iustitia.bg
IZLOŽBA ‘LAIBACH: DVORANA ZRCALA 1980 – 1995’ otvorena u galeriji HDD-a u Zagrebu prikazuje ključnih prvih 15 godina vizualnog djelovanja grupe Laibach, od plakata preko omotnica ploča do različitih predmeta, uzoraka i znakova. Provokacija kao autorski izraz bio je zaštitni znak tog slovenskog benda
U galeriji HDD-a u Zagrebu otvorena je izložba „Laibach: Dvorana zrcala 1980 – 1995“ koja prikazuje ključnih prvih 15 godina djelovanja grupe Laibach s rakursa dizajna, od plakata preko omotnica ploča do različitih predmeta, uzoraka i znakova koji su obilježili njeno djelovanje. Provokacija kao autorski izraz od početaka grupe Laibach bio je njen zaštitni znak u glazbi i vizualnoj umjetnost.
„U priči o Laibachu konstantno se urbane legende, medijski mitovi i novinske ali i njihove vlastite mistifikacije isprepliću s nesumnjivim istinama, faktografijom i crnim rupama u znanju, upravo stoga što je to od samih početaka jedan od temeljnih modusa njihova djelovanja“, piše između ostalog u najavi izložbe koja svojim opsegom nije iscrpna retrospektiva tog velikog opusa, već kroz arhivske materijale, vizuale, glazbu i multimediju, kombinirajući originalne artefakte, dokumentarne materijale i reprodukcije, tematizira prvih petnaest godina djelovanja multimedijskog kolektiva Laibach, istražujući i ispitujući kompleksne odnose umjetnosti i politike, ideologije i medijske industrije u njihovom djelovanju od početaka u socijalističkoj Jugoslaviji do međunarodnog proboja; kroz promjene lokalnog ali i međunarodnog konteksta te savladavanje konceptualnih izazova koje su za njihovo djelovanje postavljali raspad SFRJ i ratovi devedesetih.
Ideologija je kod Laibacha vrlo često glavni izvor inspiracije i svakoj su ideologiji na neki način pristupali slično, sarkastično ismijavajući zadrte ideološke dogme, radeći pritom paralelu između naočigled suprotnih ideologija. „Te teme zahtijevaju dulji tekst jer te stvari nisu jednostavne i oko njih je i onda bilo dosta nerazumijevanja i tendencioznih tumačenja. Njihov pristup nije sarkastičan u uobičajenom smislu riječi. Često su se njihovi istupi i radovi tumačili kao politička provokacija, da kroz umjetnost govore o politici, dok su ustvari kroz politiku govorili o umjetnosti, prvenstveno o ideologiji visokog modernizma“, istaknuo je Dejan Kršić, s Markom Golubom kustos ove izložbe, grafički dizajner i profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija na UMAS-u u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem na nezavisnoj kulturnoj sceni. Devedesetih godina jedan je od pokretača i grafički urednik i glavni urednik dvotjednika Arkzin i biblioteke Bastard. Od 2000. je član udruge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW i surađuje na izložbenim projektima i realizaciji programa Galerije Nova. Dobitnik je nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva na Izložbi hrvatskog dizajna 0708 (2008.), za najbolji dizajn vizualnih komunikacija u profesionalnoj kategoriji.
‘OVOM IZLOŽBOM želimo reći da Laibach nije samo glazba, nego u ogromnoj mjeri upravo dizajn, splet vizualnih referenci, simbola, medijskih slika i situacija’, kaže Dejan Kršić
S obzirom na to da je Laibach od početaka negirao institucionalne hijerarhije i moći tradicionalnog muzejsko-galerijskog umjetničkog sustava, pitali smo Kršića kako su likovni kritičari i povjesničari umjetnosti u to vrijeme percipirali njihove radove. „Takozvani institucionalni uglavnom nikako, odnosno s rijetkim izuzecima. Umjetnici takozvane nove umjetničke prakse koje se često naziva konceptualnim umjetnicima i mlađi kritičari, uglavnom povezani s rock scenom, odmah su uvidjeli važnost njihova rada. Od sredine osamdesetih Laibach se koncentrira na glazbenu proizvodnju, dok njihove motive preuzimaju, obrađuju i razvijaju druge skupine NSK, prije svega Irwin i Novi kolektivizam koji djeluju i kao svojevrsni vizualni propagandisti Laibacha“, rekao je.
