Predstava ‘Titanik Ovo Ono’ kazališne skupine Ovo Ono, inspirirana pomorskom katastrofom iz 1912., 25. listopada praizvest će se u HRT-ovu Studiju Bajsić, a kasnije će se izvoditi u Kerempuhu. Nacional je razgovarao s autorom Vidom Ležom, redateljem Draženom Krešićem i dramaturginjom Katarinom Krešić
”Titanik Ovo Ono” autora Vida Leža, u režiji Dražena Krešića i dramaturgiji Katarine Krešić, predstava je radijske katastrofe inspirirana motivima filma ”Titanik” i stvarnim zapisima povijesnih događanja u poznatoj katastrofi na istoimenom brodu iz 1912. godine. Radi se u koprodukciji kazališne trupe Ovo Ono i Satiričkog kazališta Kerempuh te u suradnji s Odjelom drama Hrvatskog radija, gdje će se 25. listopada 2026. u Studiju Bajsić održati praizvedba s publikom, uz izravni prijenos na Prvom programu Hrvatskoga radija. U predstavi igraju Matija Šakoronja, Domagoj Ivanković, Josip Brakus, Matia Pijević, Luka Knez i Anja Jogunica, dok su izvođači radijskih segmenata – uz Gudački kvartet – Živko Anočić, Maruška Aras, Igor Jurinić, Ivan Simon, Lea Harčević, Lena Medar, Goran Vučko, Dario Špelić i Antonio Rašpolić. Ovom suradnjom s Hrvatskim radijem i dramskim programom zajednički se obilježava sto godina njihova postojanja.
Predstava ”Titanik Ovo Ono” prati putujuću kazališnu trupu Ovo Ono koja je prije nekoliko godina slučajno napravila kazališni hit ”Ubu Ovo Ono” pa ih je producentica jednog malog kazališta angažirala da paralelno izvedu predstavu i snime radio dramu inspiriranu filmom ”Titanik”. No oni ne znaju što je to radio drama. Nacional je o ovom projektu razgovarao s Ležom, Krešićem i Katarinom Krešić, dramaturginjom koja kaže da je inicijalna ideja za ovu predstavu bila staviti glumačku trupu koja je radila ”Ubu Ovo Ono” u novo okruženje:
„Kroz prvu predstavu oslikali smo ih kao trubadursku družinu koja se u svom pristupu kazalištu oslanja na svoj talent i dobru suigru s publikom. Nakon puno repriza i lijepog razvoja života te predstave, zanimalo nas je gdje bi trupa danas završila da je zapravo živa. U ovoj novoj predstavi zadali smo joj jedan teret suvremenog društva i zacrtali svakom od likova sudbine kojima onda možemo ponuditi rješenje ovom predstavom. Njihove klasne, moralne i egzistencijalne probleme stavili smo u perspektivu svijeta koji je postojao prije stotinjak godina na Titaniku, a njihova umjetnička i profesionalna pitanja postavili smo ponovno u kontekst stvaranja radio drame kod nas od prije također sto godina. A ono što nam je zapravo bilo u fokusu to jedino znamo izgovoriti kroz kazalište i radio pa zato jedva čekamo čuti i vidjeti što će gledateljima i slušateljima biti zanimljivo iz ovog našeg ludog novog svijeta“.
Katarina Krešić ističe da dvije struje ove predstave proizlaze iz Titanika. Prva je taj kontekst klasne razlike i danas možda teško shvatljivih društvenih postavki u povijesnom periodu oko prvog putovanja Titanika. Drugi je sociokulturni fenomen filma Jamesa Camerona. Ako to, kaže dramaturginja, stavimo u kontekst jedne kazališne trupe koja se prvi put u životu susreće s radijskim medijem pokušavajući kroz radio odigrati kultni film paralelno rješavajući sve svoje društvene probleme, to jednostavno mora biti katastrofalno. Ili možda katastrofalno dobro.
Redatelj Dražen Krešić dodaje da sadržajno radnja predstave prati trupu koja je u krizi postojanja, i u tom kontekstu dobije priliku odigrati radio dramu po motivima ”Titanika” za jedno malo kazalište, i naravno za simboličnu cijenu. Jer što su glumci drugo nego nadničari. Pristaju ne imajući pri tome ideju o tome što radio drama zapravo jest:
„U srazu tog svijeta i pseudodokumentarnih sadržaja baziranih na pravim iskustvima zapisanim od ljudi koji su preživjeli tu tešku tragediju, pogotovo nekih iz Hrvatske, leži naš novi komad. I naravno, u srazu kazališta i radija i svih njihovih specifičnosti. Što se tiče mog redateljskog rakursa, moram reći da je on fokusiran na glumačku igru i igru samu. Strašno sam opčinjen glumačkom sposobnošću igre. Jedan moj kolega glumac fascinirano je pričao o tome kako se djeca igraju do samozaborava i kako u jednom trenu oni prestanu postojati, ostane samo igra. Potpuno zaborave na sebe i svoje, ostane samo igra. Fascinira me ta histrionska, bufonska glumačka kvaliteta. I fascinira me koliko zapravo komunicira s publikom na iskren i izravan način. Vidim tu kvalitetu kao snažan portal kojim onda možemo komunicirati s publikom i izmjenjivati iskustva. U idejnom smislu predstava se također bavi klasnim razlikama, baš kao i film ‘Titanik’. Mi smo ipak odlučili udaljiti se od standardne ljubavne priče i pokušali dotaknuti pitanja osoblja, radnika, putnika treće klase i nižih činovnika, nastojeći bez moraliziranja i dociranja postaviti možda neka pitanja oko njihovih sudbina. Naravno da smo to nepretenciozno nastojali postići zrcaleći navedena pitanja na dinamiku unutar trupe“.
