ALDO TARDOZZI SCENARIST JE I REDATELJ znanstveno-fantastičnog horora ‘Štriguni’ koji će premijerno biti prikazan 22. listopada. Film nadahnut štrigama i štrigunima Tardozzi je radio punih osam godina, a uz Kemala Rizvanovića u njemu igraju Rade Šerbedžija, Tihana Lazović Trifunović, Ozren Grabarić i Jadranka Đokić
Naizgled jednostavna priča u kojoj mladi ambiciozni biolog Boris dobiva posao u novoj ispostavi svjetski poznate tvrtke za genski inženjering, smještenoj u srednjovjekovnom istarskom gradiću, pretvara se u napeti znanstveno-fantastični horor kada dječak Luka misteriozno nestane, a biolog Boris krene za njim u potragu. Kako vrijeme odmiče, pojavljuje se sve više poveznica između spomenute tvrtke, Lukina nestanka i lokalnih legendi o čudovištima zvanim štriguni.
Kratak je to sadržaj novog filma Alda Tardozzija, kojemu su štrige i štriguni, kako u Istri nazivaju vještice i vješce, poslužili kao ideja za scenarij. Tardozzi potpisuje i režiju, a glumačku ekipu predvode Kemal Rizvanović, Rade Šerbedžija, Tihana Lazović, Ozren Grabarić i Jadranka Đokić. Glazbu za film skladala je Tamara Obrovac. Film je producirala hrvatska produkcijska kuća Živa produkcija uz koprodukciju Deblokade iz BiH, De Productie iz Nizozemske i CinePlanet iz Srbije.
Otkad je diplomirao filmsku i TV režiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 2001. godine do danas, Tardozzi je režirao niz dokumentarnih filmova i TV serija: „Terra roza“, „Početak jednog lijepog prijateljstva“, „Priča iz Nunića“, „Ode Eddy“, „Mrtvi kutovi“, „Bibin svijet“, „Periferija City“, „Dome, slatki dome“, „Larin izbor“, „Bitange i princeze“, „Dnevnik plavuše“, „Minus i plus“, „Ko te šiša“, „Mrkomir Prvi“, „Gora“ itd. Godine 2011. režirao je svoj prvi dugometražni igrani film „Fleke“ koji je osvojio posebno priznanje žirija i nagradu Rising star na Kanadskom filmskom festivalu te je bio prikazan na filmskim festivalima u Sarajevu, Varšavi, New Yorku… Film „Štriguni“ premijerno će biti prikazan u Zagrebu 22. listopada.
NACIONAL: U hrvatskoj kinematografiji nema baš puno horora. Kako to da ste odlučili snimiti horor baziran na priči o štrigama i štrigunima
Hrvatska treba razvijati mainstream kinematografiju. Moraju se stvoriti domaće inačice raznih žanrova. Zasad publika dobro reagira, uglavnom, na komediju i dječji film. Pritom kvaliteta više nije sporna jer je hrvatski film već dugo u vrlo pozitivnoj sferi. To potvrđuju i mnoge međunarodne nagrade i uspjesi na festivalima. Više se ne može govoriti o nekakvoj niskoj razini proizvodnje što je stigma koja je pratila hrvatski film od devedesetih godina prošlog stoljeća. No da bi gledatelji uistinu razvili naviku gledanja domaćeg filma, autori trebaju pružiti šarolikost tema i žanrova. Horori su rado gledani, a u njima se ne mora dostizati ni produkcijska skupoća niti se autori moraju odricati umjetničkih ambicija. Čudi me da se već nisu više proširili jer motiva za dobar horor kod nas i te kako ima. Boraveći u Istri naišao sam na narodne priče o čudesnim bićima koja su razvila suživot s lokalnim stanovništvom i odmah je proradio impuls da od toga napravim film.
