iustitia.bg
Sėamus Boland, prvi čovjek Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, u svom je uredu u Bruxellesu dao ekskluzivni intervju Nacionalu u kojem govori da, usprkos svim nedaćama zbog ratova, današnji EU vidi kao oazu šansi, sigurnosti i otpornosti u kontekstu poljoprivrede
Životni put Sėamusa Bolanda koji je kao mali sanjao da će postati glumac doista bi mogao poslužiti kao predložak za filmski scenarij. Počeo je prije 69 godina u siromaštvu irske farme, a danas se velikim dijelom odvija u briselskim hodnicima moći. U Hrvatskoj za njega znaju samo oni najupućeniji u mehanizam djelovanja europskih institucija. Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), u kojemu ima 15-godišnji staž, postao je lani u listopadu. Na čelu je organizacije osnovane još 1957. koja dostavlja mišljenja o europskim pitanjima Europskoj komisiji, Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te tako djeluje kao most između Unijinih institucija i građana EU-a. Boland još uvijek predvodi i vodeću irsku mrežu za održiv ruralni razvoj, a nije napustio ni volonterski rad u odboru za proširenje groblja u rodnom kraju. U šali će reći da je upravo to dokaz njegova predanog rada na ruralnom razvoju. Uostalom, sa samo 15 godina učlanio se u organizaciju irske ruralne mladeži. Nakon toga je u zajednicama civilnog društva desetljećima aktivistički brusio osjećaj solidarnosti i društvene pravde. Današnji EU vidi kao oazu šansi, sigurnosti i otpornosti. Prvi čovjek organizacije koja ima i ukupno devet članica iz Hrvatske, po tri iz redova poslodavaca, radnika i civilnog društva, dao je intervju za Nacional u svom briselskom uredu.
NACIONAL: Hrvatski ministar poljoprivrede pokušava donijeti pravilnik kojim bi se na naše tržište za nepoljoprivredne namjene uveli tzv. uzgojni supstrati od prerađenih otpadnih voda iz komunalnih pročistača. Takav pravilnik ne bi bio u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 5. lipnja 2019., a dio je Unijina zakona koji je na snagu stupio u travnju 2023. Kao čelnik EGSO-a i dugogodišnji poljoprivrednik, kako komentirate takvu praksu nepoštovanja europskog zakonodavstva Je li moguće u Irskoj ili u nekoj drugoj članici EU-a za bilo koju namjenu ubaciti u tzv. uzgojne supstrate prerađene fekalije?
Prije svega, ključno je pridržavati se zakona i propisa Europske unije. Uredba koju spominjete postoji kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti hrane, zaštite okoliša i povjerenja potrošača. Ako se s njome netko ne slaže, svakako bi trebao koristiti sve kanale dostupne za javnu raspravu i zakonsko osporavanje. Mislim da primjer iz Hrvatske pokazuje važnost uključivanja u oblikovanje i provedbu politika i zakonodavstva relevantnih dionika poput poljoprivrednika, ekoloških skupina i lokalnih zajednica. Irska je krajem prošle godine uspjela osigurati kod Europske komisije nastavak odstupanja od Direktive o nitratima glede količine dušika koju poljoprivrednici koriste. Ali upotreba otpadnog mulja u Irskoj, kao i u ostatku EU-a, strogo je regulirana. U vezi s tim, kao i sa svim poljoprivrednim pitanjima ključno je da politika, industrija i civilno društvo surađuju s Unijom kako bi težili održivosti. I glede zaštite okoliša i poslovanja u poljoprivredi, ali i kada je u pitanju sigurnost potrošača i njihovo povjerenje.
NACIONAL: Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je napušteno ili neobrađeno i više od 132 tisuće hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, što čini od 15 do 20 posto ukupne obradive površine. S obzirom na vaše iskustvo u irskoj poljoprivredi, gdje je iskorištenost tih resursa oko 87 posto, kako gledate na hrvatsku perspektivu, osobito u vrijeme kronične ekonomske krize i geopolitičkih izazova, kada prehrambena samodostatnost postaje pitanje nacionalne sigurnosti?
Neobrađena plodna zemlja u vrijeme gospodarske nesigurnosti i geopolitičkih napetosti izgubljena je prilika. Ali i strateški rizik. Prehrambena samodostatnost danas je dio nacionalne i europske sigurnosti. U Irskoj je visok postotak iskorištenosti obradivog zemljišta bio ključan za prehrambenu sigurnost, opstojnost ruralnih gospodarstava i otpornost zajednica. Ali tu produktivnost moraju pratiti održivost i poštena zarada poljoprivrednika. U hrvatskom slučaju povratak obradi zemljišta zahtijeva jasne zemljišne politike, pristup toj zemlji za mlade poljoprivrednike, povoljno financiranje i održive prihode. Moja poruka hrvatskim poljoprivrednicima je sljedeća – vi ste ključni partneri. Europa vas treba da biste proizvodili hranu, štitili prirodu i održavali na životu seoske zajednice. Zauzvrat donositelji politika moraju osigurati stabilnost, poštovati pravila EU-a, smanjiti birokraciju i osigurati da poljoprivreda ostane dostojanstven i održiv način života.
