iustitia.bg
Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb, oštro je reagirala na gradski natječaj koji sadrži financijski cenzus kao uvjet prijave. Tvrdi da se time diskriminiraju male udruge pa je već lani sve prijavila pučkoj pravobraniteljici, a predat će natječaj i na ocjenu ustavnosti
“Nakon što je Gradski ured za kulturu na 300-tinjak e-mail adresa poslao javnu obavijest da je otvoren natječaj za višegodišnju institucionalnu potporu udrugama u kulturi, odmah sam zapazila da pročelnica Ureda za kulturu Emina Višnić u natječaju drugu godinu zaredom postavlja donji financijski cenzus od 30.000 eura, koji bi udruge u kulturi morale godišnje uprihoditi da bi uopće mogle pristupiti tom natječaju. Tada sam poslala e-mail Emini Višnić, a koji je moglo vidjeti i svih tih 300 ljudi u komunikaciji, ističući problem da Grad Zagreb opet tako nagrađuje samo bogate udruge, a sve nas koji nemamo taj novac, izgleda, hoće uništiti! To mi djeluje diskriminatorno, ali i nestručno: takav natječaj mogla je napisati samo osoba koja jako slabo poznaje uvjete rada u brojnim malim gradskim udrugama i umjetničkim organizacijama, koje se muče s prekarnim i potplaćenim radom.“
Rekla je to Nacionalu Krešimira Gojanović, predsjednica udruge likovnih umjetnika HDLU Zagreb, s oko 70 članova. Kaže da će zbog takvih uvjeta natječaja mnoge male udruge propasti, a prošle godine – kad je prvi put objavljen natječaj s najnižim financijskim cenzusom kao jednim od uvjeta prijave – Grad Zagreb prijavila je i Uredu pučke pravobraniteljice.
U oštrom prošlotjednom e-mailu Krešimira Gojanović napisala je: „Je li ovo normalno da vi u Uredu za kulturu opet raspisujete natječaj za institucionalnu potporu udrugama u kulturi – a na koji opet ne mogu ići udruge koje su u prethodnoj godini uprihodile manje od 30.000 eura Pa tko vam radi te natječaje u Uredu za kulturu, ima li ta osoba ikakvog pojma o stanju i uvjetima rada u brojnim zagrebačkim udrugama u kulturi? Naprimjer: naša strukovna likovna udruga HDLU Zagreb sa 70 članova, uza sav opsežan program koji smo napravili u posljednjih 10 godina i može se vidjeti na našoj web stranici https://hdlu-zagreb.hr, ne može godišnje uprihoditi tih 30.000 eura i baš me sada lijepo zanima kao predsjednicu HDLU-a Zagreb: kakve su to navodno neprofitne udruge u kulturi koje zarađuju od 30.000 do 150.000 eura na godinu? Je li to ova možemovska ekipa, koja se godišnje ‘nafutra’ i s po 100 do 200.000 eura od grada Pa tu ima hrpa ljudi koji su i pod Bandićem dobivali masne novce i danas opet jednako pod Možemo! i kako se onda zove takav oblik ‘kulture’? Zar se u ovom gradu zaista očekuje baš od svih aktera kulturne scene da budemo poslušnici svakoj vlasti da bismo uopće mogli živjeti od svoga rada
Krešimira Gojanović, predsjednica udruge likovnih umjetnika HDLU Zagreb, koja ima oko 70 članova. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Ljudi – kulturnjaci i umjetnici – nemojmo šutjeti o ovome! To je onda nama valjda bila ta ‘revolucija’ koja nam se kao dogodila u Zagrebu nakon Milana. Za ovo smo se mi borili, za ovo što radi pročelnica s natječajima za udruge?“
Taj natječaj za dodjelu institucionalne potpore za razvoj kapaciteta neprofitnih organizacija u kulturi Grad Zagreb objavio je 12. studenoga i u njemu se navodi da je namijenjen samo udrugama koje godišnje uprihode više od 30.000 eura, čime se automatski isključuju male udruge.
