VESNA ŠKARE OŽBOLT ‘Izbor sudaca podsjeća na partijski komitet: ako te komitet nije podržao, nemaš karijeru ni život’ 2026

iustitia.bg

Bivša ministrica pravosuđa koju je tadašnji premijer Ivo Sanader razriješio ‘jer je napadala Vladu’, u intervjuu za Nacional objašnjava da je premijer Andrej Plenković vezao izbor predsjednice Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca jer kontrola nad Ustavnim sudom znači osiguranje vlasti i nakon izbora, ali upozorava da praksa koju je uveo izigrava ustavne ovlasti predsjednika države

U srijedu, 21. siječnja, održala se sjednica saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj se glasalo o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Odbora, Mostov Nikola Grmoja, sazvao je sjednicu iako je HDZ u kuloarima najavio da neće poslati svoje članove kako bi srušio kvorum, čime se, po mišljenju Grmoje, nastavlja politička trgovina. Grmoja je potvrdio i da neće podržati kandidatkinju predsjednika Republike Mirtu Matić.

Na Aktualnom satu kojim je prošloga tjedna započela prva sjednica Hrvatskog sabora u 2026., dominirala je tema vezane trgovine sucima. Žestoku raspravu potaknula je izjava premijera Plenkovića da je izbor preostalih trojice ustavnih sudaca povezan s procesom izbora predsjednika Vrhovnog suda i da bez pristanka opozicije na izbor dvoje ustavnih sudaca s liste HDZ-a, neće biti ni dogovora oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, kojeg po Ustavu predlaže predsjednik Republike.

Osim što je na tu izjavu oštro reagirala i lijeva i desna opozicija, oglasila se i Udruga hrvatskih sudaca s upozorenjem da se radi o opasnom presedanu. Istaknuli su da nema ni ustavnog ni zakonskog temelja da se povezuju izbor predsjednika Vrhovnog suda i izbor troje ustavnih sudaca te su pozvali političare da se drže Ustava i zakona. Prošloga tjedna premijer je okrenuo pilu naopako i optužio opoziciju da blokira izbor sudaca. Prema njegovu tumačenju, sastav Ustavnog suda treba odražavati princip proporcionalnosti, odnosno, političke većine u Hrvatskom saboru, iako po zakonu ustavni suci trebaju biti izabrani dvotrećinskom većinom.

Kandidatkinja predsjednika Republike za predsjednicu Vrhovnog suda je dugogodišnja sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić, a o njenom imenovanju odlučuje saborska većina. Prije toga trebala bi dobiti zeleno svjetlo na Odboru za pravosuđe, čiji je predsjednik Nikola Grmoja izrazio sumnje u njezin integritet s obzirom na indicije da je kao sutkinja odavala informacije iz istrage povezane s bivšim joj suprugom Tomislavom Ricovom, što je prilikom saslušanja na Odboru odbacila. Uz političku trgovinu sucima vezano je i imenovanje veleposlanika, o čemu se predsjednik Republike i premijer ne mogu dogovoriti već pet godina pa je mnogima istekao mandat.

O tim i ostalim temama tjednik Nacional razgovarao je s Vesnom Škare Ožbolt, bivšom savjetnicom predsjednika Tuđmana za odnose s javnošću, bivšom predsjednicom stranke Demokratski centar i bivšom ministricom pravosuđa u vladi Ive Sanadera, koji ju je početkom veljače 2006. razriješio dužnosti s obrazloženjem da je napadala Vladu čija je bila članica.

NACIONAL: Kako komentirate premijerov prijedlog vezane trgovine oko izbora sudaca i je li to doista bez presedana, kako je napisala Udruga hrvatskih sudaca u svom priopćenju?

Mislim da jest bez presedana. To je definitivno protivno duhu Ustava Republike Hrvatske. Ustav izričito ne kaže koga se može birati u paketu, a koga ne, međutim, ovaj prijedlog protivan je smislu i duhu Ustava. Sudbena vlast odvojena je kao treći stup vlasti, a Ustavni sud nije dio sudbene vlasti. Ustav jasno propisuje kako se bira predsjednik Vrhovnog suda, Ustavni zakon o Ustavnom sudu kaže kako se biraju suci Ustavnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda je najviše tijelo sudbene vlasti i njega predlaže predsjednik Republike. Izvršna, sudbena i zakonodavna vlast su ravnopravne. Ustavni sud nije sud, već institucija koja usklađuje funkcioniranje tih triju grana vlasti. Dakle, sve je jasno. Nije mi namjera držati lekciju iz prava, ali ovaj slučaj evidentno pokazuje što se događa kada politika zaboravi na svoju poziciju.