Laibach je najuspješniji i najdugovječniji umjetnički projekt ponikao u bivšoj Jugoslaviji. Kršić i Golub ističu da su među prvima inzistirali na anonimnosti kolektivnog rada, odnosno funkcionalnim organizacijskim identitetima koji nadilaze građanske identitete članova. „Suprotstavljajući se klasičnom shvaćanju umjetničkog rada obilježenog individualnim autorstvom i idejom autonomije umjetnosti stavljanjem nominalno anonimnog, neindividualiziranog, kolektivnog stvaralaštva u prvi plan, negiraju institucionalne hijerarhije i moći tradicionalnog muzejsko galerijskog umjetničkog sustava. Simbolički NSK državom u vremenu nadživjevši raspad inicijalnog konteksta države nastanka, federativne Jugoslavije, transcendirali su granice država. Uspješno su izbjegli i svođenje na klišej disidentskih – antikomunističkih – umjetnika kao i pokušaje nove nacionalne aproprijacije“, stoji u najavi ove izložbe.
Pitali smo Goluba koliko je ta kolektivna anonimnost bio zaštitni znak djelovanja. „Anonimnost i kolektivni rad nisu tako egzotični kao što se možda na prvi pogled čini, posebno danas u našoj hiper-individualističkoj kulturi gdje su osobni interesi ispred interesa zajednice i gdje je ogroman dio naših dnevnih aktivnosti, posredovanih društvenim mrežama, neka vrsta narcističkog marketinga. Inzistiranje na kolektivnom kod Laibacha polazi iz mnogo različitih izvora, u umjetničkom smislu to je dio kontinuiteta koji seže od povijesne avangarde, preko fluksusa i situacionizma do konceptualne umjetnosti. U isto vrijeme, riječ je i o radničkoj kulturi, ne samo zato što članovi Laibacha dolaze iz Trbovlja koje je rudarski grad, nego i zbog ikonografije. Kolektivni identiteti su u srži rock kulture, od Beatlesa i Rolling Stonesa, preko Kraftwerka koji je dijelio isti senzibilitet za eklektično, strojno i industrijsko kao i Laibach, pa sve do Ramonesa s njihovim unificiranim frizurama i dres kodom koji nije ništa drugo nego uniforma. Govorimo o stvarima koje Laibach nije izmislio, ali ih je doveo do krajnjih konzekvenci“, rekao je Golub, urednik internetske stranice dizajn.hr i od 2011. voditelj galerije HDD-a Hrvatskog dizajnerskog društva. Član je uredništva arhitektonskog časopisa Oris i scenarist i voditelj kulturne emisije ”Trikultura” na Hrvatskoj televiziji. Član je Studijske sekcije ULUPUH-a i Izvršnog odbora Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA. Godine 2013. je za svoj rad nagrađen nagradom HS AICA-e.
Laibach je tijekom karijere duže od 45 godina održao niz koncerata širom svijeta, realizirali su glazbu za filmove i kazališne predstave, obrađivali Bacha (Kunstderfuge, 2008.) i Wagnera (koncerti Volkswagner, 2009., neobjavljeno), sjevernokorejske pjesme i soundtrack filma ”Moje pjesme moji snovi” (The Sound of Music, 2018.), održali niz izložbi i u petom desetljeću rada objavljuju neke od najsnažnijih i najkompleksnijih radova (Alamut, 2025.). Projektima poput box seta ”Revisited” (2020.), muzičkim re-enactmentom historijskog koncerta na zagrebačkom Muzičkom bijenalu 1983. pod nazivom ”We Forge the Future – Live at Reina Sofia” (2021.), albumima ”Sketches of the Red Districts” (2023.) i ”Opus Dei Revisited” (2024.), obradom pjesme “Top” Bijelog dugmeta “Die Kannone” te nastupom ”Četvrto zasjedanje AVNOJ-a” na AVNOJ Festu u Jajcu 29. studenoga 2025. preispitivali su i referirali vlastiti rad osamdesetih i devedesetih godina. Ovih su dana objavili singl „AllGoRhythm“, najavu novog albuma „Musick“ koji bi trebao biti objavljen 1. svibnja.