Krešimira Gojanović pojasnila je zašto HDLU Zagreb, unatoč tome što puno rade, ne može uprihoditi toliko novca. HDLU Zagreb ove godine je proslavio deset godina postojanja, kaže da vrlo posvećeno rade pružajući i besplatno savjetovalište za umjetnike, besplatno sudjelovanje na njihovim izložbama kojih su ukupno organizirali 32, kao i sedam izdanja vrlo posjećenog Zagrebačkog festivala crteža:
„Kad god možemo, radimo umjetnicima i besplatne virtualne izložbe na portalu ‘Zagrebački likovni umjetnici’ da bismo njihov rad učinili vidljivijim. Okupljamo brojne domaće likovne umjetnike i u svojoj javnoj grupi za suvremeno slikarstvo, crtež i skulpturu Hrvatske i regije, koju na Facebooku prati već 2500 ljudi, a u grupi su različiti umjetnici pred brojnom publikom predstavili gotovo 6000 svojih likovnih djela u nepune dvije godine.
No usprkos našim umjetničkim dosezima i prijavama na većinu natječaja Grada Zagreba i Ministarstva kulture, ne možemo godišnje uprihoditi tih 30.000 eura koje traži Emina Višnić, nego puno manje od toga i zato smo sada s brojnim gradskim udrugama isključeni iz tog ‘njenog’ natječaja. Imam stoga dojam da ta gradska birokracija nema nikakve socijalne empatije prema ljudima koji se u gradu bave umjetnošću, a po mom dubokom uvjerenju, ljudi bez empatije za umjetnike mogu biti vrlo opasni i štetni i zato sam morala javno reagirati.“
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i pročelnica za kulturu Emina Višnić upoznati su s primjedbama udruge HDLU Zagreb zbog pisma koje im je uputila predsjednica udruge
Krešimira Gojanović tvrdi da se na natječaje javlja sve manje akademski obrazovanih umjetnika, a takav je trend još od vremena gradonačelnika Milana Bandića. No nastavlja se, smatra, i pod ovom gradskom vlašću.
„S druge strane, umrežila se neka ekipa s Filozofskog fakulteta koja se okupljala oko tih udruga u kojima su se kretali Teodor Celakoski i Emina Višnić. Moguće je da su u tim njihovim udrugama bili bolje educirani oko tog projektnog menadžmenta u kulturi, a i Bandić im je nekako više izlazio u susret jer su i pod njim bili vrlo glasni i zahtjevni, puno više nego akademski likovni umjetnici! Mi likovni umjetnici ne možemo postati cjelodnevni administratori na javnim natječajima jer moramo stvarati svoju umjetnost za koju smo školovani, moramo slikati, kipariti, osmišljavati i izvoditi svoje izložbe, što je vrlo zahtjevan posao. Naprimjer, da bih ja napravila 51 samostalnu izložbu dosad, morala su proći desetljeća velikog rada i truda. Nisam imala vremena baviti se u tolikoj mjeri projektnim menadžmentom kao što je to mogla ekipa okupljena oko Emine Višnić, koja je možda bolje svladala tu administraciju, ali oni baš i nisu proizvodili neku bitnu umjetnost!
I sad je pitanje što Grad Zagreb i njegova publika žele imati: želimo li otjerati akademski obrazovane umjetnike iz gradske kulture i da nam kulturu onda stvaraju samo ‘alternativci’ pod palicom Teodora Celakoskog ili bi ipak bilo bolje da se ti natječaji nekako prilagode i gradskim umjetnicima i da umjetnici, posebno oni mladi od prvih dana kad izađu iz svojih akademija, dobiju i neku edukaciju i podršku od tog Gradskog ureda za kulturu kako bi lakše mogli pristupati svim njihovim javnim natječajima Moram reći da tako nije bilo za vrijeme Milana Bandića, nije bilo donjih financijskih cenzusa kao uvjeta da udruge idu na natječaj, sve su udruge mogle ići na takve natječaje, a ni kod Ministarstva kulture nema tih uvjeta kakve gradskim udrugama danas nameće Emina Višnić“, rekla je Krešimira Gojanović.