NACIONAL: Je li vas iznenadila reakcija Udruge hrvatskih sudaca, koja je obično prilično tiha

Iznenadilo bi me da nisu reagirali. Da nije reagirala, smisao Udruge sudaca ne bi više postojao. Oni su morali na to reagirati jer se radi o slučaju bez presedana.

NACIONAL: Premijer je, objašnjavajući svoju izjavu, okrenuo pilu naopačke i uporno optužuje opoziciju da blokira izbor sudaca, tvrdeći da sastav Ustavnog suda treba proporcionalno odražavati odnos političkih snaga u Saboru. Je li to istina

Ne. Kakve to veze ima s odnosom političkih snaga u Saboru? Nikakve. I ne smije imati veze. Zastupnici vladajućih i opozicije ne trebaju se dogovarati oko kandidata na način „dva meni jedan tebi“ ili „tri meni, tebi nijedan“, već na temelju kvalifikacija kandidata. No meni se čini da kvaliteta i stručnost nikoga ne zanimaju.

NACIONAL: Upravo kao što ste rekli, nitko ne govori o stručnosti i znanju kandidata, već o tome tko je čiji. Na to je upozorio i predsjednik Republike, koji je izričito rekao da se ne želi miješati u izbor ustavnih sudaca jer je to posao Sabora. Postoje li među kandidatima stručni ljudi koji doista nisu ničiji?

Vrlo ih je malo. Kandidiraju se upravo oni koji prvo obave razgovor s politikom ili političkim lobistima, što onda ide kroz stranačka tijela. Dakle, upravo onako kako je nedavno opisano u izjavama po medijima. O kandidatima trebaju raspravljati saborska tijela i klubovi koji trebaju odlučiti koga će podržati. Ali da stranačka tijela službeno raspravljaju o kandidatima za suce i da o tome daju priopćenja, e, to zvuči jako loše i podsjeća na partijski komitet: ako te komitet nije podržao, nemaš karijeru ni život.

NACIONAL: Zašto je HDZ-u toliko važno kontrolirati većinu u Ustavnom sudu?

Zato što većina u Ustavnom sudu omogućuje dugoročnu kontrolu političkog sustava, neovisno o promjenama vlasti. Zato što Ustavni sud odlučuje o izbornim pravilima, referendumima i granicama političke moći pa njegova kontrola znači osiguranje vlasti i nakon izbora.

NACIONAL: I dosadašnji sastav Ustavnog suda po mnogima je bio upitan, međutim, ipak su donijeli neke bitne odluke, poput one da pobačaj u Hrvatskoj ne smije biti zabranjen ili o usklađivanju biračkog prava s brojem građana koji žive u pojedinim izbornim jedinicama. Jesu li to bile hrabre odluke?

Mislim da to nisu bile neke teške odluke jer se tu radi o civilizacijskim dosezima. I odluka o usklađivanju biračkog prava jest nešto što su morali donijeti. Ne vidim da su time napravili neki veliki rezultat i veliki iskorak. Tu se jednostavno radi o civilizacijskim i demokratskim standardima ispod kojih se ne može ići. Ne govorim tu o folkloru, već o političkoj matici. Ma što priželjkivali HDZ-ovi koalicijski partneri, zemlja ne može ići unazad, već naprijed.

NACIONAL: Kako ocjenjujete ulogu Miroslava Šeparovića, Šeksova kuma, kao predsjednika Ustavnog suda

Po meni, on je bio prosječan. Ne bih rekla da je Šeks imao neki poseban utjecaj na njega.

NACIONAL: Novi predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić decidirano je izjavio da je ustaški pozdrav protuustavan i da dvostruke konotacije, na koje se poziva premijer zbog odluke famoznog Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, ne mogu biti iznad Ustava. Je li vas to iznenadilo?  

Mene to uopće nije iznenadilo. Mi tu govorimo o poštovanju Ustava. A tu nema dvostrukih standarda. To ne postoji. Premijer se poziva na dvostruke konotacije, ali on je političar. A Staničić je predsjednik Ustavnog suda i to je bitna razlika. Političar Plenković sebi može dopustiti političke ekshibicije, ali predsjednik Ustavnog suda nikako.