NACIONAL: Što vas je najviše privuklo tim mračnim pričama
Vrlo su posebne. Razlikuju se od nekih već poznatih svjetskih legendi svojom neposrednošću i zanimljivim detaljima. Istarsko okruženje daje im mediteranski štih koji je lako prepoznatljiv domaćem stanovništvu, a moguće je pronaći i starosjedioce koji u njih još uvijek vjeruju. Većina tih priča postojala je da bi se njima plašila mala djeca – „ako ne budeš dobar otet će te štrigun“ – ali su se s vremenom proširile kao niz nepovezanih životnih crtica koje se u Istri nazivaju „štorice“. Narod je postupno dodavao mnoge životno izazovne motive u kojima se mogu prepoznati strahovi proizišli iz podsvijesti seoskog stanovništva. Tako se osjete razmišljanja vezana za teška imovinska stanja, međusobne lokalne sukobe ili seksualne frustracije. U početku je bilo teško pronaći nit koja će povezivati sve te raznorodne motive pa sam se odlučio osloniti na jedan od češće ponavljanih motiva, a to je besmrtnost. Svi nadnaravni stvorovi opisivani su kao vječni, a takav narativ često pronalazimo i u najnovijim znanstvenim istraživanjima. U srazu drevnog i modernog razvila se ideja za film.
‘U FILMU SE pojavljuje nekoliko bića iz istarskih legendi koja su morala biti rekreirana uz pomoć prostetičkih i lutkarskih efekata te računalno generirane nadgradnje’
NACIONAL: Je li se više oslanjali na postojeće knjige i dostupne podatke ili ste obilazili stanovnike Istre i slušali njihove priče o štrigama i štrigunima
I jedno i drugo, ali sve je manje stanovništva koje prenosi takve priče. Nema nekih razvijenih djela, nego se radi samo o bljeskovima nasumičnih informacija koje su lokalni pisci, poput nažalost preminulog Drage Orlića, sabrali u preglede narodne baštine. Šteta je da takve stvari odu u zaborav, pogotovo ako znamo da su neki narodi vrlo poznati upravo po svojim maštovitim folklornim predajama. Ako Skandinavci šire priče o trolovima, patuljcima i vilama, zašto ne bismo i mi ponosno pokazali svoja domaća čudovišta
NACIONAL: Postoje li neki horori iz povijesti filma koji su posebno utjecali na vas ili na koji ste se naslonili snimajući „Štrigune“?
Konkretno sam za ovaj film najviše proučavao rad Kanađanina Davida Cronenberga i Meksikanca Guillerma del Tora. Početak Cronenbergove karijere obilježili su upravo niskobudžetni body horror uradci u kojima se često radilo o mutacijama koje ljudima daju određena natprirodna svojstva – „Shivers“ (1975.), „Rabid“ (1977.) i „The Brood“ (1979.). U tim filmovima uvijek mi je bilo strašna nenametljivost specijalnih efekata. Izgledali su kao nešto usputno i nikad nisu bili gurani u centar pažnje, nego su izgledali kao da ih se slučajno snimilo. Baš zato su se činili još strašnijima, jer su djelovali istinito. Upravo to bila je prva premisa koju sam opisivao timu za specijalne efekte kad su me pitali kako želim da određene stvari izgledaju. Del Toro je, pak, u svoja dva ponajbolja filma „Đavolja kralježnica“ (2001.) i „Panov labirint“ (2006.) stvorio nezaboravna čudovišta i mitska stvorenja koja nisu bila „ispolirana“ poput onih koja smo se navikli gledati u bajkovitim holivudskim spektaklima. Kroz „Štrigune“ se pojavljuje i nekoliko motiva koji su direktni hommage tim autorima.