NACIONAL: Kako procjenjujete trenutačni položaj europskih poljoprivrednika, uzimajući u obzir rastuće troškove proizvodnje, klimatske promjene i političke prilike na kontinentu i u njegovu bliskom susjedstvu?
Nema sumnje da je europska poljoprivreda, kao i mnoge druge industrije, trenutačno pod velikim pritiskom. Poljoprivrednici se suočavaju s rastućim troškovima goriva zbog sukoba na Bliskom istoku, ali i s dugoročnijim izazovima poput klimatskih promjena i rastuće nejednakosti. Taj teret ne mogu iznijeti sami. Potrebni su potezi za održavanje snažne prehrambene proizvodnje i zaštitu europske prehrambene sigurnosti. Istovremeno, u poljoprivredu je potrebno privući mlade ljude i učiniti sektor dugoročno održivim. EU također mora nastaviti pomagati poljoprivrednicima u njihovim naporima da slijede održive prakse zaštite okoliša. Kada situacija postane teška, te prakse bit će preduvjet dugoročne otpornosti.
NACIONAL: Koja je vaša ocjena reformirane Zajedničke poljoprivredne politike EU-a koja donosi i nova administrativna opterećenja za poljoprivrednike?
EGSO odbacuje prijedlog Europske komisije o zajedničkoj poljoprivrednoj politici u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Smatramo da mu nedostaju sveobuhvatna svrha, jasni ciljevi i dugoročna vizija europske poljoprivrede. Zajednička poljoprivredna politika treba povećani i samostalan proračun prilagođen inflaciji. Naš stav dobio je široku podršku članova Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta. Također imamo ozbiljne zamjerke glede predložene kombinacije nacionalnog i regionalnog pristupa pri natjecanju za europski novac, pri čemu će se za ograničena financijska sredstva natjecati različiti sektori sa svojim projektima i prioritetima, a novac dobiti oni koji najbolje odgovaraju ciljevima određene politike EU-a. Smatramo da će takav sustav donijeti veću složenost procesa i više birokracije, u trenutku kada su nam prijeko potrebna pojednostavljenja.
‘Poljoprivrednici se suočavaju s rastućim troškovima goriva zbog sukoba na Bliskom istoku, ali i s dugoročnijim izazovima poput klimatskih promjena i rastuće nejednakosti’
NACIONAL: Počeli ste raditi na obiteljskoj farmi u vrlo mladoj dobi, nakon što ste napustili školu sa samo 13 godina. Na koji način je takvo rano iskustvo oblikovalo vaš pogled na svijet?
Morao sam preuzeti vođenje naše obiteljske farme od pet hektara još kao dijete nakon što je moj otac obolio. To iskustvo me puno naučilo o odgovornosti i dostojanstvu teškog rada. To nisu bile lake godine. Znam koliko je obeshrabrujuće živjeti u siromaštvu i zato je njegovo iskorjenjivanje za mene vrlo osobni prioritet. Pritom sam živi dokaz da se zatvoreni krug može prekinuti ako vam se pruže prave prilike u životu. Imao sam sreću da se mogu vratiti obrazovanju. Obrazovao sam se za učitelja govora i drame i uspio razviti karijeru podržavajući ranjive mlade ljude. Između ostaloga, opismenjavao sam i odrasle koji nikad dotad nisu učili čitati i pisati. Cjelokupno to iskustvo jako je odredilo moj pogled na svijet koji počiva na premisi da nikoga ne smijemo napustiti. Moj stil vođenja podrazumijeva slušanje ljudi i njihovo uključivanje. To je ono čemu Europski gospodarski i socijalni odbor teži – uključivanje glasova s terena diljem Europe kako bi se unaprijedili zakoni i politike EU-a.
NACIONAL: Nakon više od 40 godina rada u civilnom društvu, koja su osobna iskustva najviše utjecala na vašu predanost borbi protiv siromaštva, posebno u ruralnim područjima, kao i socijalne isključenosti?