Vid Lež je autor teksta i za predstavu ”Ubu Ovo Ono” i ove ”Titanik Ovo Ono” i opisao je stvaranje teksta. Kako kaže, trupa Ovo Ono bila je njegova prva dramatičarska ”gaža”, zbog čega mu ovaj put nije bilo svejedno samo tako ući u proces pisanja. Ponovno oživjeti te likove na papiru značilo je, ističe, oživjeti i jedan dio Vida koji je ostao u 2022. kada je pisao ”Ubu Ovo Ono”, a o tom liku, kaže kroz šalu, ima svakakva mišljenja:
„No ispostavilo se da je i on u međuvremenu malo sazrio, a s njim i njegovi likovi. Uvijek mi je bilo draže pisati s određenim glumcima na umu, pogotovo kada se radi o članovima trupe čije šarolike talente i sposobnosti sada mnogo bolje poznajem nego prije četiri godine. Lakše mi je posaditi sjeme zamišljene komične situacije ako u glavi mogu vizualizirati i čuti luđake koji će taj tekst kasnije morati govoriti i pjevati.
Inspiracija za ovaj tekst je, kao i prvi put, krenula iz narudžbe. Katarina i Dražen pristupili su mi s idejom stvaranja nastavka na dogodovštine trupe Ovo Ono, ovaj put u obračunu s jednim od najlegendarnijih filmova svih vremena. Filma koji nikada u svoje dvadeset i četiri godine života nisam uspio pogledati. Srećom, Dodo Ivanković bio je spreman odraditi hitnu intervenciju u svom kućnom kinu pa smo i taj problem lakoćom riješili. Nakon nekoliko tjedana gruntanja i kalkuliranja, bio sam spreman početi pisati. Ispostavilo se da mi je takvo kasno suočavanje s radnjom filma pomoglo malo objektivnije sagledati radnju i ukazalo mi na mnoge blesave i izvan konteksta komične čimbenike priče, koje sam tada bio spreman odvesti u krajnosti u tekstu“.
Praizvedba ”Titanika Ovo Ono” izvodit će se na HRT-u pred publikom, ali i prenositi uživo putem Hrvatskog radija. Prema riječima Katarine Krešić, bilo im je inspirativna činjenica što na jedan način to i nije novost. Prva izvedba hrvatske radio drame se zapravo uživo emitirala iz studija u Zagrebu:
„Nama je kroz ovaj proces najviše bilo zanimljivo stati jednom nogom u cipelu umjetnika koji stvaraju radio, a drugom nogom u cipelu izvedbenih umjetnika i kroz naše iskustvo koračanja u oba medija, šepati ili prohodati. Kako u predstavi pokušavamo tretirati dva medija podjednako, tako i svaki od tih medija ima svoj specifičan pristup glazbi, tekstu, glumi i drugim elementima. U nekom trenutku pisanja teksta shvatili smo kako bi bilo zanimljivo da predstava na neki način ima i dva pristupa glazbenom oblikovanju. Zato smo zvali dva genijalna glazbenika i skladatelja, Matiju Antolića i Mara Marketa, i svaki od njih je autor glazbe jednog od ta dva medija, kako bi glazba na kraju bila jedna od tih poticaja da se ova predstava i ova radio drama međusobno nadopune“.
Redatelj Dražen Krešić ističe da time, naravno, radiju odaju počast, ali i da su svjesni da nisu ni prvi niti jedini. Već desetljećima Radioteatar, kaže Krešić, istražuje i stvara na razmeđi tih dvaju medija i njihova ostavština je velika, tamo su mnogi od njih i razvili ljubav prema radiju:
„I moram reći da nam je velika čast i privilegija imati priliku ovako nešto izvoditi u dvorani koja nosi naziv po Zvonimiru Bajsiću. Predstava je zamišljena da može funkcionirati i kao samostalna kazališna predstava i kao igrana radio drama, a ostat će na repertoaru kazališta Kerempuh“.