NACIONAL: Istaknuli ste da ste za film angažirali vrhunske europske profesionalce na polju vizualnih i specijalnih efekata. Kojim ste aspektima filma željeli posvetiti posebnu pozornost angažiranjem tih stručnjaka
Surađivali smo s dva nizozemska tima na polju specijalnih efekata „creature effects“. To je podvrsta efekata kojima se kreiraju životinje i nadnaravna stvorenja. U filmu se pojavljuje nekoliko različitih bića iz istarskih legendi koja su zahtijevala da budu rekreirana uz pomoć prostetičkih i lutkarskih efekata, za koje je bila zadužena tvrtka Rob’s prop shop, te kompjutorski generirane nadgradnje za koju smo angažirali VFX Brandspanking. Suradnja tih dvaju timova stvorila je značajne kadrove koji su upotpunili viziju opisivanu u narodnim pripovijetkama. Važno mi je bilo da efekti ne budu sami sebi svrha, nego da se nadopune na radnju i da ne smetaju glumačkoj igri. Kako u filmu ima i djece-glumaca, bilo je od presudne važnosti da na samom setu postoji dovoljno vidljivih referenci da ona mogu reagirati na neku stvarnu pojavu, a ne da se sve gradi u montaži.
‘GLAZBA MORA VODITI određene scene, a još ne znate kakva će glazba biti. Živio sam u strepnji dok Tamara Obrovac nije isporučila nekoliko prvih scena. Tad sam odahnuo’
NACIONAL: Glazbu za film skladala je Tamara Obrovac. Je li od vas dobila neke upute ili ste joj jednostavno dali svu umjetničku slobodu znajući da je odrasla u Istri i na pričama o štrigama i štrigunima
Postoji trenutak filmskog stvaralačkog procesa koji se zove „picture lock“. To znači da je montaža proglašena završenom i da se film predaje na obradu vizualnim efektima, dizajnu zvuka, kolor korekciji i izradi glazbe. Nakon toga nije poželjno dalje intervenirati u poredak i duljinu kadrova jer to narušava usklađenost rada svih tih ljudi pa dolazi do raspada sistema što može rezultirati nepopravljivim greškama ili znatno poskupjeti proces. Taj trenutak je za redatelja jako bolan jer se mora odreći daljnjih promjena, a još uvijek ne zna hoće li navedeni sektori stvoriti prijeko potrebnu filmsku iluziju koja će odgovarati zamišljaju. Najosjetljivije je s glazbom. Film koji ste upravo „zaključali“ djeluje šuplje, a glazba ga može najbolje popuniti. Na scenu stupa Tamara kojoj sam napravio nacrt glazbe jer smo prethodno dogovorili da joj dam određeni input kako ne bi morala scenu počinjati ni iz čega. U hororu je posebno važno ostaviti dovoljno prostora za glazbu, što redatelj mora učiniti napamet. Glazba mora voditi određene scene, a još ne znate kakva će glazba biti. Živio sam u strepnji sve dok Tamara nije isporučila nekoliko prvih scena. Tad sam odahnuo jer glazba je već u prvoj probnoj varijanti bila izvrsna. Otad je sve išlo samo nabolje, a suradnju s Tamarom pamtit ću kao jednu od najproduktivnijih i najinspirativnijih tijekom rada na ovom filmu.
NACIONAL: Kako to da ste glavnu ulogu povjerili bosanskohercegovačkom kazališnom i filmskom glumcu Kemalu Rizvanoviću?
Film je koprodukcija više država pa sam glumačku ekipu tražio iz širokog „bazena“. Slučaj je htio da sam glavnog glumca morao pronaći nekoliko tjedana prije početka snimanja, jer je prethodno izabrani glumac imao neuskladive sukobe termina. Kemala nisam otprije znao, a istaknuo se na audiciji svojom pojavnošću koja je ukazivala na čovjeka koji u sebi ima životnu dilemu koju ne iskazuje prema van, što se idealno uklapalo u lik Borisa kojeg mora glumiti. U daljnjoj komunikaciji s njim pokazalo se da je vrlo predan cilju i potpuno se posvetio filmu i građenju uloge. Očistio je svoj kazališni raspored u Sarajevu i danonoćno radio na probama. Njegov lik gotovo je u svim scenama u filmu pa je bio samo jedan dan snimanja kada on nije bio prisutan. Sviđalo mi se i to što nije poznat domaćoj publici, a cijela dramaturška premisa filma počiva na starom vestern-obrascu „stranac dolazi u grad“. Mislim da se stvorio dobar efekt „ribe izvan vode“ jer ga nisu znali ni ostali glumci iz Hrvatske pa se cijelo vrijeme morao snalaziti u nepoznatom okružju. Kako je film dugo pripreman, on je bio treći glumac odabran za tu ulogu, no sad više ne mogu zamisliti film s bilo kim drugim. Mislim da je riječ o talentu na početku karijere o kojem ćemo ubuduće mnogo slušati.
