iustitia.bg
O digitalnoj transformaciji nacionalne i sveučilišne knjižnice govori Dijana Machala, pomoćnica glavne ravnateljice za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. NSK je objavio monografiju ‘Incunabula Croatica‘ i pokrenuo e-Sveučilište, kojim se povezao s 82 knjižnice iz sustava visokog obrazovanja i znanosti
I ove je godine 22. veljače svečano obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u spomen na dan kada je 1483. godine tiskana najstarija hrvatska tiskana knjiga ‘’Misal po zakonu rimskoga dvora’’. Dva primjerka ‘’Misala po zakonu rimskoga dvora’’ čuvaju se Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a digitalizirano izdanje dostupno je na portalu Digitalne zbirke NSK.
Ravnateljica NSK Ivanka Stričević tom je prilikom naglasila kako je prošla godina za NSK bila intenzivna i uspješna. Naime, osim što je u projektu digitalizacije i dostupnosti Zbirke Croatica digitalizirano 333 tisuće stranica, s naglaskom na stare novine, NSK je dao i značajan doprinos obilježavanju 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva i tako potvrdio svoju ulogu čuvara nacionalne baštine. Ravnateljica se posebno osvrnula na projekt e-Sveučilišta i uspostavu Hrvatskoga visokoškolskog knjižničnog sustava u oblaku Bukinet, suradničku mrežu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i više od 80 knjižnica iz sustava visokog obrazovanja i znanosti koje su objedinjene na zajedničkoj digitalnoj platformi knjižničnih usluga, u oblaku Alma/Primo VE. Istaknula je i objavljivanje monografije ‘’Incunabula Croatica’’.
O digitalnoj transformaciji NSK i prilagođavanju poslovanja novom, digitalnom dobu, tjednik Nacional razgovarao je s Dijanom Machala, pomoćnicom glavne ravnateljice za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.
NACIONAL: Krajem veljače proslavljen je Dan NSK i 419. obljetnica knjižnice. Koje teme ove godine dominiraju i koje godišnjice rukopisa obilježavaju?
Ovu visoku, 419. obljetnicu NSK, obilježili smo dvjema aktivnostima u fokusu. Prva je znanstveno-izdavački pothvat, objava monografije ‘’Incunabula Croatica’’, bibliofilsko izdanje u kojem su popisane hrvatske inkunabule, okupljene u jednoj publikaciji. Bio je to višegodišnji istraživački projekt jer se inkunabule nalaze u različitim knjižnicama i zbirkama diljem Hrvatske. U toj monografiji one su sve popisane, s podacima gdje se čuvaju te opremljene s QR kodom i poveznicom ako postoji digitalizirana verzija. Druga aktivnost je projekt e-Sveučilišta na koji smo osobito ponosni. Nositelj projekta je CARNET, a partneri su uz NSK, Srce i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Naime, NSK je u okviru projekta e-Sveučilišta funkcionalno povezao NSK i 82 knjižnice iz sustava visokog obrazovanja i znanosti koje zajednički koriste najsuvremeniji sustav za upravljanje knjižničnom građom i informacijama. A što se godišnjice rukopisa tiče, svakako je vrijedno istaknuti rukopis „Znamenite žene u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas. Spomenspis izdan uoči tisućgodišnjice osnutka hrvatskoga kraljevstva (925-1925)“ iz ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara.
NACIONAL: Što je posjetitelje na Danima otvorenih vrata najviše zanimalo?
Dani otvorenih vrata obično prethode Danu NSK, a za posjetitelje su organizirani različiti programi, od radionica na kojima mogu saznati kako se restauriraju knjige, kako se provode aktivnosti zaštite građe, do vođenih posjeta našim zbirkama građe posebne vrste, od muzičke i grafičke zbirke do zbirke zemljovida i atlasa te zbirke rukopisa i starih knjiga. Korisnici i posjetitelji mogu razgledati sve naše zbirke i vidjeti izvornike iz prve ruke. Inače, u NSK-u djeluje jedan od najvećih odjela za restauraciju i zaštitu pisane baštine u Hrvatskoj, a naši kolege konzervatori-restauratori na tim aktivnostima rade i za druge institucije u kulturi.