NACIONAL: No iako je Ustav jasan, zbog tih famoznih dvostrukih konotacija i zaključka Povjerenstva reakcija represivnog aparata na ustaški poklič kojim počinju Thompsonove „Čavoglave“ nema. A Visoki prekršajni sud zaključio je da se radi o poetskom stihu.

Nema reakcije i vjerojatno je neće ni biti jer ta cijela priča o tome kada je nešto dopušteno, a kada nije, otišla je u posve pogrešnom smjeru. Takva teza o dvostrukim konotacijama je potpuno besmislena. Žali Bože i rada, i vremena, i povjerenstava, gdje se opet sve svodi na to da kad to dođe na sud, sud odlučuje kako odlučuje. Ne može povjerenstvo nametati pravila sudu. Moram priznati da meni ta tema u ovom trenutku nije najvažnija u zemlji. Mislim da ima puno važnijih tema jer je raskorak između političkog optimizma i stvarnog života sve veći i veći. Tako da moja energija nije usmjerena na te dvostruke konotacije jer ih smatram nebitnima, posebno u odnosu na sve probleme koji danas muče hrvatske građane.

NACIONAL: Je li Mirta Matić dobra kandidatkinja i koliko njezin integritet ugrožavaju informacije vezane uz istrage protiv bivšeg joj supruga Tomislava Ricova, kojem je ona navodno kao sutkinja, preko njegove sestre, javila da je pod mjerama Je li Nikola Grmoja u pravu?

Ja ne mogu reći je li Grmoja u pravu ili nije. Činjenica jest da Mirta Matić ima prilično dobru karijeru. Inače, funkcija predsjednika Vrhovnog suda je beskrajno ogađena. Ljude moraš moliti da se jave na natječaj za tu funkciju. Osim toga, čini mi se da je cijela ta procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda postala apsurdna. Ljudima se dlaka kose rastavlja napola. Ne znam ni je li ta informacija o njoj uopće točna s obzirom na to da ju je ona demantirala. To netko relevantan treba provjeriti. Ne želim omalovažavati tu situaciju, ali je ne želim niti preuveličavati. U slučaju prijašnjih kandidata nije se propitivao prijedlog predsjednika države pa onda ovo zaista postaje paradoksalno. Ovakva praksa propitivanja predsjednikova izbora nastala je u posljednjih nekoliko godina. Pa na predsjedniku države je odgovornost za onoga koga predlaže. A on ima i alate i mehanizme koji mu stoje na raspolaganju da provjeri svog kandidata. I onda ga predlaže Hrvatskom saboru.

NACIONAL: Po mnogima je Radovan Dobronić bio svijetla točka hrvatskog pravosuđa i moralna vertikala, a i njega je predložio Milanović.

Točno, a i njemu su upućivani kojekakvi prigovori. A što je falilo ostalim kandidatima koje je predsjednik predlagao? Naprimjer, Sandri Artuković Kunšt? Osim što je bila zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljenića u vladi Zorana Milanovića U tome je problem. No svime time izigrava se ustavna ovlast predsjednika Republike. Da se razumijemo, izvršna vlast nema nikakvih ovlasti pri izboru predsjednika Vrhovnog suda. To je relacija predsjednik države – parlament. U ovom slučaju izvršna vlast se treba držati postrani.

NACIONAL: Hrvatska diplomacija predmet je međunarodnog podsmijeha zato što je, zbog inaćenja dvojice sukreatora vanjske politike – Plenkovića i Milanovića, većini veleposlanika odavno istekao mandat, a posao odrađuju otpravnici poslova. Predsjednik Republike tvrdi da premijer želi kompletnu kontrolu i nad diplomatskom mrežom. Je li u pravu?

Kakvu kvalitetu može imati hrvatska diplomacija, s ljudima koji su i po sedam godina na istom mjestu? Ja ne znam za dogovore između premijera i predsjednika Republike, ali oni tu dijele odgovornost. Jer zrela politika, kojoj je stalo do države, do njenog međunarodnog ugleda i do njenih građana, ne bi ovo dopustila. Svijet doslovce gori od kriza. Ne znamo hoće li SAD anektirati Grenland ili napasti Iran, ruska agresija na Ukrajinu traje četiri godine, u EU-u nema sloge oko toga kako se postaviti, a naša diplomacija je umorna, neutralizirana u iščekivanju promjena koje se ne događaju. A tko je tome kriv? No problem je i u hrvatskim građanima, koji kada izađu na izbore, o tome ne razmišljaju.

