iustitia.bg
Na 19. festivalu mediteranskog filma u Ljetnom kinu Bačvice hrvatsku premijeru imali su kratkometražni film ‘Vjetar u leđa’ scenaristice i redateljice Sonje Tarokić i igrani film ‘Koke’, dugometražni prvijenac mladog splitskog scenarista i redatelja Igora Jelinovića, a kino distribucija kreće 23. srpnja
Nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu u veljači ove godine, dvoje hrvatskih redatelja i dva filma koje je producirala Rea Rajčić i zagrebačka filmska produkcija Eclectica, obilježili su otvaranje, a vrlo izvjesno i cijeli daljnji tijek 19. Festivala mediteranskog filma Split. U Ljetnom kinu Bačvice hrvatsku premijeru imali su kratkometražni film „Vjetar u leđa“ scenaristice i redateljice Sonje Tarokić i igrani film „Koke“, dugometražni prvijenac mladog splitskog scenariste i redatelja Igora Jelinovića. Nakon splitske izvedbe, nije nemoguće da film „Koke“ postane najzanimljivija domaća premijera godine. „Dvoje ljudi za koje se čini da su davno odustali jedno od drugog, žena koja prolazi kroz kemoterapiju i muž alkoholičar, koji su godine proveli u međusobnom okrivljavanju, iznenađujuće postaje saveznici u želji za životom“, istaknula je poantu „Vjetra u leđa“ Sonja Tarokić, autorica uspješne i gledane filmske drame „Zbornica“, dugometražnog prvijenca iz 2021. godine. „Koke“ je „crno humorna drama, u kojoj nekretnine i nasljedstvo na valu apartmanizacije ne dovode samo do sukoba, svađe i mržnje između dviju sestara, već do potpunog raspada do sada poznatog koncepta dalmatinske obitelji, unoseći tako u hrvatsku stvarnost jedan sve prisutniji zadah grabeži i truleži“, naglasio je Jelinović. Zapravo, i „Vjetar u leđa“ i „Koke“ bave se novim, na prvi pogled različitim aspektima univerzalne krize obitelji na hrvatski način.
Zašto se Jelinovićev prvi dugometražni film zove “Koke”? Svugdje u Hrvatskoj je sasvim jasno što su koke, ali u Splitu se Kokom od milja naziva bliska ili draga osoba. Tko je Koke? Je li to jedan ili svi ženski likovi u filmu?
„Film je zamišljen kao studija karaktera, odnosno portret glavne protagonistice filma Tonine, koju muž od milja zove Koke. Taj nadimak nosi i dozu ironije i podcrtava dualizam karaktera naslovnog lika, onog požrtvovnog i brižnog koji je uvijek javno i mučenički naglašen, i onog proračunatog, čak i prijetvornog, koji se često drži u sebi i za sebe. Ali i glavna protagonistica, koju sjajno donosi Snježana Sinovčić-Šiškov, od milja i druge likove zove Koke, koristeći to kao poštapalicu. Tako da je ona Koke, ali i kroz sustav naglašavanja intimnog povezivanja koje nije uvijek sasvim iskreno, i sve druge žene su Koke“, objasnio je Jelinović karakterističnu splitsku ‘’Koke logiku’’.
‘U Hrvatskoj su nasljedstvo, djedovina i nekretnine često puno više od obične nekretnine, uzrok svađa, razlaza, sukoba i podjela u obiteljima’, kaže Igor Jelinović, redatelj filma ‘Koke’
Što je bio pokretački motiv i poriv da napiše smisleni i vrlo duhoviti splitski i crnohumorni scenarij i potom se prihvatio režije filma o bliskim odnosima u jednoj obitelji opterećenoj borbom za nasljedstvo i turističku rentu?
