iustitia.bg
Jaz između plaća i mirovina danas iznosi oko 810 eura mjesečno. U tom prostoru krije se odgovor na neugodno pitanje: koliko zapravo iznosi »dostojanstvena mirovina« i zašto bi današnji tridesetogodišnjaci već sada trebali razmišljati o izdvajanju 175 eura mjesečno ako žele u starosti zadržati približan životni standard, piše Novi list.
– Razlika između plaća i mirovina u Hrvatskoj sve je izraženija, a bez dodatne individualne štednje građani bi u starosti definitivno mogli računati na osjetan pad životnog standarda. Prema izračunima, prosječan umirovljenik u Hrvatskoj danas raspolaže s oko 717 eura mjesečno, dok prosječna neto plaća iznosi 1.527 eura, što znači da mirovina pokriva tek oko 47 posto prethodnih primanja, istaknuo je Emilio Gučec, investicijskog stručnjaka Emilia Gučeca iz tvrtke Finax, specijalizirane za dugoročnu mirovinsku štednju.
OD 1. SIJEČNJA Ukida se porez na mirovine. Evo koliko će ih to povećati
Podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je prosječan radni vijek u Hrvatskoj oko 32 godine, dok građani u mirovini u prosjeku provedu više od 21 godinu.
– Analiza je pokazala da je razlika između prosječne plaće i mirovine oko 810 eura mjesečno u današnjim cijenama. Kako bi se u starosti zadržao sličan životni standard kao tijekom radnog vijeka, procjena pokazuje da bi osoba stara 30 godina trebala izdvajati oko 175 eura mjesečno. Cilj je osigurati dodatni prihod koji bi u današnjim uvjetima iznosio oko 800 eura mjesečno, no zbog inflacije bi se taj iznos do umirovljenja mogao povećati na više od 2.000 eura, naveo je Gučec za Novi list.
Za ostvarenje tog cilja potrebno je do mirovine akumulirati približno 370.000 eura, uz pretpostavku dugoročnog prinosa od oko 7,95 posto godišnje, koji se temelji na povijesnim prinosima globalno diverzificiranih ETF ulaganja. Njegova analiza upozorava da odgađanje početka štednje značajno povećava potreban mjesečni iznos.
– Osoba koja počne štedjeti s 40 godina morala bi izdvajati oko 314 eura mjesečno kako bi ostvarila isti cilj, što predstavlja više od 20 posto prosječne plaće. Ključni razlog razlike je snaga dugoročnog ulaganja i složenog ukamaćivanja, a deset »izgubljenih« godina kasnije se teško nadoknađuje, istaknuo je Gučec.
REZULTAT NIZA USKLAĐIVANJA Mirovine porasle u travnju. Pogledajte koliko sad iznose
Izračuni pokazuju da krajnji rezultat snažno ovisi o kretanju prinosa na tržištu kapitala i inflacije. U pesimističnijem scenariju nižih prinosa potrebna mjesečna štednja može gotovo udvostručiti iznos, dok povoljniji tržišni uvjeti značajno smanjuju potrebna izdvajanja. Slično vrijedi i za inflaciju, pa viša inflacija povećava ciljani iznos kapitala potreban za očuvanje kupovne moći u mirovini.
Preporuča se pravilo 50/30/20
Kao okvir za upravljanje osobnim financijama, iz Finaxa preporučuju primjenu pravila 50/30/20: polovica prihoda za osnovne troškove, 30 posto za osobne potrebe, a 20 posto za štednju, ulaganje i otplatu dugova.
Iako broj građana uključenih u dobrovoljnu mirovinsku štednju u Hrvatskoj raste, prostor za daljnji razvoj i dalje je velik. No, u Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ističu kako sve više građana prepoznaje važnost osobne odgovornosti za financijsku sigurnost u starosti.
– Danas više od 500.000 građana štedi u trećem mirovinskom stupu, s ukupno oko 1,7 milijardi eura akumulirane imovine. Svijest o potrebi dodatne štednje je u porastu, osobito među mlađim i financijski educiranijim građanima. Ipak, razina uključenosti i dalje ne prati dugoročne potrebe stanovništva, naveli su iz Raiffeisena.
Glavni razlozi zbog kojih građani ne štede u većoj mjeri uključuju ograničene financijske mogućnosti kućanstava, fokus na kratkoročne troškove te nedovoljno razumijevanje budućih mirovinskih primanja i općenito nižu razinu financijske pismenosti. S druge strane, oni koji štede najčešće to čine kako bi u mirovini zadržali postojeći životni standard i osigurali veću financijsku stabilnost.
– Dugoročne projekcije pokazuju kako mirovina iz obveznog sustava sama po sebi u većini slučajeva neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda na razini radnog vijeka. Procjenjuje se da će ukupna mirovina iz prvog i drugog stupa u prosjeku iznositi oko 50 do 60 posto posljednje plaće, dok bi za održavanje sličnog standarda života mnogim građanima bilo potrebno oko 70 do 80 posto prethodnih primanja. Upravo zbog tog raskoraka, dodatna dobrovoljna štednja i ulaganja sve više se ističu kao ključan element mirovinske sigurnosti, jer omogućuje stvaranje dodatnog izvora prihoda u starosti i ublažavanje pada životnog standarda nakon odlaska u mirovinu, poručuju iz Raiffeisena.
