iustitia.bg
PLESNA UMJETNICA JASNA LAYES VINOVRŠKI nedavno je u Zagrebu izvela plesnu predstavu o skrbi u današnjem društvu. U predstavi se propituju komercijalizacija skrbi, industrija samopomoći i tehnološka automatizacija i postavlja pitanje: može li algoritam preuzeti ulogu skrbnika
Jasna Layes Vinovrški, jedna od istaknutijih hrvatskih plesnih umjetnica na europskoj sceni, nedavno je u Zagrebu izvela plesnu predstavu u kojoj propituje pitanje skrbi u današnjem društvu.
Kako je istaknuto u najavi ove nesvakidašnje plesne predstave, „Skrb“ se bavi jednom od gorućih tema suvremenog društva – nevidljivim radom skrbi i njegovim dubokim učincima na tijelo, identitet i svakodnevni život. Predstava je nastala u koprodukciji Nomadske plesne akademije Hrvatska, Plesnog centra TALA i Public in Private. Predstava otvara pitanja: kako se skrb kojom su isprepleteni ženski identiteti odražava na tijelo? Kao osjećaj kontrole? Kao stanje stalne pripravnosti? I odakle uopće ta potreba za skrbi koja nema radno vrijeme? Ta intimna pitanja isprepliću se s globalnom demografskom situacijom zbog čega briga i skrb postaju pitanja opstanka i ljudskosti. Pitali smo Jasnu Layes Vinovrški, autoricu i koreografkinju plesne predstave „Skrb“, odakle ideja da se kroz plesnu predstavu pozabavi temom kao što je skrb, koja je gotovo svakodnevna tema svake obitelji, a o kojoj se ne govori i ne piše, a kamoli da joj se posvećuju umjetnički projekti poput plesne predstave.
Fotografije privatna arhiva / Silvija Dogan
„Ta ideja proizašla je iz vlastitog iskustva kroz koje sam prošla tijekom brige za svoju majku za vrijeme njezina liječenja od raka, kao i organizacije njege kada to više nije bilo moguće ostvariti kao kućnu njegu. Općenito je izuzetno teško emocionalno se nositi s bolešću i odlaskom bliske osobe. No ako zdravstveni sustav ne funkcionira kao glavna podrška, nego pritom još i iskorištava sve uključene, od pacijenata, obitelji, njegovatelja do medicinskog osoblja za gomilanje kapitala, tada se stvara izuzetno nemilosrdno ozračje u kojem se ljudskost dovodi u pitanje. To je u meni ostavilo toliko dubok trag da sam osjetila snažnu potrebu baviti se upravo tom temom.“
U ovoj plesnoj predstavi sudjeluju tri izvođačice – Koraljka Begović, Melita Spahić Bezjak i Larisa Lipovac Navojec – koje su bile primorane razviti i uvježbati nekoliko skrbnih uloga na različitim razinama djelovanja. Njih tri su istovremeno producentice, voditeljice umjetničkih organizacija, majke, partnerice, kćeri… odnosno, kako je istaknuto u najavi predstave, žene koje su morale razviti i usklađivati višestruke uloge brige u različitim aspektima svojih života. Zanimalo nas je što to znači. „Za mene to znači da one istovremeno žive i rade u više sustava brige, kao umjetnice, producentice i organizatorice, ali i kroz privatne uloge koje se ne mogu tako lako odvojiti od profesionalnih. Te se sfere stalno preklapaju, bez jasnog razdvajanja između privatnog i profesionalnog rada, što stvara kontinuiranu raspodjelu pažnje, energije i odgovornosti. U njihovu slučaju to se očituje i kroz stalnu prisutnost različitih oblika skrbi prema tijelu, obitelji, suradnicima i institucijama, što skrb čini dijelom profesionalnog identiteta i načina rada. Važno je i to da su sve tri izvođačice starije od 40 godina, u dobi koja se u plesnom kontekstu često smatra ‘zrelom’. Upravo to je bilo ključno jer svaka od njih ima iznimno bogato profesionalno iskustvo, ali se istovremeno nalazi u fazi rada koja nosi specifične uvjete i ograničenja. Rad s njima i njihovim biografijama dao je važan input cijelom procesu, jer se kroz njih ne čita samo individualno iskustvo, nego i širi generacijski sloj rada u plesu.“