„Film je mogao biti temeljen na svačijoj obiteljskoj priči, prvenstveno ljudi koji svoju djedovinu i nasljedstvo imaju na otocima ili u malim mjestima izvan velikih obalnih naselja, a koji su shvatili kolike financijske blagodati može donijeti ljetni turistički najam. Dakle, to je mogla biti svačija priča, ali nije. Film ‘Koke’ je inspiriran događajima koji su se dogodili baš u mojoj obitelji, kada je nakon bakine smrti velika obiteljska kuća u Hvaru u cijelosti pripala mojoj teti. Pitanje nasljedstva nije samo ekonomsko, već i identitetsko. U Hrvatskoj su nasljedstvo, djedovina i nekretnine često puno više od obične nekretnine, uzrok svađa, razlaza, sukoba i podjela u obiteljima. Prvo sam iz bijesa napisao scenarij koji je bio više osvetničkog tipa i točno je prikazivao događaje koji su se desili. Bilo je to više terapijsko pisanje nego kvalitetan scenarij. S vremenom sam postigao odmak i shvatio da je jedini način da napravim taj film – izbalansirati odnose i pokušati prikazati obje strane. Da bih to uspio, odlučio sam cijeli film postaviti iz perspektive lika Tonine, odnosno Koke, odnosno moje tete. Tako sam izgradio narativ u kojem zamišljam da ga ona vidi. Staviti se u tuđu perspektivu i pokušati razumjeti nekog za koga misliš da te emocionalno izdao, bilo mi je jako zabavno i katarzično. Još zabavnije mi je bilo i izmišljati likove i situacije koji su derivati stvarnih osoba i situacija, ali drastično promijenjeni u svrhu dramatizacije i postizanja balansa u odnosim među likovima’’, rekao je.
Što je motiviralo Sonju Tarokić da realizira kratki film o disfunkcionalnoj obitelji koju čine brižna, ali za majku agresivna kći, Anica koja prolazi bolnički tretman kemoterapije i Vlatko koji se prepustio alkoholu? „Već dugo sam okružena pričama prijatelja koji su svojim roditeljima iznenada postali poput skrbnika. U svakoj situaciji koja bi se odvijala u stvarnosti, vidjela sam univerzalnu priču svoje generacije“, naglasila je Sonja Tarokić. „U tim zamijenjenim ulogama skriva se velika zabrinutost pred njihovim gotovo tinejdžerskim hirovima i egocentričnom logikom, koja ih je katkad prisiljavala da preuzmu ulogu sudionika, a katkad izbavitelja. Međutim, razvijajući scenarij, osjetila sam da me ustvari mnogo više zanima ući u perspektivu roditelja koji prolaze intimnu ludičku borbu sa svojim demonima, nego ostati u fokalizaciji ‘očuđenog djeteta’. Ta se pozicija zadržava u tonu filma, dok dramaturški koračamo svjetovima koje su stvorile roditeljske kronične dijagnoze. Stoga ovaj film vidim kao dvostruki paralelni portret Anice i Vlatka, odu njihovoj pojedinačnosti i potrebi za individualnim izrazom, više nego kao prikaz njihove obitelji kao cjeline“, objasnila je Sonja Tarokić optiku kroz koju je promatrala svoje likove.
Film ‘Vjetar u leđa’ – žena koja prolazi kroz kemoterapiju i muž alkoholičar koji su godine proveli u međusobnom okrivljavanju, FOTO: Eclectica
Što je temeljni sadržaj i poruka “Koke”? „Temeljna ideja filma je propitati koliko su obitelji čvrste iz reda i navike i što se događa kad se ta čvrstoća dovede u pitanje. Sestre Tajana i Tonina se sukobljavaju kad Tonina potajno otkupi dio njihove obiteljske kuće na Hvaru od rođakinje, potpuno suprotno prethodnom dogovoru sa sestrom. Jedan potpis na kupoprodajnom ugovoru, postignut ‘iza leđa’, dovoljan je da izbriše godine zajedničkih uspomena, a deklamirana ljubav i bliskost ustuknu pred svađama, sukobima i potpunim razlazom. Kuće i apartmani nisu samo simboli statusa i budućnosti, već drugo ime za prijevare, nesporazume, mržnju“, istaknuo je Jelinović. „No borba oko nekretnine i nasljedstva samo je pokretač radnje filma. Glavna tema je raspad koncepta obitelji kakvog smo živjeli i prepoznavali u nekim prošlim vremenima uslijed uspostavljenog novog društvenog poretka posredovanog uplivom turizma, najunosnije i najpropulzivnije grane hrvatske ekonomije. Film u fokus stavlja odnose ljudi unutar jedne dalmatinske obitelji koji su odrastali u ‘egalitarnoj idili’, a sada moraju naučiti podnositi nove uzuse uspostavljene na principima grabeži i tranzicije u močvari ove faze kapitalizma“, napominje Jelinović koji se do sada okušao kao autor više od desetak kratkometražnih filmova.
