopće se nije spominjao pa je Nacional zato upravo Levčenka zamolio za komentar te ekskluzivne vijesti.
Žuravljov, koji se žalio na odluku Županijskog suda u Puli te u hrvatskom zatvoru čeka ishod žalbenog postupka pred Visokom kaznenim sudom, odlučio je zatražiti zaštitu zemlje u kojoj se zatekao jer smatra da je žrtva političkog progona njemačkog pravosuđa. Ukrajinski krugovi i pravni tim Volodimira Žuravljova smatraju traženje političkog azila i međunarodne zaštite ispravnim korakom. Uvjereni su da Rusi preko Gazproma i bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera ucjenjuju i pritišću Njemačku i njemačko pravosuđe da od Hrvatske traže izručenje Žuravljova kao glavnog sabotera i minera plinovoda Sjeverni tok, kojim je ruski plin stizao u Njemačku.
Ministarstvo vanjskih poslova RH na čelu s Gordanom Grlićem Radmanom imat će važnu ulogu u slučaju jer i ukrajinska javnost pomno prati mogućnost izručenja svoga građanina Njemačkoj, FOTO: Borut Zivulovic/PIXSELL/F.A. BOBO
Vijest da je Žuravljov zatražio politički azil u Hrvatskoj iznenadila je mnoge jer o tome nije bilo ni riječi na presici koju je u Zagrebu prije nekoliko dana održao bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko. „Moja saznanja su, a to do sada nije bilo poznato, da je gospodin Žuravljov podnio zahtjev za međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj te da je njegov zahtjev evidentiran kod nadležnih hrvatskih tijela“, odgovorio je na naš upit Oleksandr Levčenko. „To je njegovo zakonsko pravo, a o osnovanosti zahtjeva odlučivat će nadležna hrvatska tijela u skladu s hrvatskim i europskim propisima. Važno je pritom naglasiti da podnošenje zahtjeva za azil ne znači automatsko zaustavljanje postupka po europskom uhidbenom nalogu. Riječ je o zasebnim postupcima premda okolnosti jednog mogu biti relevantne za drugi. Ako mu se azil odobri, smatram da će i hrvatskim pravosudnim tijelima tada biti jasno o kakvom se postupku u biti radi“, istaknuo je bivši ukrajinski veleposlanik. On podržava pravo svakog pojedinca, pa tako i Volodimira Žuravljova, da zatraži međunarodnu zaštitu ako za to postoje opravdani razlozi. Što bi to značilo za Žuravljova, a što za Ukrajinu?
„Ako bi mu Hrvatska odobrila azil, za njega bi to predstavljalo važnu pravnu sigurnost, osobito u odnosu na moguće vraćanje u državu u kojoj mu prijeti progon. Naglasio sam, odobravanje azila ne bi automatski onemogućilo njegovu predaju Njemačkoj na temelju europskog uhidbenog naloga, ali bi odvjetničkom timu gospodina Žuravljova takva okolnost bila od iznimnog značaja za dokazivanje teza kojima se protive njegovom izručenju. Iz pozicije dugogodišnjeg bivšeg diplomata i ukrajinskog građanina koji trenutačno živi u ratom zahvaćenom Kijevu i svakodnevno svjedoči ratnim strahotama, mogu reći da bi za Ukrajinu takva odluka bila važna prvenstveno s humanitarnog i simboličkog stajališta. No mislim da je ni u kom slučaju ne bi trebalo predstavljati kao političku pobjedu nad Njemačkom. Ukrajini su potrebni dobri odnosi i s Hrvatskom i s Njemačkom jer tu se radi o izoliranom pravnom postupku koji od početka prate suspektne okolnosti“, naglasio je Oleksandr Levčenko.
‘Uvjeren sam da su Hrvatska i Njemačka dovoljno bliski europski partneri da različite pravne odluke u pojedinačnim predmetima ne moraju dovesti u pitanje njihove odnose’, rekao je Levčenko
Objasnio je i što bi donošenje odluke o političkom azilu moglo značiti za Hrvatsku unutar europskog pravnog i sigurnosnog sustava i u odnosima s Njemačkom: „Ne smatram da bi zakonita i valjano obrazložena odluka o odobravanju međunarodne zaštite sama po sebi predstavljala problem za položaj Hrvatske unutar Europske unije ili za odnose s Njemačkom. Hrvatska je suverena država i članica EU-a čija su tijela ovlaštena samostalno odlučivati o zahtjevima za međunarodnu zaštitu u skladu s europskim i međunarodnim pravom. Hrvatska ima obveze koje proizlaze iz europskog sustava pravosudne suradnje, uključujući izvršavanje europskih uhidbenih naloga kada su za to ispunjene zakonske pretpostavke, i to treba poštovati. Zato ovaj slučaj ne bih prikazivao kao izbor između Ukrajine i Njemačke, već kao pitanje primjene prava, zaštite temeljnih ljudskih prava i poštovanja neovisnosti pravosuđa. Uvjeren sam da su Hrvatska i Njemačka dovoljno bliski europski partneri da različite pravne odluke u pojedinačnim predmetima ne moraju dovesti u pitanje njihove odnose“, naglasio je Oleksandr Levčenko.