NACIONAL: Još 2017. godine sudjelovali ste na Forumu europskog žanrovskog filma. Zašto je trebalo čak osam godina da film bude dovršen?
Film je naprosto imao vrlo tešku razvojnu fazu. Europski fondovi nisu baš naklonjeni žanrovskom filmu, a američki i kanadski skloniji su investirati u filmove u kojima postoji neka sigurna uporišna točka – ili poznati glumac ili poznati redatelj. To sam naučio upravo u sklopu žanrovskog foruma Frontieres na filmskom festivalu Fantasia u Montrealu. Radi se o vrlo priznatom festivalu na kojem su premijere imali mnogi kasnije značajni autori žanrovskog filma. Susreli smo se s potencijalnim investitorima koji su nas stalno usmjeravali prema angažiranju svjetski poznatih glumačkih imena, ali pritom nisu jamčili svoje sudjelovanje u financiranju. Na kraju smo odlučili krenuti „egzotičnijim“ smjerom, koji nam je bio predložen kao alternativa, što je rezultiralo dugotrajnijom potragom za sredstvima. Kad smo konačno dobili početna sredstva od HAVC-a, dogodila se pandemija, a zatvorili su se i potencijalni koprodukcijski fondovi u Italiji, na koje smo od početka računali. Prvi pokušaj snimanja bio je 2023. godine, no zaustavili smo se neposredno prije početka produkcije jer se pokazalo da sredstva kojima raspolažemo možda neće biti dovoljna za dovršetak filma. Kad je HAVC 2025. godine donio odluku o dodatnom sufinanciranju projekata pogođenih inflacijom, konačno smo započeli snimanje.
NACIONAL: Zašto se u Hrvatskoj, po vašem mišljenju, tako rijetko snimaju žanrovski filmovi?
Možda je stvar u afinitetima autora, možda zbog činjenice da žanrovske teme teže prolaze na natječajima od društveno-aktivističkih, možda se predodžba o žanrovskom filmu temelji na pogrešnim pretpostavkama da se mora uložiti puno više novca, a možda je prisutan i strah od nedostatka tradicije na koju se autor takvog filma može osloniti. Nije, naime, lako sam sebi reći „sad ću snimiti to čudovište kao da je stvarno“. Nadam se da će se to promijeniti s vremenom i da će „Štriguni“ biti kotačić u pokretanju tog mehanizma.
NACIONAL: Kako to da je prošlo čak 15 godina otkad ste snimili svoj posljednji igrani film – „Fleke“?
Nisam to planirao, naprosto je život učinio svoje. U međuvremenu sam radio mnoge druge igrane formate pa ne žalim za tim vremenom. Nadam se da će se u ovom filmu vidjeti barem dio stvari koje sam kroz taj dugi period naučio.
NACIONAL: Iako je rad na ovom filmu trajao punih osam godina, jeste li već počeli razmišljati o novom filmskom projektu ili ćete se zasad ipak prepustiti suživotu sa svojim novim filmom?
Kad se kaže da se na filmu radi osam godina, to ne znači da sam se svakog dana ujutro ustajao i radio na filmu. To dolazi u naletima. U međuvremenu sam razvijao i druge projekte. Najdalje je odmaknuo ljubavni film „Dvaput“, koji je prošao faze razvoja scenarija i projekta. Sad ga prijavljujemo na natječaj za financiranje produkcije. Nadam se da na njega nećemo morati čekati sljedećih 15 godina.
HOROR ‘ŠTRIGUNI’: ‘Ako Skandinavci imaju trolove i vile, možemo i mi pokazati svoja čudovišta’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-24 17:37:32
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