Zagrebački Ured za kulturu u natječaju drugu godinu zaredom postavlja donji financijski cenzus od 30.000 eura, koji bi udruge u kulturi morale godišnje uprihoditi da bi mogle pristupiti tom natječaju
Najavila je daljnje pravne akcije po tom pitanju jer odredbu o donjoj granici financijskog cenzusa smatra diskriminatornom. Kako kaže, konzultirat će se s odvjetnicom o tome bi li taj natječaj trebalo predati Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti:
„Mislim da se tu radi o ‘povredi ravnopravnosti’ gradskih udruga s niskim prihodima, koje ova vlast pokušava odstraniti iz javnog natječaja kako bi tako prolaz dobile samo one bogatije gradske udruge. I jako me čude svi ti navodni borci za ljudska prava u možemovskoj upravi, koji ne žele vidjeti tu drastičnu neravnopravnost kojom tretiraju gradske udruge dijeleći ih na one siromašne i one bogatije. Neovisno i o ovom natječaju, već sam se ranije uvjerila da se pročelnica Emina Višnić uopće ne obazire na prigovore više nas samostalnih umjetnika, ne zanimaju je ni naši strukovni problemi i zbog toga sam vrlo nezadovoljna njezinim radom, a što sam nedavno napisala i gradonačelniku Tomaševiću: da je i on svakako odgovoran što nam je tu ženu doveo iz Rijeke jer ona uopće ne razumije gradske umjetnike.“
Krešimira Gojanović prošle je godine, nakon prvog objavljenog gradskog natječaja s financijskim cenzusom, Grad prijavila pučkoj pravobraniteljici. Kaže da je pravobraniteljica bila vrlo ažurna, čak triput je tražila očitovanje Gradskog ureda za kulturu. „Nažalost, Gradski ured za kulturu sva tri puta se oglušio i nije poslao očitovanje Uredu pučke pravobraniteljice, kao da su u najmanju ruku država u državi“, rekla je Krešimira Gojanović.
Iz Ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter Nacionalu su poslali odgovor u kojem navode da su dobili odgovor od Grada, ali tek nakon dvije požurnice. Kažu da su prošle godine pokrenuli ispitni postupak po pritužbi Krešimire Gojanović.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kaže da je pokrenula ispitni postupak u kojem su tražili očitovanje Grada Zagreba. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
„Pritužba se odnosila na uvjete za prijavu na javni poziv Grada Zagreba za financiranje višegodišnjih programa institucionalne potpore neprofitnim organizacijama u kulturi. Povodom te pritužbe pokrenuli smo ispitni postupak u kojem smo tražili očitovanje Grada Zagreba, odnosno Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, a odgovor smo dobili nakon dvije požurnice. Ispitni postupak i dalje provodimo pa ćemo odgovore na sva pitanja i dvojbe oko cijelog natječaja moći dati kad okončamo postupak. U fokusu ispitnog postupka upravo je jedan od posebnih uvjeta za prijavu: minimalan iznos ukupnih prihoda koje je organizacija ostvarila u prethodnoj godini.
Ako u ispitnom postupku utvrdimo da je pritužba bila utemeljena, možemo uputiti jednu od četiri mjere: mišljenje, prijedlog, preporuku ili upozorenje. U tom slučaju, tijela kojima uputimo jednu ili više mjera, dužna su nas obavijestiti što su tim povodom poduzela, a o svemu možemo i informirati Hrvatski sabor u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice. Ističemo kako je izuzetno važno da država, na svim razinama vlasti, osigura uvjete za njihovo djelovanje i potiče njihov razvoj, pri čemu to treba činiti na transparentan i pravedan način“, navodi se u odgovoru Ureda pučke pravobraniteljice.
Krešimira Gojanović kaže da će se nastaviti savjetovati i međusobno podržavati s više nezadovoljnih gradskih udruga i kolega umjetnika, no ističe da postoji problem – mnogi od njih boje se javno izražavati svoje nezadovoljstvo. O tome je rekla:
„Žao mi je kad me umjetnici i neke udruge mole da im ne spominjem imena javno jer ih je strah ove gradske uprave. Ne želim da se kulturnjaci i umjetnici u mom gradu boje ikoga, ne želim da živimo utišano kao robovi pod nekom tiranijom, nego želim da umjetnici Zagreba osjećaju sigurnost i da uspravno hodaju svijetom, kritički razmišljaju i slobodno izražavaju svoja mišljenja o baš svakom problemu u gradskoj kulturi. Najiskrenije, osjećam se kao osoba crne boje kože negdje na američkom jugu početkom prošlog stoljeća koja kad bi htjela ući u neki gradski lokal, na vratima bi pisalo ‘zabranjeno za pse i obojene’, baš tako: diskriminirano, isključeno, ‘kancelirano’. I onda si pustim neki blues Billie Holiday i odem raditi svoje crteže i slike i onda s tim inatom pokušavam ohrabriti i svoje kolege da nastavimo sa svojim likovnim radom i njegovom javnom prezentacijom.“
Krešimira Gojanović, odnosno HDLU Zagreb kojem je na čelu, nije jedina nezadovoljna ovim natječajem Grada Zagreba.