Odrastajući kao poljoprivrednik, nisam samo iskusio siromaštvo, već sam iz prve ruke spoznao kako se društvena isključenost u ruralnim područjima često krije iza fizičkih udaljenosti i izolacije te nedostatka usluga. Ti se ljudi moraju izboriti za pristup prometnoj povezanosti, zdravstvenoj zaštiti i stanovanju ili jednostavno za to da se njihov glas čuje. Dugi niz godina radio sam i s mladima, osobama s invaliditetom, etničkim manjinama i zajednicama koje su ostale na marginama društva. Te su mi godine pokazale da siromaštvo često proizlazi iz strukturnog zanemarivanja, a ne iz osobnog neuspjeha. Naučio sam i da siromaštvo i socijalna isključenost slabe demokraciju. Naime, ljudi koji su isključeni iz društva isključeni su i iz donošenja odluka. To uvjerenje vodi nas i u našem radu u EGSO-u. Želimo dati glas zajednicama, radnicima i lokalnim tvrtkama kojih se tiču odluke EU-a, uključujući i one koji su prečesto zanemareni.
NACIONAL: Organizacije civilnog društva često prve djeluju u krizama, od pandemije koronavirusa do klimatskih katastrofa i ratova. Već dugo tvrdite da civilno društvo mora biti u središtu europske ideje, ondje gdje se politike oblikuju. Koje su konkretne promjene potrebne da bi se to ostvarilo u lancu donošenja odluka u EU-u? Može li njihovo veće sudjelovanje i uključivanje u društveno partnerstvo pomoći u ponovnom stjecanju povjerenja u institucije i borbi protiv dezinformacija i polarizacije u današnjoj Europi?
Civilno društvo često nije samo prvo koje reagira, nego i posljednje koje odlazi. Bilo da pomaže izbjeglicama, uključujući i golem broj ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine, ili pruža životno važne usluge zajednicama nakon oluja i šumskih požara. Civilno društvo je ključni element demokracije. Ali da bi zaista bilo u srcu europske ideje, mora biti sustavno uključeno u donošenje politika, a ne samo konzultirano u završnoj fazi. To je glavni prioritet mog mandata. Moramo pritom zaštititi građanski prostor i prepoznati civilno društvo kao strateškog društvenog partnera. Nova Strategija EU-a za civilno društvo oko koje blisko surađujemo s Europskom komisijom nudi konkretne korake u tom smjeru. Ona će ojačati dijalog između Unijinih institucija i organiziranog civilnog društva, osigurati njegovo ranije sudjelovanje u oblikovanju politika i podržati one koji rade na terenu. Ti napori mogu pomoći u obnavljanju povjerenja u institucije. Civilno društvo pomaže u suzbijanju dezinformacija i rastuće polarizacije tako što u raspravama razdvaja činjenice i proživljeno iskustvo. Činjenica da dolazim iz civilnog sektora stalno me podsjeća na to da slušam i ostajem povezan s glasovima onih koji su inače isključeni. Da sam mlađem sebi rekao kako ću jednoga dana sjediti za stolom s liderima EU-a, definitivno ne bih u to povjerovao. Ali to mi pomaže da ostanem prizemljen. Ponovno sam stavio rješavanje pitanja siromaštva na dnevni red naše organizacije i želim da tamo i ostane. Osiguravanje toga da civilno društvo iz zemalja kandidatkinja bude uključeno u proces pristupanja EU-u još je jedan velik prioritet. Nedavno sam posjetio Republiku Moldovu i sastao se ondje s političkim vrhom i prvacima civilne scene. Uskoro s istim ciljem planiram posjetiti i Crnu Goru.
NACIONAL: Neprestano naglašavate potrebu za Europom koja u središtu ima svoje građane. Svjedočimo li danas demokratskom deficitu unutar Unije?
Europa se trenutačno suočava s novom geopolitičkom i ekonomskom realnošću. Moramo biti neovisniji i konkurentniji, potrebni su nam obrana i sigurnost. Ali ako ne uključimo obične građane i ne povedemo ih na zajedničko putovanje, ostavit ćemo ih iza sebe. Uzmimo za primjer konkurentnost. Europa koja zagovara biznis mora istovremeno zagovarati i same Europljane. Konkurentnost i sigurnost bit će održive samo ako uključuju i socijalne politike. EU stoga treba promijeniti svoj narativ o konkurentnosti i sigurnosti. Moramo komunicirati s građanima jednostavnijim jezikom i iz perspektive koja u središtu ima čovjeka. Složеnost situacije ne može biti opravdanje za distanciranost. Kada ljudi osjećaju da su odluke udaljene ili nametnute, njihovo povjerenje se smanjuje i vide demokratski deficit. Jačanje uloge civilnog društva i socijalnih partnera pomaže u premošćivanju tog jaza.
NACIONAL: Kao predsjednik EGSO-a koji broji 329 članica, kako uspijevate uravnotežiti potrebe poslodavaca, radnika i civilnog društva prilikom oblikovanja mišljenja o europskom zakonodavstvu?