Je li Jelinovićev film „Koke“ potvrda i doprinos tezi da u hrvatskoj književnosti, dramaturgiji i kinematografiji nastaje novi žanr, žanr nekretninske drame, posebno inspiriran situacijom rasta turističkih apetita i brze apartmanske zarade na jadranskoj obali? „Sigurno da se u posljednjih dvadesetak godina, kao reakcija na zbivanja u društvu, sve više autora u svim granama umjetnosti promišljaju teme koje ih dotiču i okružuju. U suvremenoj Hrvatskoj to je pitanje nasljeđa i monetizacije nekretnina kroz turizam. Dakle, ni suvremeni hrvatski roman, ni igrani film ne mogu biti od toga izuzeti. Sve je više naslova koji idu u prilog tezi o novom filmskom žanru nekretninskog filma“, smatra Jelinović.
‘Željela bih filmu ‘Vjetar u leđa’ pridružiti jedan niz intimnih priča koje povezuje tema alkohola, iz sasvim različitih perspektiva i dobi likova’, rekla je Sonja Tarokić
Za razliku od takvih, Anica i Vlatko imaju druge brige. Što Anici i Vlatku, ljudima koji su postali gotovo stranci, daje snagu da zajedno pobjegnu iz bolnice, daleko od kemoterapije? Što je njihov „vjetar u leđa“? „Riječ je o dvoje ljudi koji su proveli život međusobno se okrivljavajući, da bi na koncu u malo kome više mogli vidjeti pravog saveznika. Čak ni u vlastitom djetetu. Oni su kontinuirano glasni, ali se svejedno doživljavaju utišanim žrtvama. Oboje su na početku filma na neki način ‘mrtvi’, Vlatko je društveno bezvrijedan, u vječnom loopu svoga alkoholom zamagljenog uma, dok je Anici naletom bolesti doslovno oduzeto vrijeme za sebe, vrijeme koje je čekala cijelog života“, naglasila je Sonja Tarokić. „Željela sam napraviti film koji nam na početku nudi izvanjsku istinu da bismo zatim postepeno proživjeli njihov krik za nekom zamišljenom slobodom. U radu s glumcima, predivnim Milivojem Rošom i legendarnom Vesnom Trivalić, inzistirali smo na tome da naši likovi svakoj sceni pristupaju kao da su oni jedini u pravu, kao da su jedini zadržali zdrav razum. Stoga mi je najzanimljivije bilo kreirati taj apsurdni obrat, da se oni ustvari međusobno čuju, dopisuju, šalju boomerske selfije. I kad se naglo ukaže postojanje zajedničkog cilja, evo njih s iznenadnom lakoćom bivanja i čuđenjem nad kćerinom perspektivom. To je bila jedna predivna mala ‘izdaja’ koju su joj priredili, koja me zapravo dramaturški i pokrenula na pisanje“, uočila je Sonja Tarokić neočekivane situacije koje daju „vjetar u leđa“ kad ga se najmanje može očekivati.