Ismet Efendić predsjednik je Udruge za promicanje kulture i umjetnosti Ja BiH… koju je s Ivicom Propadalom i Đelom Hadžiselimovićem osnovao 2010. godine. Dvije godine kasnije nastaje i Udruženje za promociju kulture i umjetnosti Ja BiH… u Sarajevu. Efendić kaže:
„Nastojimo kvantitativno, a prije svega kvalitativno, doprinijeti kulturnoj povezanosti između dvaju gradova i dviju država. Kontinuitet festivala i njegovo očekivanje to potvrđuju, tako da je jasan cilj postignut. Svojim programima obuhvatili smo publiku od 7 do 77 godina. Ne manje vrijedan podatak je da su se mnogobrojni bh umjetnici na našem festivalu prvi put u Zagrebu predstavljali u programima. Ali zašto to sve navodim? Došlo je do prekida financiranja tih programa te je ove godine vrlo neizvjesno održavanje. Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Ja BiH… nema nijednog zaposlenog, svi su stručni suradnici angažirani po ugovorima za programe. Za festivale u prosjeku u pet dana bude u programu po 20, 25 sudionika, dok Udruga Ja Bih… ima 135 članova. Naša udruga ne može uprihoditi 30.000 godišnje iz jednostavnog razloga – u Udruzi Ja BiH… maksimalno smo u proračunima za kompletan petodnevni festival imali od 10.000 do 13.000 eura. Uspijevali smo festival realizirati uz taj iznos koji smo ostvarivali na različitim natječajima te uz promjenjive donatore i sponzore. Sve do ove godine.“
Ismet Efendić predsjednik je Udruge za promicanje kulture i umjetnosti Ja BiH… koju je osnovao s Propadalom i Hadžiselimovićem. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Efendić kaže da je i on, kao i Krešimira Gojanović, prigovor uložio na rezultate već prve godine mandata nove postave gradske uprave. O tome, tvrdi, posjeduje i pisani trag, a s Goranom Štrbcem, partnerom u organizaciji, održao je sastanak s pročelnicom Eminom Višnić.
„Dobili smo pojašnjenje oko toga što smo pogriješili i što se to sada traži, naravno da smo to implementirali za naredni natječaj i opet je rezultat bio isti. Nismo pogodili. Inače, tom izmjenom naslova i djelovanja Ureda za kulturu Grada Zagreba dodano je civilno društvo, što je ranije bilo potpuno odvojeno od Ureda i posebno tretirano. Ovakav isti natječaj za sredstva institucionalne potpore neprofitnim organizacijama u kulturi bio je izvan nadležnosti Javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Dolaskom gospođe Emine Višnić iz Rijeke, nakon debakla EU prijestolnica kulture za 2022., dolazi do kompletnih izmjena u pravilnicima i natječajnoj dokumentaciji. Akcent je na centrima za kulturu po kvartovima u gradu, gdje se za voditelje uglavnom postavljaju novi kadrovi iz Možemo!. Uredi se mijenjaju, a već uvode izvanredni godišnji natječaj za kulturu u zajednici. O tome sam već javno govorio. Stvorena je jaka stranačka kontrola oko toga kamo i kome idu sredstva iz gradskog budžeta za kulturu. Jedna velika grupa udruga, zato što ne zadovoljava kriterije 30.000 eura prometa godišnje, otpada.“
Efendić tvrdi da je komunikacija s Gradom neučinkovita i veoma teška jer ne odgovaraju ni na pozive ni na e-mailove:
„Primjerice, na uredno proslijeđeni poziv na posljednju našu manifestaciju koju smo imali s HKD-om Napredak, nitko nije odgovorio niti se odazvao. Negdje u isto vrijeme, ne mogu ne primijetiti, gospođa Višnić našla se na izložbi u sklopu otvaranja Srpskih dana kulture u RH. Upitno je je li tamo trebala biti, zbog nepovoljnoga kulturnog sadržaja koji vrijeđa stradalnike zadnjih sukoba u regiji. O tome sam javno iznio stav i predložio pokretanje peticije za njezinu ostavku. Priznati pogrešku nije loše, a također nakon neuspjeha i povući se s odgovornog mjesta. Mnogo je gafova i pogrešaka učinjeno, a vladajuća možemovska garnitura ima snage neke stvari popraviti.“
‘Odgovor Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo dobili smo nakon dvije požurnice. U fokusu ispitnog postupka upravo je jedan od uvjeta za prijavu: minimalan iznos prihoda’, kažu u Uredu pučke pravobraniteljice
Efendić ističe kako je vrlo važno da u djelovanju kulture postoje udruge koje su nevladine, nestranačke, neprofitabilne i multikulturalne. Pozitivne konotacije i djelovanje kulture odavno su, kaže, potvrdili mnogo bolji odnosi i rješavanja sukoba i u veoma složenim i teškim vremenima.