Laibach je pop glazbu od početka tretirao kao ideološku platformu i mediji za obračunavanje s brojnim ideologijama pa tako video za novi singl sadrži videoinserte s društvenih mreža prikazujući društvo 21. stoljeća. Pitali smo Kršića koliko je njihov današnji vizualni izraz sličan ili drugačiji od onog na početku karijere. „Već više od dva desetljeća dio starih Laibachovih fanova ima problem s novijim radovima, smatraju da su se promijenili, prodali i izdali inicijalnu ideju. Međutim, to pokazuje da su ranu, industrial fazu, shvaćali prvoloptaški. Zadivljujuće je kako 40 godina na različite načine bend obrađuje iste teme i probleme: odnos umjetnosti i politike, ideologije i industrije zabave. Zato novi singl nije tematski različit od njihovih ranih radova. Stilska dosljednost nikad nije bila ideja i cilj djelovanja Laibacha, na početku su manifestno proglasili kraj epohe stilskih gibanja“, rekao je.
Slična izložba posvećena vizualnom djelovanju kolektiva Laibach postavljena je u Dubrovniku, na proljeće prošle godine u Muzeju crvene povijesti, pod nazivom ”Moć, provokacija, dekonstrukcija – LAIBACH 1980.-1995” pa su autori koncepta ove zagrebačke izložbe Kršić i Kristina Mirošević koja je uz podršku člana grupe Janija Novaka postavila izložbu u Dubrovniku. Pitali smo Goluba koliko se ova izložba razlikuje od dubrovačke. „Ova izložba je remiks te prve izložbe, imaju mnogo zajedničkog, ali su različite. Zbog činjenice da obrađuju isto razdoblje od 1980. do 1995., veliki dio eksponata je isti, to su isti albumi, isti ključni trenuci u povijesti grupe, isti vizualni i verbalni iskazi, ali ovog puta smo veći naglasak stavili na dizajn i to ne samo zbog onog očitog, a to su plakati i nosači zvuka kao predmeti grafičkog dizajna u najužem smislu, nego upravo s tezom da je ono što Laibach radi pomno dizajniran splet vizualnih referenci, simbola, medijskih slika i situacija. Ovom izložbom želimo reći da Laibach nije, niti je ikad bio, samo glazba, nego u ogromnoj mjeri upravo dizajn. Također smo ih pokušali i čitati malo drukčije nego taj prvi put, jedan od razloga je i taj što nas je malo žuljala ta riječ ‘provokacija’, činilo nam se da Laibachova priča nije tako jednostavna. Problem recepcije Laibacha je upravo to što se nijedan od artefakata, slika, gesti i iskaza koji čine njihove pojavnost ne da jednoznačno interpretirati. Drugim riječima, svaki pokušaj čitanja Laibacha vraća se promatraču u lice, govori više o njegovim željama, fantazijama, tjeskobama, traumama i sposobnosti da prepozna predstavljene reference i poveže ih u za sebe smisleni sklop, nego o Laibachu. U tom smislu, metafora ogledala doista se čini ključnom u slučaju Laibacha, promatrač, a ne Laibach je taj koji u njihove vizuale, plakate, crteže, omote ploča i uniforme unosi tamu, jezu i strah koji se snažno slute, ali nikad ne otkrivaju svoje lice do kraja. Pri susretu s njihovim radom neprestano se pitamo što smo stvarno vidjeli, a što smo donijeli sami. Zato se izložba i zove ‘Dvorana zrcala”’, rekao je.

Austellung Laibach Kunst, pozivnica, Zagreb, 1983.; Ljubljana, Zagreb, Beograd, plakat, 1987.; Smrt ideologije, 1982.