‘Ne možete imati vrhunske znanstvene rezultate bez pristupa digitalnim tehnologijama’. FOTO: Saša Zinaja/nFOTO
NACIONAL: Živimo u opasnim vremenima, je li povijesna građa koju čuva NSK dovoljno zaštićena za slučaj ratnih zbivanja ili većih katastrofa
Svakako. Mi imamo posebne protokole za takve situacije, a i razvijamo nove jer doista živimo u izazovnim vremenima. Nekadašnji protokoli za zaštitu građe i spašavanje kulturnog dobra osuvremenjuju se i revidiraju sukladno ugrozama i promjenama koje nas okružuju. Postoje i posebna skloništa i spremišta s osiguranim uvjetima za čuvanje građe. Uostalom, jedna od naših najvažnijih zadaća je da osiguramo prijenos ideja kroz vrijeme i da zaštitimo pisanu građu za buduće generacije.
NACIONAL: NSK sudjeluje u digitalnoj transformaciji knjižnica u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, odnosno u realizaciji projekta e-Sveučilišta. Što je do sada napravljeno?
NSK je uključen u projekt e-Sveučilišta: digitalna transformacija visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2022. godine, kada je projekt i počeo. Radi se o projektu koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO 2021.-2026.). Osnovni cilj projekta je povećati digitalnu zrelost ustanova u sustavu visokog obrazovanja i znanosti ulaganjem u digitalnu akademsku infrastrukturu. Republika Hrvatska je za to dobila europski novac, a ukupna investicija je 84 milijuna eura i svaki partner je prijavio svoje projektne aktivnosti. Projekt završava 30. lipnja, a NSK je već realizirao 90 posto svojih aktivnosti. Vrijednost investicije NSK u tom projektu je oko 1,7 milijuna eura. Rezultatima koje smo ostvarili kroz projekt e-Sveučilišta obuhvaćeno je 70 posto svih knjižnica u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.
NACIONAL: Koliko je građe do sada digitalizirano?
Napominjem da se tu ne radi o digitalizaciji građe, na kojoj se radi već dulje vrijeme i to je redovita aktivnost NSK, ali je s njome povezana. Riječ je o digitalnoj transformaciji radnih procesa i implementaciji digitalne tehnologije u razvoj novih usluga, prvenstveno naprednih sustava za pretraživanje. Naime, bez digitalizacije radnih procesa danas više ne možemo pružati one usluge koje suvremeno društvo, posebno sustavi digitalnog obrazovanja i znanosti, od knjižnica očekuju. Naša uloga nije samo da digitaliziramo građu i učinimo je dostupnom u digitalnom formatu, već da usluge prilagodimo digitalnom dobu kako bi se građa, ona tiskana, elektronička i digitalna integrirala kroz sustave učenja i istraživanja. Dakle, cilj je bio omogućiti akademskoj i znanstvenoj zajednici objedinjeno pretraživanje i izravan pristup tiskanoj, elektroničkoj i digitalnoj građi u okviru zajedničke platforme. Mi smo krenuli u projekt e-Sveučilišta s dvije osnovne aktivnosti. Jedno je bila implementacija najsuvremenije digitalne
NACIONAL: I tradicionalni knjižnični prostor se također transformira i uveli ste kabine za digitalno učenje. Na koji način one pomažu studentima i znanstvenicima u njihovu radu?
Prostor za suradnički rad su naši korisnici, a najviše studenti, istaknuli da im je iznimno važno. Kabine za digitalno učenje omogućuju nove oblike učenja i istraživanja, od digitalnog samostalnog do suradničkog učenja jer su namijenjene za jednu ili više osoba. One omogućuju i sudjelovanje u on-line nastavi i moram reći da je vrijeme epidemije korone usmjerilo ovaj trend transformacije tradicionalnog knjižničnog prostora.
‘Rezultatima koje smo ostvarili kroz projekt e-Sveučilišta obuhvaćeno je 70 % knjižnica u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Vrijednost investicije je 84 milijuna eura’
NACIONAL: Dakle, prostor knjižnice više nije isključivo zona tišine.
Nije, upravo zahvaljujući kabinama za digitalno učenje koje su namijenjene svim našim korisnicima. Korisnik može rezervirati kabinu putem online obrasca u kojem navodi dan i vrijeme kada će koristiti kabinu u periodu od dva sata. Opremljene su vlastitim sustavom ventilacije, imaju prilagođenu rasvjetu, laptop i zvučno su izolirane. Dakle, u prostoru u kojem vlada tišina te mikro digitalno zrele kabine omogućuju drugačiji i suvremeniji način učenja i istraživanja. Studentima se to posebno sviđa i to je apsolutni hit u NSK. U godinu dana, koliko su kabine u prostoru, bilježimo 1100 rezervacija, što znači da su svakodnevno u upotrebi. Kada smo radili anketu o zadovoljstvu naših korisnika, kabine za digitalno učenje su dobile najviše ocjene i nije ih dovoljno. Za sada ih imamo pet, a studenti bi voljeli da ih ima više. To je zapravo nešto što se očekuje od knjižnice – da transformira svoj tradicionalni prostor i prilagodi se novom vremenu, integrira nove tehnologije i omogući nove načine učenja i istraživanja.