Autoru teksta Vidu Ležu radio je, kako ističe, izuzetno važan i kao medij i kao umjetnička forma. Na faksu su svojevremeno vodili Kradio, studentski radio ADU, pokušavajući osvijestiti kolege da manjak vizualnog u mediju ne znači manjak sadržaja, već upravo suprotno – više prostora za drugačije kreativno izražavanje:
„Mislim da smo taj sentiment uspješno prenijeli i u ovu predstavu, tako da valjda možemo reći da odajemo počast radiju. E sad, hoće li se radio osjećati počašćenim, to je na njemu.
Koliko god da sam se zabavio pišući tekst, ovo mi je bila sigurno najzahtjevnija spisateljska gaža do sad, i to zbog jednog glavnog principa – sve što se vidi mora se i čuti. Logično, pa radimo predstavu koja mora funkcionirati i kao radio drama. Ili? Ta se premisa na početku činila nemogućom; kako napisati tekst koji funkcionira jednako na obje razine, a da pritom nije preusmjeren na tehnikalije i ispran? Pa tako da napišeš prvi draft sa svim aspektima tog koncepta za koje misliš da su važni, a zatim ga baciš u smeće i kreneš ispočetka, ovaj put ga pišući kao radio dramu. Višemjesečnom borbom protiv zvijeri s vremenom sam ipak razvio neki bizaran mehanizam teksta kojeg zapravo nije briga ni za što osim auditivnog, s pravom se pouzdajući u ostatak autorskog tima da vizualnu komponentu nadopune vlastitim genijem. I bome jesu“.
Kako je objasnio redatelj Krešić, tekst za ”Titanik” nastajao je u suradnji s Vidom Ležom, a metoda dolaska do dramskog teksta iscrpna je i dizajnirana već na prvom tekstu ”Ubu Ovo Ono”. Osnovna premisa je, kaže Krešić, da kreativni i autorski tim postavi okvir narativa, a onda ga u suradnji s glumcima puni sadržajem:
„U toj fazi rada glumci nisu upućeni u okvir koji mi postavljamo, nego im postavljamo pitanja koja pripadaju i funkcioniraju u svijetu koji stvaramo. Glumcima damo uputu da na pitanja odgovaraju automatski i blisko sebi, što bliže impulsu – što dalje od racija. Na taj način dolazimo do sadržaja koji je njima jako osoban i koji onda može biti poslastica za interpretaciju. Da smo malo ozbiljnija ekipa metoda bi se možda mogla povezati i s Rorschachovim mrljama. Iz dobivenih uvida i materijala onda idemo u pisanje teksta koji u svojoj cjelini napiše Vid, ali ga onda u autorskoj suradnji teše Katarina, uz poneku pomoć ansambla i mene“.
S obzirom na to da u ovakvom načinu rada i stvaranja predstave ima dosta improvizacija, Vid Lež opisao je kako je izgledao proces, je li se tekst mijenjao i kako on kao autor reagira na takve promjene. Kaže da je često nervozan kada dođe do većih intervencija u tekstove:
„Međutim, u slučaju trupe Ovo Ono malo je reći da mirno spavam. Imam nevjerojatnu sreću da mi priliku za rad pruža autorski tim koji bez greške razumije što nekom dramskom situacijom želim reći i gdje u toj situaciji zapravo leži ‘punchline’. Čak i kada gotov proizvod uopće ne sliči originalnoj ideji ispadnem sretan jer trupa sažimanjem mojih, često prenapuhanih ideja bez greške ubada poantu i pretvara originalnu situaciju u nešto mnogo luđe, gluplje i urnebesnije. Tako je i u slučaju izmjena u tekstu ove predstave. Svraćao sam svakih tjedan-dva pogledati gdje su sve to odveli i svaki put odlazio kući brišući suze. Koliko od smijeha, toliko i od ljubavi“.
Na pitanje koliko su važne ovakve eksperimentalne izvedbene forme, ali i koprodukcije kazališta različitih koncepcija, Vid Lež kaže da na kazališnoj sceni jako lako dođe do blesavih zavisti i dijeljenja po taborima, što je u široj slici kompletno besmisleno. Prema njegovu mišljenju, svi imamo kolektivnog neprijatelja, a taj neprijatelj je primitivizam:
„Time ne želim reći da u kazalištu ne treba biti primitivizma – članovi trupe su prije svega ozbiljni primitivci – već da nam je svima cilj ljude dovoditi u kazalište i spriječiti propast kulture. U tom pogledu smatram da su suradnje i koprodukcije veoma značajne jer spajaju publike i žanrove, pokazujući da ne trebaš biti ovakav ili onakav da bi išao u ovo ili ono kazalište. Spajaju i nas kazališne radnike pa tako ovi ‘mali’ dobiju vjetar u leđa, a ovi ‘veliki’ dašak nečeg svježeg i drugačijeg. Na kraju svi brodovi plove! Dobro, osim jednog“.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-24 19:45:04
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