Kako reagiraju Taja i Tonina, pitali smo Jelinovića. Jesu li iznimke u današnjim obiteljskim odnosima ili su obje paradigma suvremene lažne iskrenosti, bliskosti i hinjene ljubavi, kojom se skriva gramzivost bez dosljedne dobronamjernosti? „Zapravo je uvijek bilo tako, obitelji su čvrste, pune ljubavi, iskrenosti, bliskosti. Sve dok se ne ukaže prilika za nešto bolje, za nešto više, za nešto ‘opipljivije’, što ih podijeli i razdvoji. Takve su i Tonina i Tajana. U filmu te prijelaze iz naizgled iskrene u glumljenu i hinjenu ljubav znalački donose Snježana Sinovčić-Šiškov i Aleksandra Janković. Neke obitelji te prilike i izazove za osobnim dobitkom na račun svoga bližnjeg prežive, a neke ne. U prvom je planu njihov dominantni odnos, a prijevara je nešto što čini poantu koju svaka doživljava iz svoga kuta, iz svoje vizure. Od Snježane i Aleksandre sam tražio isto što tražim od svakog glumca – iskrenost, autentičnost, reakciju u trenutku, improvizaciju, pokazivanje slabosti, prirodnost. Snježana i Aleksandra, kao i svi ostali glumci u filmu, bili su sjajni suradnici te smo zajednički sagradili likove i smislili niz novih situacija koje prvotno nisu bile u scenariju. Utoliko kritičari film hvale zbog njegove autentičnosti, ali i zbog iznimno uvjerljivih dijaloga i tipično splitskog govora i mentalnog sklopa. Za tako nešto je potrebno povjerenje i iskrena želja da ono što radiš uspije. Njima nije bio problem na snimanju ponoviti neku situaciju koliko god puta treba i na tome sam im neizmjerno zahvalan“, naglasio je Jelinović.
Ali tko tu koga vara, jedna sestra drugu ili svi varaju sve? Zašto su njihovi muškarci Stojan Matavulj i Leon Lučev u drugom planu, poput atipičnih dalmatinskih junaka „Zanimljive su mi interpretacije toga tko je u pravu i tko je koga prevario. I među gledateljima i među kritičarima, ocjene jako variraju. Neki ljudi su na Tonininoj strani, neki su uvjerljivo na Tajinoj, a nekima su obje podjednako gramzive i pohlepne. To mi se sviđa, jer svatko upisuje svoj pogled na život u neki od karaktera. To mi je sigurno draže nego da je film jednodimenzionalan“, istaknuo je Jelinović. „Moje iskustvo s muškarcima u Dalmaciji je takvo da su oni pasivni i u drugom su planu. Pritom ne mislim da su manje vrijedni, samo sam uvjeren da je to način funkcioniranja u dalmatinskim obiteljima – na sigurnom, u sjeni žena. Ima naravno i drugačijih primjera gdje su muškarci aktivni patrijarhalni tirani. Ali moje iskustvo nije takvo. I pasivnost muškaraca je jedan oblik patrijarhalnog djelovanja, odnosno oni su nemoćni ili nezainteresirani djelovati u skladu s očekivanjima što bi muškarac u patrijarhalnom društvu trebao raditi. Umjesto njih, žene preuzimaju tu ulogu i ispunjavaju društvenu funkciju dok oni ležerno ubiru plodove njihove aktivnosti, bez previše angažmana“, uočio je Jelinović i dao jedno drugačije čitanje odnosa muža i žene u dalmatinskim brakovima. „Meni je izuzetno važno naglasiti da je ulogu stare Toninine i Tajine majke donijela naša velika kazališna i filmska glumica Dara Vukić, u svojoj 99. godini života. Bila je to njena posljednja filmska uloga jer je umrla nekoliko dana prije svjetske premijere filma u Rotterdamu“, rekao je.