Pitali smo je i koliko je bilo teško tu tešku i zapostavljenu temu prilagoditi plesnoj sceni i napraviti koreografiju koja pritom prati širi politički, ekonomski i društveni kontekst. „Mislim da se bilo koja tema može istraživati kroz medij plesa i koreografije. Uostalom, to i jest svrha naše profesije, a kroz plesno obrazovanje dobivamo važne alate za stvaranje koreografskih radova o temama koje nas zanimaju i koje su nam važne. Već tijekom procesa istraživanje sam podijelila na nekoliko cjelina kako bi rad dobio slojevitost i obuhvatio temu na više razina. Prvi dio istraživanja odnosio se na čitanje literature o povijesti njege, njezinim počecima kao profesije, razvoju profesije te aktualnom stanju. Nakon toga uslijedio je rad u dvorani, gdje smo istraživali kako se habitus brige odražava u tijelu: zanimalo me kako sustav skrbi ulazi u tijelo kroz repetitivne pokrete, fizičku iscrpljenost, automatizaciju ponašanja i stalnu pripravnost. Također me zanimao odnos između njegovateljica, terapeuta i osoba o kojima skrbe unutar sustava koji zahtijeva lišavanje empatije, podrške i, na kraju, ljudskosti.“
Prije premijere predstave „Skrb“ Jasna Layes Vinovrški istaknula je kako se istraživački proces bavio time kako se međuigra brige i identiteta odražava u tijelima i iskustvima plesačica te koliko se očituje kao osjećaj kontrole. Pitali smo je je li taj proces bio polazište za koreografiju predstave „Skrb“. „Na neki način jest. U mojoj obitelji žene su kroz povijest nosile glavnu ulogu brige za sve što pripada privatnoj sferi i to je za njih bio prostor u kojem vode glavnu riječ i imaju stvari pod kontrolom. U modernom društvu, gdje kućanski poslovi i briga za djecu i starije više nisu raspodijeljeni unutar zajednice, nego često padaju na leđa jedne osobe, potreba za kontrolom strašno se pojačava kako se sve ne bi raspalo. Tako s vremenom žene sve rade same jer je tako ‘lakše i brže’, a uključivanjem pomoći izvana riskiraju da će se sustav koji su stvorile poremetiti i raspasti. Taj način funkcioniranja ‘ja sve sama’ vrlo se često odražava i u poslovnom kontekstu, pa su burnout i samoeksploatacija gotovo neizbježni. U predstavi prvih dvadeset minuta izvođačice prate imaginarni lik, odnosno entitet koji se sve brže kreće kroz u početku prazan prostor. Kako se prostor postupno puni fragilnim predmetima, izvođačice su primorane održavati red u gotovo nemogućim uvjetima. U tom dijelu rada bavili smo se isključivo tjelesnim stanjima, a ne koreografskim sekvencama, kako bismo fokus stavili upravo na habitus kontrole i brige upisan u tijelo.“
U predstavi autorica tematizirate nevidljivi rad skrbi dominantno vezan uz žene te ga povezuje s krizom institucionalnih sustava i rastućom ulogom tehnologije u organizaciji svakodnevice. Zanimalo nas je zašto smatra da je skrb dominantno vezana uz žene. „Zato što živimo u patrijarhalnom društvu koje je odavno stvorilo sustav u kojem jedna skupina ljudi, muškarci, živi na račun nevidljivog rada žena, u što svakako spada i skrb. Taj sustav koji muškarce stavlja u povlaštenu poziciju svi podržavaju jer je usađen u strukturu društva. U zanimanjima vezanima uz skrb, pogotovo onima najtežima i najlošije plaćenima, većinom rade žene. No kako se životni vijek produljuje, a liječenja postaju kompleksnija, sve je manje ljudi koji mogu ili žele raditi takve poslove. Zapadne zemlje dugo su taj problem rješavale uvozom radne snage iz inozemstva. Tipičan primjer su Njemačka i Hrvatska, gdje Hrvatska već desetljećima izvozi radnike u sektoru skrbi u Njemačku. No to, nažalost, više ne rješava manjak radnika u Njemačkoj, a istovremeno stvara veliki odljev radnika iz hrvatskog sustava skrbi, što je izuzetno štetno za ljude ovdje. Koeficijenti plaća u Njemačkoj napokon se podižu, no ljudi, pogotovo mladi, zaziru od tih poslova jer su se naslušali horor priča iz prošlosti. Ne radi se samo o povećanju plaća, potrebni su i adekvatna edukacija, radno iskustvo, sposobnost timskog rada i, možda najteže, spremnost na rad u tri smjene. Za sve to potrebno je vrijeme, a njega nema jer je situacija urgentna. Stoga je logično da se taj sektor ubrzano okreće ka tehnološkoj podršci.“
Fotografije privatna arhiva / Silvija Dogan