Ukrajinska javnost vrlo pomno prati taj slučaj i mogućnost izručenja svog građanina Njemačkoj zbog djela koje je, iz ukrajinske perspektive, znatno pridonijelo obrani zemlje od ruske agresije. „Mi u ovom slučaju vidimo ogroman angažman Gazproma, koji gura njemačko pravosuđe k inkriminaciji i priznavanju ratnog zločina tamo gdje ga nema i gdje ga se ne vidi. Istovremeno Gazprom financira tri privatne ruske vojne kompanije, osim Wagnera, kompanije koje su počinile veliku količinu ratnih zločina protiv ukrajinskih građana na privremeno od ruske vojske okupiranim područjima Ukrajine. Čak odgovore na vaša pitanja pišem dok je Kijev, po danu u subotu, pod velikim udarima ruskih raketa i dronova. To su sve veliki ruski zločini koji nisu procesuirani, a trebali bi biti. Imamo bojazan da je u ovom konkretnom slučaju njemačko pravosuđe previše pod pritiskom ruske strane, što stvara opasnost za život naših građana koje progone. Mogućnost izručenja Volodimira Žuravljova njemačkim organima progona donosi za njega realnu opasnost upravo zbog ogromne upletenosti ruskog Gazproma u taj slučaj“, upozorava Levčenko.
U Zagrebu je prije nekoliko dana Oleksandr Levčenko ljutito govorio kako je apsurdno što Volodimira Žuravljova njemačko pravosuđe tereti za ratni zločin upravo u trenutku kad njemački kancelar Merz dolazi u Kijev pod ruskim zračnim napadima te napominjao da „tu nešto ne štima“. Što ne štima, pitali smo ga. Što mu je tu čudno ili nelogično?
‘Poljski premijer Tusk u listopadu 2025. poručio je da problem Europe nije u tome što je Sjeverni tok dignut u zrak te da predaja Žuravljova Njemačkoj nije u interesu pravde’, kaže Levčenko, FOTO: Neva Zganec/PIXSELL
„Kad sam rekao da nešto ne štima, mislio sam, prije svega, na očigledan nesklad između političke stvarnosti i pravne kvalifikacije koja se pojavljuje u ovom predmetu. Njemačka je jedan od najvažnijih europskih partnera Ukrajine i pruža joj značajnu pomoć u obrani od ruske agresije. Istodobno, njemačko pravosuđe jednog ukrajinskog državljanina tereti za ratni zločin u vezi s oštećenjem plinovoda koji su godinama imali veliku stratešku važnost za Rusiju. Ne tvrdim da političko savezništvo treba utjecati na neovisnost pravosuđa jer, naprotiv, sudovi moraju odlučivati prema zakonu. Međutim, smatram legitimnim postaviti pitanje jesu li u ovom slučaju dovoljno razmotrene sve okolnosti rata, karakter napadnutog objekta i pravila međunarodnog humanitarnog prava. Upravo sam želio upozoriti na taj nesklad“, kaže Levčenko.
No on i dalje misli da je sporna kvalifikacija počinjenog djela u drugom europskom uhidbenom nalogu za Žuravljova, prema kojoj je on počinio ratni zločin. „Kao netko tko službeno ne sudjeluje u tom sudskom postupku, nisam ovlašten bilo što osporavati. Ovdje isključivo govorimo o dojmu i u tom smislu mogu reći da je kvalifikacija ratnog zločina iznimno ozbiljna i da zahtijeva posebno uvjerljivo pravno obrazloženje. Oštećenje privatne gospodarske infrastrukture tijekom oružanog sukoba po meni ne predstavlja automatski ratni zločin.
Ključno je utvrditi kakav je bio pravni status konkretnog objekta, je li imao vojnu namjenu ili doprinosio vojnim operacijama te jesu li poštovana pravila međunarodnog humanitarnog prava. Sve to je, po javno dostupnim podacima, razmatrao poljski sud u Varšavi kada je odbio izručiti Žuravljova Njemačkoj.