I njihovi se stručnjaci slažu s Gučecom, te ističu kako je vrijeme najvažniji faktor u dugoročnoj štednji i ulaganjima. Zato preporučuju da se s dodatnom štednjom krene što ranije, idealno već u dvadesetima ili početkom tridesetih godina života.
Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike su se pohvalili kako je u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću zabilježen snažan rast mirovina, uz relativno stabilan omjer između prosječne mirovine i prosječne plaće. Ipak, upozoravaju kako će za značajniji rast standarda u starosti ključnu ulogu i dalje imati duljina radnog staža. Prema njihovim podacima, od 2016. do travnja 2026. prosječna mirovina porasla je s 358 na 725 eura, što je 103 posto. U istom razdoblju udio prosječne mirovine u neto plaći ostao je stabilan, uz blagi porast s 46,8 na oko 48 posto.
Staž i dalje presudan čimbenik
Iz Ministarstva ističu kako će dodatni učinci na mirovine biti vidljivi kroz novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. srpnja prošle godine. Među ključnim promjenama izdvajaju izmijenjeni model usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema rastu plaća i cijena, povećanje dodanog staža za svako dijete sa šest na 12 mjeseci, novi model bonifikacije za kasnije umirovljenje te ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene starosne mirovine nakon navršenih 70 godina života.
Unatoč ukupnom rastu, u Ministarstvu naglašavaju da je mirovinski staž i dalje presudan čimbenik visine mirovine, a kao primjer navode da je prosječna starosna mirovina za osiguranike s 40 i više godina staža u travnju 2026. iznosila 1.026,59 eura, odnosno 67,2 posto prosječne plaće. Prošlogodišnji zakon, dodaju, usmjeren je na povećanje adekvatnosti mirovina, ali i na šire strukturne promjene koje uključuju tržište rada i aktivne politike zapošljavanja. Cilj je povećati zaposlenost i produljiti radni vijek, čime bi se dugoročno povećali i budući mirovinski iznosi. U Ministarstvu pritom ističu kako se mirovinski sustav u Hrvatskoj i dalje ocjenjuje dugoročno financijski održivim, te da su prošle godine rashodi za mirovine iznosili oko 10 posto BDP-a, uz očekivanje stabilnosti u srednjem roku i blagi pad u idućim desetljećima.
Drugi stup u sazrijevanju
Drugi stup još je u fazi sazrijevanja, a njegovi se puni učinci očekuju u idućem desetljeću. Ipak, već sada raste broj korisnika koji primaju kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, s oko 1.500 korisnika u 2019. na 22.700 u 2025. godini. Istodobno rastu i prinosi obveznih mirovinskih fondova: u posljednje tri godine prosječni godišnji prinos iznosio je 13,8 posto u kategoriji A te 8,9 posto u kategoriji B. Značajan rast bilježi i dobrovoljna mirovinska štednja, pa je broj članova trećeg stupa povećan s oko 365.000 u 2019. na više od 500.000 u 2026. godini.
Iz Ministarstva građane potiču na korištenje alata poput sustava »Moja mirovina«, koji omogućuje uvid u buduća mirovinska prava i projekcije, te naglašavaju važnost trećeg mirovinskog stupa kao dodatnog oblika štednje uz državne poticaje i porezne olakšice. Njihova su očekivanja da će do kraja mandata ove Vlade prosječna mirovina premašiti 800 eura, dok bi omjer mirovine i plaće trebao ostati stabilan, a ukupna razina primanja ovisit će o kombinaciji obveznih i dobrovoljnih stupova.
– Sustav usklađivanja ne može bitno smanjiti razlike među pojedinačnim mirovinama, zbog čega je nužno i dalje poticati dulji radni vijek, osobito uz nepovoljan omjer od 1,41 radnika na jednog umirovljenika, naveli su iz Ministarstva.
Prosječna mirovina na 43,8 posto plaće
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje potvrđuju da su mirovine u posljednjih deset godina ostvarile snažan rast, uz istodobno povećanje kupovne moći za oko 46 posto unatoč inflaciji. Prosječna mirovina iznosi 43,8 posto prosječne neto plaće, dok dugoročni podaci pokazuju da se taj omjer godinama ne mijenja značajno: još 2016. iznosio je 46,8 posto, piše Novi list.
– Strukturne promjene u sustavu vidljive su i u odnosu broja osiguranika i korisnika mirovina. U razdoblju od 2016. do 2026. broj osiguranika porastao je s 1,44 milijuna na 1,735 milijuna, dok je broj umirovljenika ostao gotovo nepromijenjen, na oko 1,23 milijuna. Zbog takvih kretanja poboljšan je omjer osiguranika i umirovljenika, koji je s 1,17:1 u 2016. porastao na 1,41:1 u 2026. godini, poručili su iz HZMO-a i naglasili kako očekuju da će broj osiguranika nastaviti rasti, dok će broj umirovljenika u idućem razdoblju ostati relativno stabilan, ovisno o kretanjima na tržištu rada.
TEŠKO DOBA Razlika između plaća i mirovina je 800 eura, tko želi zadržati standard, neka počne štedjeti s 20 godina 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-27 13:44:15 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