Između ostalog, predstava propituje komercijalizaciju skrbi, industriju samopomoći i tehnološku automatizaciju te postavlja pitanje: može li algoritam preuzeti ulogu skrbnika Jasno je da tehnologija ni na koji način ne može preuzeti ulogu skrbnika na fizički način, ali po mišljenju Jasne Layes Vinovrški, tehnologija može preuzeti velik dio aktivnosti skrbnika. „Tehnologija neće moći preuzeti ulogu skrbnika, ali itekako može preuzeti velik dio njihovih aktivnosti i to, u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, već čini. Od automatiziranih pomagala do sustava monitoringa, tehnologija je godinama prisutna u sektoru skrbi. Vjerujem da će se tehnološka skrb vrlo brzo razvijati kao podrška njegovateljima i to na svim razinama, od fizičkih pomagala do psihološke podrške. To bi njegovateljima trebalo omogućiti da svoj posao rade s empatijom i ljudskošću, a ne na rubu iscrpljenosti.“ Jasna Layes Vinovrški istaknula je da je svijest o demografskom razvoju društva još uvijek prilično apstraktan pojam i istaknula: „Iako su znanstvenici godinama upozoravali da baby boom generacija ulazi u stariju dob i da će potreba za skrbi biti znatno veća, ta problematika nažalost nije postala društveni prioritet, a još manje prioritet u smislu povećanja financiranja sektora skrbi. Rješenje trenutno vidim u povećanju plaća skrbnika i uvođenju brzih i intenzivnih programa prekvalifikacije i osnovne edukacije za rad u skrbi, kakvi se već razvijaju u Njemačkoj zbog hitnog manjka radne snage. Jednako je važno i sustavno ulaganje u infrastrukturu skrbi, od opremanja stacionara i domova za starije mehaničkim i tehnološkim pomagalima do boljih uvjeta rada za njegovatelje. Potrebna je i promjena narativa o tom zanimanju kao isključivo iscrpljujućem i potplaćenom poslu bez mogućnosti napredovanja.“
Jasna Layes Vinovrški jedna je od istaknutijih hrvatskih plesnih autorica i koreografkinja na europskoj plesnoj sceni. Svoju karijeru gradi između Zagreba i Berlina, gdje vodi kompaniju Public in Private od 2008. koju je osnovala u Berlinu. Njezini su radovi izvođeni na vodećim europskim festivalima i scenama. Kroz cijeli opus koji uključuje internacionalno zapažene produkcije poput „Staying Alive“ ili „Lady Justice“, razvija prepoznatljiv autorski rukopis: duhovit, subverzivan, tjelesno precizan, a uvijek duboko angažiran. Njezin rad propituje mehanizme moći i kontrole, birokratske apsurde, ranjivost ljudskog tijela i sudar pojedinca sa sustavom i to s lakoćom koja ne umanjuje težinu teme, već je čini pristupačnijom. Kako je često u Hrvatskoj predstavljaju kao jednu od istaknutijih hrvatskih plesnih umjetnica na europskoj plesnoj sceni, pitali smo je koliko je teško i zahtjevno biti plesna umjetnica u Europi i doći do izražaja sa svojim plesnim koreografijama. „Trenutno je u većini velikih gradova u kojima je ples bio snažno podržan, poput Bruxellesa, Pariza, Amsterdama, Stockholma i Berlina, došlo do rezanja sredstava za umjetnost, a ples je pritom najviše pogođen jer je među financijski najranjivijim izvedbenim umjetnostima. Iako se često percipira kao stabilniji zapadnoeuropski kulturni kontekst, riječ je o izrazito prekarnoj i sve nepredvidljivijoj strukturi rada. Plesna scena je internacionalna, a umjetnici rijetko imaju sigurnosnu mrežu podrške, pa su godinama bili prisiljeni putovati kako bi održali kontinuitet rada, no ta strategija danas sve teže funkcionira i mnogi mijenjaju profesiju. Takva situacija pogodila je i moju kompaniju Public in Private koja je sa sedam drugih izgubila dugogodišnje financiranje. Iako smo razvili infrastrukturu i mrežu suradnika, bez stabilnog financiranja ponovno radimo isključivo projektno. Zato se posljednjih pet godina intenzivno bavim kulturnom politikom, s fokusom na strukturno financiranje koreografa i plesnih kompanija koje čine ključnu infrastrukturu berlinske plesne scene. Danas se ples formalno tretira kao profesionalan sektor, ali se u praksi često financira kao hobi djelatnost, iako iz obrazovnih programa svake godine izlaze stotine visoko obrazovanih plesnih umjetnika, a samo mali postotak uspijeva ostvariti kontinuiranu profesionalnu karijeru.“
PROPITKIVANJE KOMERCIJALIZACIJE SKRBI ‘Ideja za predstavu došla je kroz iskustvo tijekom brige o bolesnoj majci’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-17 14:23:36 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