NACIONAL: Drugim riječima, bez obzira na monumentalnost zgrade i institucije, NSK je živi prostor učenja i druženja.
Apsolutno, jer trebalo je uzeti u obzir i potrebe i mogućnosti zadanog prostora. Promjene koje smo uveli ne umanjuju tradicionalni pristup korištenja našeg prostora, mi i dalje u zgradi imamo više od tisuću korisničkih radnih mjesta i nismo smanjivali kapacitete tihog rada unutar korisničkog prostora, ali dodatno smo tražili načine kako zadovoljiti potrebe digitalnog obrazovanja, koji zahtijeva ne samo samostalni, tihi rad, već i suradnički i konverzacijski. Zapravo, ovo je svojevrstan pilot-projekt za ostale sveučilišne knjižnice. Kolege iz drugih knjižnica imaju priliku vidjeti kako kabine za digitalno učenje funkcioniraju u prostoru NSK i mogu iskoristiti naša iskustva. Nadamo se da će to postati praksa i drugdje.
NACIONAL: Kolika je važnost visokoškolskog knjižničnog sustava u Bukinetu za ostale knjižnice?
Drago mi je da smo kroz projekt e-Sveučilišta uspjeli uključiti 70 posto svih sveučilišnih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica koje su sada s NSK funkcionalno umrežene na zajedničkoj platformi knjižničnih usluga Alma i koriste discovery servis Primo VE. Ta nam digitalna knjižnična infrastruktura omogućuje bolje povezivanje s globalnim izvorima znanja i povezuje nas s knjižničnim sustavima u svijetu. Ako pogledate rang listu najboljih sveučilišta, onda njih 7 od deset na toj listi koriste Almu i Primo VE. Danas ne možete imati vrhunske znanstvene rezultate ako nemate pristup digitalnim tehnologijama i kvalitetnim izvorima znanja. Nažalost, digitalna tehnologija je skupa i zato smo to identificirali kao najvažniji segment da se financira iz fondova EU-a, jer bi to bilo teško ostvarivo bez e-Sveučilišta. Mi smo projekt implementacije završili u roku 10 mjeseci. Dakle, poslovanje NSK i svih uključenih knjižnica prebacili smo u digitalno okružje na platformu digitalnih knjižničnih usluga Alma/Primo VE. Zahvalmetapodataka, digitalne građe, e-izvora. Benefit svih onih koji su s nama ušli u tu priču je iznimno velik.
NACIONAL: Kako Hrvatska u tom smislu stoji u odnosu na ostatak EU-a
Nama je projekt e-Sveučilišta omogućio da se približimo najnaprednijim sveučilišnim knjižničnim sustavima u Europi i svijetu. To je jedan transformativni put koje su nacionalne i sveučilišne knjižnice u Europi započele prije desetak i više godina. Knjižnični sustavi u oblaku omogućuju razvoj novih digitalno zrelih knjižničnih usluga koje su podrška digitalnom učenju i istraživanju. Hrvatski visokoškolski knjižnični sustav u oblaku, koji uključuje 83 knjižnice i u kojem je NSK središnja knjižnica sustava, po veličini je sličan njemačkom i austrijskom modelu, iako je svaki sustav jedinstven u odnosu na topologiju koja uzima u obzir nacionalne i lokalne specifičnosti. Platforma Alma/Primo VE bila nam je važna da povežemo ne samo knjižnice, već da našim korisnicima omogućimo pristup globalnim izvorima znanja. Našim znanstvenicima i korisnicima danas možemo u roku od 72 sata na njihov e-mail, putem RapidILL servisa, dostaviti traženu digitalnu presliku građe iz niza znanstvenih i akademskih knjižnica u svijetu. Dakle, digitalne preslike bilo kojeg znanstvenog članka ili poglavlja iz znanstvene knjige, što ne bi bilo moguće bez te digitalne platforme.