NACIONAL: Bili ste ministrica pravosuđa, a Sanader vas je razriješio dužnosti jer ste mu se suprotstavljali. Kako ocjenjujete svog nasljednika na toj poziciji Damira Habijana i njegov integritet?

Odgovorit ću na to pitanje usporedbom sa svojim iskustvom. Ja na tu poziciju isto tako nisam došla iz pravosuđa, već iz politike, dakle, do tada se u svom djelovanju nisam bavila pravosudnim temama. Međutim, okružila sam se ljudima koji su znali više od mene, pročitala hrpu stručnih članaka o tome što treba napraviti u pravosuđu. Otvorila sam vrata građanima i slušala ih. Sve to meni nije bilo lako. Ali smo kao dobra ekipa krenuli raditi takvim tempom da smo u mom mandatu napravili reformu zemljišnih knjiga i smanjili veliki broj zaostalih predmeta. Osnovali smo i Pravosudnu akademiju, napravili projekt za Trg pravde u Zagrebu i Splitu na kojem bi svi sudovi prvog stupnja trebali biti na jednom mjestu. I evo, nakon dvadeset godina, taj se projekt izvodi. Da nije bilo potresa, moj projekt Trga pravde nikada ne bi ni izašao na površinu. Zar dvadeset godina treba da se izgradi jedan kompleks zgrada Bez lažne skromnosti, mislim da smo tada radili čuda, jer smo unijeli dobru energiju. Izvješća o reformi pravosuđa Europske komisije o reformi pravosuđa u moje vrijeme bila su pozitivna. Nakon toga više nisu jer su se vratile kolotečina i umrtvljenost. No mi smo stvarno okrenuli nebo i zemlju i pritom čuvali neovisnost pravosuđa. Politika to nije mogla podnijeti. Ja sam za to platila cijenu, ali nije mi žao.

NACIONAL: Spomenuli ste izvješća Europske komisije koja godinama upozoravaju na utjecaj politike na pravosuđe i najniže povjerenje građana u pravosudne institucije u EU-u. Čudi li vas to?

Ne čudi me, ali me jako. Očekivala sam da će ulaskom u EU standardi znatno porasti i da će reforme ići puno brže. Međutim, Hrvatska je u pogledu pravosuđa na dnu ljestvica i to me žalosti.

NACIONAL: Činjenica je da je većina kapitalaca iz redova HDZ-a uhićena i optužena zahvaljujući Uredu europskog javnog tužitelja, a ne DORH-a, koji im nastoji preoteti predmete. Kako to komentirate?

Meni je jako žao što pravosudni propuh u Hrvatskoj mora raditi europsko tužiteljstvo. Nažalost, i dalje je slika pravosuđa u percepciji građana okovana lancima politike. Zato je povjerenje javnosti u pravosuđe slabo. Tu sliku podgrijava činjenica da već mjesecima nemamo predsjednika Vrhovnog suda, koji je najviši pravosudni autoritet u zemlji.

NACIONAL: Protiv imenovanja Turudića za glavnog državnog odvjetnika, digli su se i struka, i opozicija, i javnost. Je li svojim djelovanjem – s jedne strane uhićenjima i optužbama opozicijskih kandidata u vrijeme predizborne kampanje, a s druge strane otezanjem procesa protiv HDZ-ovih odabranika poput Josipe Pleslić ex Rimac –Turudić dokazao da je HDZ-ov dečko? Dojam je u javnosti da postoje jednaki i jednakiji.

Ako postoje jednaki i jednakiji, to je jako opasno. Činjenica jest da se nekima još uvijek ništa nije dogodilo. Međutim, povijest nas uči da nakon svake vlasti bez obzira na predznak, dolazi provjetravanje. To nas je povijest ove zemlje u posljednjih 30 godina naučila. Iza svake vlasti dolazi neki novi vjetar i otvaraju se prozori. A o tome oni koji su na vlasti nikada ne razmišljaju dovoljno.