‘Ni suvremeni hrvatski roman, ni igrani film ne mogu biti izuzeti iz žanra nekretninske drame. Sve je više naslova koji idu u prilog tezi o novom filmskom žanru’, tvrdi Jelinović
Je li priča o odnosu i životu dvoje ljudi bez bliskosti, uzajamnog poštovanja i čudnom hiberniranom obliku ljubavi kakvim ga je Sonja Tarokić pokazala u „Vjetru u leđa“, ima svoju univerzalnu vrijednost ili nosi specifično hrvatska obiteljska i društvena iskustva O tome sigurno može govoriti iskustvo prijema filma na festivalu u Rotterdamu. „Vjerujem da su ta iskustva univerzalna jer to su emotivne borbe koje nas sve čekaju u dobi kad se povlači crta pod obiteljskim i karijernim životom“, smatra Sonja Tarokić. „To su mi potvrdile vrlo snažne reakcije međunarodne publike na premijernom prikazivanju na IFFR-u. Ipak, u detaljima pojedinih scena nalazila sam prostor za lokalne fenomenološke fascinacije. Uvijek sam željela imati malu mušku alkoholičarsku bandu prijatelja koji se nalaze na svakoj porti javne ustanove. Vizualno uravnoteženu, ali zato klasno ujedinjujuću. Presretna sam što je Filip Šovagović odigrao njihova kolovođu. Voljela bih se u životu vratiti tom motivu. S druge strane, prostorima javnih ureda htjela sam pristupiti kao prostoru vječnog čašćenja, neprekidnih malih zalogaja i pićenca. Ali ne iz pozicije osude, već iz prirodne ljudske potrebe da u prostoru u kojem provodimo većinu dana donesemo cijelog sebe. I WhatsApp grupe s kolegama s posla dio su današnje svakodnevice te često postanu pokretačima svakojakih zapleta. Na koncu, drag mi je trenutak Anicina skrivanja od susjede pred njihovom nekadašnjom zajedničkom kućom. Anica se natrag ušuljava u vlastitu prošlost, kao da ni ona sama više ne postoji, dok su za njom samo ostali tragovi njenog hobističkog rada. Rijetko kada je žena ta koja ode iz zajedničkog prostora koji je cijeli život uređivala. U tome sam vidjela veliki simbolički pokazatelj njihove nemogućnosti da funkcioniraju zajedno“, naglasila je značajan segment priče Sonja Tarokić, dio koji je puno više od detalja.
Dara Vukić kojoj je uloga u filmu ‘Koke’ bila posljednja, i Snježana Sinovčić-Šiškov u naslovnoj ulozi, FOTO: Eclectica
Kako je jedna napisana i režirana tipična splitska priča, poput „Koke“, mogla proći u Rotterdamu iako je njezin genski zapis univerzalni problem svih obitelji kroz stoljeća „Premijera ‘Koke’ na festivalu u Rotterdamu prošla je jako dobro. Reakcije publike su bile neočekivano pozitivne. U ovoj priči se generalno najviše pronalaze ljudi s Mediterana, pa smo tako i u Rotterdamu nakon projekcije najemotivnije reakcije dobili od Talijana, Španjolaca i Grka te naših ljudi koji žive u Nizozemskoj. Dio mentaliteta i dijaloških nijansi svakako se pogubi u prijevodu, ali priča je prepoznata kao univerzalna“, naglasio je Jelinović. „Nadam se da su lokalni splitski kolorit i splitski govor dobitak i plus za filma, a ne otegotna okolnost. Većina distribucije odvit će se u Dalmaciji uz pomoć našeg distributera, Kina Mediteran. Govorni jezik filma neće biti preveliki problem ni za ostatak Hrvatske. Što se ostalih festivala tiče, ‘Koke’ će prvo na Ponta Lopud Festival, potom i na Festival u Pulu, pa Cinehill. Film kreće u kino distribuciju 23. srpnja i još niz manjih festivala na obali. Što se inozemnih festivala tiče, za sada imamo za jesen dogovoreno prikazivanje na dva festivala u Španjolskoj. Jako sam sretan i zahvalan kako je prošla hrvatska premijera na Festivalu mediteranskog filma u Splitu. Imam osjećaj da se većem broju ljudi film svidio i da su se u ovoj priči pronašli. Mislim da smo odabrali idealno mjesto za početak naše hrvatske distribucije“, zadovoljan je učinjenim Jelinović.
Sonja Tarokić ima nešto drugačije planove. „Trenutno sam u ranoj fazi na nekoliko projekata duljih formata. Ali definitivno bih voljela zadržati pristup kratkometražnom filmu, koliko god to bude moguće. Željela bih filmu ‘Vjetar u leđa’ pridružiti jedan niz intimnih priča koje povezuje tema alkohola, iz sasvim različitih perspektiva i dobi likova. Možda to postane jedan cjeloživotni projekt“, najavila je Sonja Tarokić i naglasila do sada svoj nepoznati filmski interes.
FESTIVAL MEDITERANSKOG FILMA ‘Naši filmovi bave se različitim aspektima univerzalne krize obitelji’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-21 19:53:07 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