‘Kabine za digitalno učenje hit su u NSK-u, posebno među studentima. U godinu dana koliko su te kabine u prostoru, zabilježili smo 1100 rezervacija, a mogu se koristiti dva sata’
NACIONAL: Na koji se način umjetna inteligencija koristi u knjižničnom poslovanju? Krije li to opasnosti?
Naravno da treba biti oprezan, jer svaka tehnologija ima svoje izazove i zato je ključno važno znati kako je koristiti. S platformom smo dobili integrirane alate umjetne inteligencije koja je trenirana u akademskom okružju i isključivo se temelji na knjižničnim izvorima i znanstvenim bazama podataka, što su sve provjereni izvori. Na taj način nema „haluciniranja“ umjetne inteligencije niti konstruiranja nepostojećih činjenica ili lažnih referenci. Platforma ima integrirani alat umjetne inteligencije, AI asistenta za istraživanje Potjeh koji temeljem upita daje rezultat od pet najrelevantnijih izvora dobivenih iz knjižničnoga kataloga ili baza podataka uz navođenje sažetaka za svaku od tih pet referenci. I naravno, pokuša dati odgovor ako je tako postavljeno pitanje, odnosno ne samo da pomaže pronaći građu, već pomaže i pri analizi sadržaja. Mislim da je to velika pomoć u pretraživanju i učenju, ali i dalje je velika odgovornost na korisniku da dobivene informacije koristi na etički način uvažavajući akademski integritet i čestitost. Osim toga, integrirani alati agentske umjetne inteligencije pomažu nam pri svakodnevnim procesima upravljanja građom, naročito u rutinskim poslovima i analizi seta podataka.
NACIONAL: Koliko su znanstvenici to prepoznali?
Naši su korisnici znanstvenici, nastavnici na svim razinama obrazovanja, autori, nakladnici, studenti i građani najširih interesa, kao i knjižničari iz svih vrsta knjižnica, a pri dizajniranju sustava vodili smo računa da sustav mora biti prilagođen krajnjem korisniku. Tako se naši znanstvenici na digitalnoj platformi Alma/Primo VE mogu registrirati putem korisničkog računa [email protected] i koristiti puni opseg usluga, pri čemu su im na raspolaganju sva građa i e-izvori koje NSK nabavlja u nacionalnoj licenci za akademsku i znanstvenu zajednicu, kao i izvori u otvorenom pristupu. Također, svim našim korisnicima pri pretraživanju kataloga NSK i skupnoga kataloga Bukinet, omogućen je uvid u status primjerka za posudbu u realnom vremenu za tiskanu građu te izravan pristup digitalnoj građi i e-izvorima na razini svih umreženih knjižnica. Osim toga, sada kao dio globalnog, umreženog sustava visokoškolskih knjižnica, fond naše knjižnice postao je vidljiv znanstvenicima iz cijelog svijeta. Tako da pridonosimo i vidljivosti naših znanstvenih publikacija i naše pisane baštine u svijetu.
NACIONAL: Treba li posebno znanje kada se netko priključi platformi?
Ne treba. Primo VE je korisničko sučelje za pretraživanje kataloga NSK, ali i alat za istraživanje i učenje koji sada omogućuje izravan pristup digitalnoj građi i svim znanstvenim informacijama dostupnim u nacionalnoj licenci i u otvorenom pristupu. To je vrlo intuitivno sučelje i pravi suputnik pri istraživanju. Navigacija u sučelju je google-like, a kao što sam rekla, tu je i AI asistent koji u svemu pomaže. Sve usluge sada je moguće obaviti online, od slanja zahtjeva za narudžbu građe za posudbu, rezervacije građe, međuknjižnične posudbe do slanja zahtjeva za digitalizaciju. Knjižničari s druge strane koriste digitalnu platformu Alma koja je pozadinska programska infrastruktura namijenjena knjižničnom poslovanju. Za rad u platformi Alma proveli smo nekoliko ciklusa edukacija za više od 350 knjižničara kojima je ona postala osnovni alat za poslovanje. Slijedi nam i organizacija prilagođenih programa edukacija za krajnje korisnike. Želja nam je da naše aktivnosti u segmentu digitalne transformacije knjižnice osnaže digitalne kompetencije svih uključenih, posebno u segmentu učenja i istraživanja.
DIJANA MACHALA ‘Primjenom digitalizacije fond NSK-a otkriven je znanstvenicima širom svijeta’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-17 13:51:14 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