Jedna od Laibachovih najranijih i najpoznatija vizualna provokacija bio je prijedlog plakata za Dan mladosti 1987. koji je bio prepravljeni nacistički plakat iz 1936. Pitali smo Kršića koliko je taj istup bio vrhunac vizualne provokacije ili smatra da je bilo više provokativnih momenata u njihovu vizualnom izrazu tijekom prvih 15 godina. „Pojam provokacije prilično je izrauban u komentarima njihova rada. Ta provokacija nikad nije bila teleološka u smislu opozicijskog, disidentskog djelovanja. Utoliko su se ponekad javljali začudni spojevi i sudari opozicijske, mahom nacionalističke scene u Sloveniji i Laibacha, odnosno NSK. I ta priča o plakatu se pogrešno tumači: glupim generalima koji su bili u organizacijskom odboru i koji ništa ne znaju o umjetnosti i dizajnu podvalili su nacistički plakat i tako razotkrili njihov totalitarni ukus. Međutim, organizacijski odbor je i izabrao Novi kolektivizam jer su znali što rade, njihovi raniji plakati rađeni su po istim kolažno-montažnim principima, s vrlo sličnim izvorima iz arsenala nazikunsta i socrealizma. U srži je bila riječ o sukobu esencijalista koji misle da su značenja simbola fiksna i nepromjenjiva i konstruktivista koji tvrde da se značenja mijenjaju ovisno o kontekstu. Niz plakata za Dan mladosti, primjerice oni Branislava Dobanovačkog, pokazuje težnju da se ta manifestacija predstavlja suvremenim likovnim izrazom, bliskim mladoj generaciji. Tu situaciju su iskoristili oni koji su u tom plakatu vidjeli materijalni dokaz da su ne samo NSK, Novi kolektivizam i Laibach, nego slovenska scena općenito i slovenska politika fašistički, nacionalistički i antijugoslavenski opredijeljeni. Paradoksalno, zamjenski plakat koji je realiziran za Dan mladosti je u svojoj vizualnoj poruci doista antikomunistički, s motivom lipova lista, svojevrsnog slovenskog simbola kojeg poput nametnika nagriza crvena zvijezda.“
Najpoznatija vizualna provokacija Laibacha bio je prijedlog plakata za Dan mladosti 1987. koji je bio prepravljeni nacistički plakat iz 1936. Kršić kaže da se ta priča o plakatu pogrešno tumačila – kao da su glupim generalima koji su bili u organizacijskom odboru i koji ništa ne znaju o umjetnosti i dizajnu podvalili nacistički plakat i tako razotkrili njihov totalitarni ukus. ‘Međutim, organizacijski odbor je i izabrao Novi kolektivizam jer su znali što rade’
Kršić i Golub pokrili su period od, kako ih oni nazivaju „dugih osamdesetih“, odnosno od osnivanja Laibach Kunsta u Trbovlju, 1. lipnja 1980., preko uspona na domaćoj i međunarodnoj sceni, medijskih skandala i moralne panike koji su pratili njihov rad, do trenutka kada je 1995., u opkoljenom Sarajevu, u sklopu turneje “Occupied Europe NATO”, na kojoj su promovirali album ”NATO” s kolektivom Neue Slowenische Kunst, u Narodnom pozorištu simbolično proglašena NSK Država Sarajevo i održana dva koncerta, od kojih je drugi bio 21. studenoga 1995., na dan potpisivanja okvirnog mirovnog sporazuma u Daytonu. Pitali smo Goluba postoji li danas umjetnički pravac koji bi slijedio vizualni ideologiju Laibach Kunsta i Neue Slowenische Kunsta.

12.-Muzicki-biennale-Zagreb-1983.
„Vjerojatno ne postoji ‘pravac’ jer je upravo tu ideju ‘stilskog pravca’ parodirala Laibachova generacija, ali postoji nekoliko vrlo zanimljivih pojava u glazbi, vizualnoj umjetnosti i teatru i drugdje koje su bliske Laibachu i NSK po senzibilitetu i načelima. Jedna od tih ima veze s Kršićem i zove se Nova Evropa, a započinje s radom neposredno nakon Laibacha. Nekoliko godina kasnije na bliskim osnovama formiran je i Studio Imitacija života Darka Fritza i Željka Serdarevića, a među njih bi bilo intrigantno uvrstiti i jednu naizgled posve drukčiju formaciju, a to je Greiner & Kropilak Mail Art Office. Sve tri su dijelile isti odnos prema pitanju kolektivnog autorstva nasuprot individualnom, isti odnos prema ideji originalnosti i neponovljivosti umjetničkog djela, ali i otvarali su, svaka na svoj način, vrata u jednu stvarnost koja je paralelna našoj, koja je košmarna i snovita, poznata i nepoznata, čije slike ne nose jednoznačne poruke, ali su relevantne za naše vrijeme. Pritom su uz sav svoj prenaglašeni, monumentalni eklekticizam Laibach u potpunosti djeca svog vremena i ne propuštaju ostaviti trag tog vremena, čak i kad je maskiran u nešto drugo. Na primjer, ekstremno visoki kontrasti, često nalik ekspresionističkim drvorezima na njihovim plakatima, kolažna i asocijativna tehnika bliska dadi i nadrealizmu rezultat su rada fotokopirnog stroja koji je u to vrijeme središnji medij nove punk i postpunk DIY kulture“, rekao je. Izložba je otvorena do 20. ožujka ove godine.

DVORANA ZRCALA ‘Promatrač, a ne Laibach je taj koji u njihove vizuale, plakate, omote ploča i uniforme unosi tamu, jezu i strah koji se snažno slute’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-09 19:05:30 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