Snaga EGSO-a je u okupljanju navedenih grupacija pod isti kišobran. Pronalaženje kompromisa i dogovora između te tri različite skupine nije lako. Ali demokracija ne bi trebala biti laka. Moja uloga je osigurati istinski dijalog, međusobno poštovanje i konsenzus. Naše političke pozicije su važne jer odražavaju ne samo ono što je politički prihvatljivo, već i ono što je tehnički izvedivo u trokutu ta tri interesa. Kada EGSO postigne dogovor o spornom ili složenom pitanju Unijine politike, primjerice o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a, druge institucije na to obraćaju pažnju.
‘Primjer iz hrvatske pokazuje važnost uključivanja u oblikovanje i provedbu politika i zakonodavstva relevantnih dionika poput poljoprivrednika, ekoloških skupina i lokalnih zajednica’
NACIONAL: Europa se suočava s rastućom nejednakošću, stambenom krizom i demografskim izazovima koji zbog ekonomskih posljedica podrazumijevaju i hitnu potrebu za međugeneracijskom solidarnošću. Što smatrate trenutačno najvećom socioekonomskom prijetnjom za građane Unije?
Nedostatak priuštivog stanovanja goruće je pitanje u cijelom EU-u i na taj način ga treba i tretirati. Znam da je to veliki problem i u Hrvatskoj. Naprosto je neprihvatljivo da je posjedovanje stambene nekretnine postalo nedostižno za velike skupine stanovništva, posebno za mlađe generacije. EGSO je oduvijek branio pravo na pristojno, pristupačno i održivo stanovanje za sve. Naš dugoročni rad oko tog pitanja pomogao je stvaranju Europskog plana za cjenovno pristupačno stanovanje. Radujemo se suradnji s Komisijom na njegovoj provedbi. Potreban nam je koordinirani i konkretni napor i na razini EU-a i na nacionalnim razinama.
NACIONAL: Kako EU može osigurati prijelaz na konkurentnije i zelenije gospodarstvo, a da pritom nijedna skupina europskih građana ne bude zaboravljena i ostavljena po strani?
Tranzicija koju spominjete uspjet će samo ako bude pravedna, predvidljiva i uključiva. Drugim riječima, to mora biti pravična tranzicija. Socijalna dimenzija mora biti sustavno ugrađena u zelene i gospodarske politike. Ranjive skupine i cijele geografske regije moraju dobiti podršku koja im je potrebna. Socijalni partneri i civilno društvo moraju biti u potpunosti uključeni u tranziciju. Pojednostavljivanje procedura i smanjenje financijskih tereta vrlo su važni, ali oni se ne smiju dogoditi nauštrb slabljenja prava, radnih uvjeta ili ekoloških standarda. Naposljetku, želimo li odgovoriti aktualnom geopolitičkom trenutku, ambiciju moraju pratiti ulaganja. Zato sam i pozvao na povećanje sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a.
NACIONAL: Predlažete inicijative za poticanje zapošljavanja u malim i srednjim tvrtkama. Jesu li neke od njih blizu realizacije?
Želimo pomoći u stvaranju uvjeta u kojima male i srednje tvrtke mogu rasti i stvarati radna mjesta sa što manje prepreka. Konkretno, zagovaramo zakonodavstvo prema načelu ‘’prvo misliti na male’’, pri čemu će se pravila igre oblikovati od samoga početka imajući na umu manje tvrtke. Zagovaramo i praktične alate za pojednostavljenje procedura. Oni uključuju i jedinstvenu, interoperabilnu digitalnu platformu EU-a s jasnim sažecima obaveza vezanih uz svaki akt, što bi malim i srednjim tvrtkama omogućilo lakše razumijevanje i usklađenost. Naposljetku, podržavamo snažnije provjere konkurentnosti i procjene učinka. Na taj način spriječili bismo nastanak nepotrebnih troškova usklađivanja koji obeshrabruju zapošljavanje i rast.
NACIONAL: Ruralna depopulacija diljem Europe i dalje ostaje veliki problem. Koja bi inovativna rješenja mogla ruralna područja ponovno učiniti održivima i privlačnima
Ruralna depopulacija veliki je izazov koji nedvojbeno moramo riješiti. Ako EU u svoje politike ne uključi i ruralne zajednice, ne samo da ih zapostavljamo već i propuštamo prilike za inovacije i održivi razvoj. Ruralne industrije i zajednice vrlo često su u prvom planu kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, održivim lokalnim prehrambenim sustavima, održivom turizmu, prilagodbi klimatskim promjenama i bioraznolikosti.
SEAMUS BOLAND ‘Moja je poruka hrvatskim poljoprivrednicima: Vi ste ključni partneri. Europa vas treba da proizvodite hranu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-09 15:06:48 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