„Pozitivne priče daju smisao i poticaj za odgajanje mladih, kao i dostojanstvo udobnog života seniora. Mogao bih egzaktnim primjerima potkrijepiti nesporno drugačije djelovanje i rezultate u Gradu Zagrebu, a sve iz prizme naših nezadovoljstava, ali to je više za jednu konferenciju ili za podcast. Uglavnom, udruga smo koja se gasi, računi su nam zamrli i blokirani su jer posljednje tri godine od dolaska nove garniture od Grada nismo dobili sredstva. Da se razumijemo, ni u drugoj državi – BiH – nismo prošli bolje, ali to je neka druga priča“, rekao je Efendić.
Iz Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo pojasnili su da je sve do 2022. godine Grad Zagreb raspisivao samo jedan godišnji poziv za programe nezavisnih organizacija, a u posljednjih nekoliko godina uvedeno je još pet javnih poziva, među njima i ovaj za dodjelu institucionalne potpore za razvoj kapaciteta neprofitnih organizacija u kulturi. Na taj osnovni, godišnji javni poziv za predlaganje programa, mogu se javiti sve pravne i fizičke osobe koje djeluju u kulturi, bez posebnih uvjeta, kažu u Gradu. Na neke posebne pozive mogu se javiti samo pravne osobe, na neke samo umjetnici određene starosti i slično, ovisno o ciljevima i svrsi pojedinog poziva.
‘Stvorena je jaka stranačka kontrola oko toga kamo i kome idu sredstva iz budžeta za kulturu. Velika grupa udruga, zato što nemaju 30.000 eura prometa godišnje, otpada’, kaže Ismet Efendić
„Sve u svemu oko 700 udruga, umjetničkih organizacija, poduzeća, kulturnih i kreativnih industrija, državnih ustanova, umjetnika i fizičkih osoba ostvaruje potporu iz Proračuna Grada Zagreba za svoje aktivnosti, među njima i udruga gospođe Krešimire Gojanović. Posebni javni poziv za financiranje višegodišnjih programa institucionalne potpore neprofitnim organizacijama u kulturi usmjeren je na jačanje postojećih kapaciteta organizacija, kao dodatna potpora njihovoj osnovnoj kulturnoj djelatnosti, odnosno provedbi programa. Slijedom navedenog, određeni su posebni minimalni uvjeti ovisno o kategoriji financiranja. Uz to, uvedene su tri različite kategorije, upravo zato da bi i manje organizacije mogle ostvariti takvu potporu, a ne da su im ‘konkurencija’ puno veće organizacije. Dakle, riječ je o posebnoj, dodatnoj potpori koja je namijenjena daljnjem razvoju postojećih kapaciteta, a iznos prihoda jedan je od indikatora postojanja kapaciteta koji imaju potencijal razvoja. Napominjemo da se radi o ukupnom zbroju svih prihoda organizacije – lokalnog i državnog proračuna, fondova EU-a, sponzora, donacija, članarina – a ne o zaradi ili profitu.“
U Gradu još kažu da osim navedenih uvjeta, organizacije trebaju zadovoljiti i druge uvjete da bi mogle pristupiti ovom natječaju, kao i niz kriterija da bi ostvarile potporu. Prvi javni poziv za višegodišnje institucionalne potpore objavljen je 2024. godine i tad je dodijeljeno 97 potpora. U ovoj godini planirano je i ugovoreno 2.126.450 eura za te potpore.
Što se tiče tvrdnje Krešimire Gojanović da je Grad prijavljen Pučkoj pravobraniteljici, iz Grada to potvrđuju, uz napomenu:
„No nije točna tvrdnja da Pučkoj pravobraniteljici nismo odgovorili. Naime, zaprimili smo dopis Pučke pravobraniteljice u kojem smo obaviješteni o pritužbi gospođe Gojanović, na što smo adekvatno odgovorili. Nemamo informacija da je u vezi s tom pritužbom bilo daljnjih postupanja, odnosno, nije bilo nikakvih postupanja prema Gradu Zagrebu.“
KREŠIMIRA GOJANOVIĆ ‘Grad Zagreb želi uništiti male udruge u kulturi, a Emina Višnić ne obazire se na prigovore nas samostalnih umjetnika’ 2025 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2025-12-08 10:30:10 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