Kako svakodnevno gledamo posljedice ruskih napada na ukrajinske gradove, škole, bolnice i stambene zgrade, razumljivo je da ukrajinska javnost posebno osjetljivo reagira na tu kvalifikaciju. No bez namjere da se bilo kako uplićem u rad sudova, napominjem da je sve navedeno stvar mog osobnog dojma kao i prevladavajućeg mišljenja ukrajinskog društva. Konačan pravni odgovor moraju dati nadležni sudovi. Međutim, pitanje izručenja ima više politički karakter nego pravni. O tome je prije nekoliko dana, čak u intervju na HRT 4, rekao glavni državni odvjetnik Ivan Turudić kad je komentirao slučaj u kojem je DORH tražio izručenje hrvatskog državljanina iz Kazahstana“, kaže Levčenko.
‘Nadam se da će hrvatsko pravosuđe pažljivo razmotriti odluku suda u Varšavi, koji je ranije odbio predaju gospodina Žuravljova Njemačkoj’, kazao je bivši ukrajinski veleposlanik u RH Oleksendr Levčenko
Hoće li hrvatsko pravosuđe u žalbenom postupku učiniti isto što i poljsko pravosuđe i sud u Varšavi, koji su Žuravljova pustili na slobodu? Tom prilikom je poljski premijer Donald Tusk ushićeno pozdravio tu odluku u slučaju koji se odvija u kontekstu rusko-ukrajinskog rata te kazao da je ponosan na sud u Varšavi.
„Nemam namjeru ni mogućnost bilo što u tom smislu prejudicirati, ali se nadam da će hrvatsko pravosuđe pažljivo razmotriti sve argumente obrane i pažljivo razmotriti odluku suda u Varšavi, koji je ranije odbio predaju gospodina Žuravljova Njemačkoj“, kazao je bivši ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levčenko, uz napomenu: „Ponavljam, ne želim prejudicirati odluku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske niti raditi bilo kakav pritisak na hrvatske suce, jer takvo što nije prihvatljivo u demokratskom društvu. Međutim, smatram važnim da se na pravedan način uzme u obzir sve što u postupku pred sudom iznose branitelji gospodina Žuravljova i da se pravilno razmotre razlozi poljske odluke. Osobito zato što je riječ o pravosudnim tijelima dviju država članica Europske unije koja odlučuju o predaji iste osobe. Podsjećam da je poljski premijer Donald Tusk u listopadu 2025. jasno poručio da problem Europe nije u tome što je Sjeverni tok dignut u zrak, nego što je uopće izgrađen te da progon i predaja Volodimira Žuravljova Njemačkoj nisu u interesu pravde, dok je odluku poljskog suda o odbijanju njegove predaje izričito pozdravio. Iskreno vjerujem da će hrvatski sud donijeti neovisnu i temeljito obrazloženu odluku, vodeći računa o svim relevantnim pravnim i činjeničnim okolnostima.“
Levčenko smatra da bi odluka o odbijanju predaje, ako se utvrdi da za nju postoje zakonske pretpostavke, bila potpuno opravdana i u skladu s europskim pravnim poretkom. Prije svega zato što je poljski sud u kontekstu istog događaja već pustio Žuravljova na slobodu, iako je tada bila riječ o drugoj pravnoj kvalifikaciji, a ne o ratnom zločinu. Ratni zločin Žuravljovu je naknadno stavljen na teret u europskom uhidbenom nalogu, nakon što ga je sud u Varšavi već pustio na slobodu.
„Zašto je Županijski sud u Puli zauzeo drugačije stajalište od suda u Varšavi, pitanje je koje vjerojatno treba promatrati kroz obrazloženje te odluke i razlike u dokumentaciji koja je eventualno bila pred pojedinim sudovima“, naglasio je Oleksandr Levčenko te zaključio: „Po javno dostupnim podacima poznato je da je hrvatski sud razmatrao i drugi europski uhidbeni nalog, koji je izdan tek nakon uhićenja gospodina Žuravljova. To kod mene budi dodatnu sumnju u motive i pravičnost postupka koji se vodi u Njemačkoj. Ne bih nagađao o motivima hrvatskog suda jer poštujem neovisnost hrvatskog pravosuđa, ali jednako tako smatram da svaka sudska odluka mora biti podložna pravnom preispitivanju. Stoga je braniteljski tim u zakonskom roku na navedenu odluku uložio žalbu.“
BIVŠI UKRAJINSKI VELEPOSLANIK: ‘Hrvatska neće pogriješiti ako Žuravljovu da politički azil’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-19 20:19:47
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