NACIONAL: Prošloga tjedna obilježena je 34. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske. Jesu li vas pozvali na proslavu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kao aktivnu sudionicu tih događanja

Ne, i to me nije previše diralo. Nisu pozvali većinu onih koji su tada aktivno radili na priznanju i nikoga tko je radio na reintegraciji. Kao da nikoga više nema, a nije tako.

NACIONAL: Teško je ne primijetiti da je u to doba Andrej Plenković bio „mali od kužine“ u MVP-u, a sada očito iz povijesti želi izbrisati one koji mu smetaju.

Nije mi poznato gdje je tada bio Andrej Plenković, vjerojatno negdje u diplomaciji. A gledajte, povijest se ne može prekrojiti. Uvijek povijest privremeno dobiva začine onoga tko je na vlasti, ali ti začini ispare s vremenom, u pravilu kada se vlast promijeni, a onda dođe neka nova koja opet daje svoje začine i to tako ide, ali memorijsku karticu naroda ne da se izbrisati.

NACIONAL: Bi li Hrvatska, u situaciji kada su gotovo sve europske zemlje i SAD bili protiv nas, bila međunarodno priznata da je predsjednik Tuđman dopustio postojanje HOS-a kao paravojne formacije s ustaškim simbolima i insignijama Naime, Tuđman je u jednom svom javnom nastupu 1992. godine jasno rekao da je to bila jedna od glavnih smetnji za priznanje jer je Hrvatska nastala na temeljima antifašističke koalicije.

Predsjednik Tuđman bio je toga duboko svjestan. Vrlo jasno treba reći da se Hrvatska za svoju državnost i međunarodno priznanje nije borila samo protiv oružane sile, odnosno srpske agresorske vojske, već i protiv njene propagande koju je vrlo agresivno širila na sve strane kroz strane medije, a u druge države najviše preko diplomatske mreže Jugoslavije, koja je nametala tezu o stvaranju nove ustaške države pozivajući se na Jasenovac i NDH. Oni su tvrdili da su Srbi zapravo žrtve u Hrvatskoj, da se boje za svoj opstanak i zato je sve što se događalo s HOS-om išlo na mlin takvim tezama. Malo se zaboravlja činjenica da zemlje koje su se u Drugom svjetskom ratu borile protiv fašizma, ne bi lako priznale državu koja traži međunarodno priznanje, a prihvaća simbole NDH, tvorevine koja je bila na strani fašizma. Podsjećam da je jugoslavenska diplomacija vrlo agresivno gurala po cijelom svijetu tezu da je Hrvatska nastavak NDH.

NACIONAL: Dakle, Tuđman je svjesno ukinuo HOS, što se u valu ustašizacije i povijesnog revizionizma kojima svjedočimo, uporno zaboravlja, a njihovi simboli odjednom su postali legalni i prihvatljivi Plenkovićevoj vladi. Dakle, sve što je Tuđman zabranio, Plenković je dopustio.

Sad ću vam ispričati jedan mali detalj iz svakodnevice u rujnu 1991. godine. Meni je u ured predsjednika, tada smo još bili u Banskim dvorima, došao nizozemski novinar koji se vraćao s bojišnice kod Siska i pokazivao fotografije koje je snimio, gdje su neki naši dečki pozdravljali pozdravom „za dom spremni“. Namjeravao je pisati o tome i htio je čuti što predsjednik o tome misli. Otišla sam k predsjedniku i on je pozvao odmah tog novinara i jako dugo s njim razgovarao i objašnjavao da Hrvatska nije nastala na NDH. Njegova poruka tada i kasnije zauvijek je pretočena u preambulu Ustava RH da Hrvatska pripada krugu europskih demokracija utemeljenih na antifašističkom ustavnom nasljeđu. Nitko nema pravo to mijenjati. To nije u člancima, već u preambuli Ustava, u onom svetom dijelu koji su neki imali namjeru izbaciti, ali se to izbaciti ne smije.

NACIONAL: Je li to dokaz da je Andrej Plenković politička kukavica

Ne bih upotrijebila tu riječ i to nije tako. Treba poštovati Ustav, a posebno ono što piše u preambuli. Hrvatska politika, bila lijevo ili desno, mora poštivati Ustav. U Hrvatskoj imamo puno političara, ali malo lidera i državnika. Biti državnik je status za velike igrače.

VESNA ŠKARE OŽBOLT ‘Izbor sudaca podsjeća na partijski komitet: ako te komitet nije podržao, nemaš karijeru ni život’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2026-01-24 10:30:58 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo