iustitia.bg
Podatak iz istraživanja koje je proveo portal Moj posao je alarmantan. Čak 88 posto zaposlenih u Hrvatskoj razmišlja o promjeni posla, a prednjače milenijalci, pripadnici generacije Y, rođene 80-ih i u prvoj polovini 90-ih godina, a danas ljudi u srednjim godinama
Sve više milenijalaca, pripadnika generacije Y, rođene 80-ih i u prvoj polovini 90-ih godina prošlog stoljeća, a danas ljudi u srednjim godinama, priželjkuje – otkaz. Slične „želje“ imaju i „zoomeri“, pripadnici generacije Z, rođeni potkraj 1990-ih i 2000-tih godina.
Taj gotovo nevjerojatan fenomen potvrdilo je nedavno provedeno istraživanje koje je obuhvatilo 2000 pripadnika generacija Y i Z, a koje je naručila obrazovna platforma LVTR. Istraživanje, koje je kod nas prenio portal Moj posao, pokazalo je da je 37 posto milenijalaca nezadovoljno poslom na kojem se trenutačno nalazi, A njih čak 55 posto osjeća nesigurnost i tjeskobu kada je u pitanju karijera.
Čak 60 posto ispitanika otvoreno je priznalo da bi im odgovarao neki „vanjski razlog“ za odlazak s posla koji trenutačno obavljaju, poput otkaza. Razlog je taj što se na sadašnjem poslu osjećaju „zaglavljeno“, odnosno, nisu zadovoljni, a nedostaje im hrabrosti da ga sami napuste.
„Prodali smo im viziju karijere koju vjerojatno neće ostvariti“, upozorio je direktor ELVTR-a Roman Peskin, a prenosi portal Moj posao.
Iako je istraživanje provedeno s druge strane Atlantika, u SAD-u, nema previše sumnje da i mnogi hrvatski milenijalci i zoomeri traže neki svoj „vanjski razlog“ da odu s posla na kojem nisu zadovoljni. Nije tu u pitanju samo iznos plaće, kojom je malo tko u bilo kojoj profesiji zadovoljan. Razlozi su, kako pokazuju razna istraživanja, i nemogućnost napredovanja i toksične radne sredine u kojima se mnogi osjećaju jednostavno „zaglavljenima“.
O svemu tome, uostalom, dovoljno govori i podatak iz istraživanja koje je proveo portal Moj posao, a prema kojem čak 88 posto zaposlenih u Hrvatskoj razmišlja o promjeni posla. S druge strane, veliki je broj ljudi vezan kreditnim omčama, a od plaće koju zarađuju moraju prehranjivati sebe i svoje obitelji. Stoga se malo tko odlučuje na to da sam da otkaz i makne se iz radne sredine u kojoj nije zadovoljan i ne osjeća se ispunjeno. Umjesto toga, nadaju da će taj potez povući njihov šef i tako ih izvući iz začaranog kruga nezadovoljstva poslom koji rade, a bez kojeg opet ne mogu preživjeti.
Stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao na problem „želje za otkazom“ kod mlađih i zaposlenika srednjih godina gledaju dvojako. Dok pojedinci upozoravaju da razumiju stavove pripadnika generacije Y i Z koji nisu zadovoljni poslom na kojem se trenutačno nalaze, drugi kažu da mnogi mlađi, pa čak i zreliji zaposlenici, na svijet rada, ali i na život, ne gledaju racionalno. Zvjezdana Dragojević, psihologinja i direktorica zagrebačke tvrtke Prava formula, ocjenjuje da se u slučaju kada radnik priželjkuje otkaz, ali ga sam ne daje, već očekuje da to napravi njegov nadređeni, radi o dilemi između potrebe za slobodom i sigurnošću. Ljudi ne žele otkaz, žele izlaz iz osjećaja zarobljenosti, kaže ona.
Puno je ljudi vezano kreditnim omčama, a od plaće koju zarađuju moraju prehranjivati sebe i svoje obitelji. Ipak priželjkuju otkaz
Mnogi zaposlenici su zasićeni poslom koji obavljaju, a nemali broj njih suočava se i sa „sagorijevanjem“ na radnom mjestu. Ako se uzme u obzir da mnogi, posebno mlađi, rade na ugovore na određeno vrijeme, koje poslodavac lako može otkazati, ne treba puno da bi se shvatilo kako je sigurnost koju vjeruju da imaju time što su zaposleni, zapravo lažna.
„Mnogi izlaz vjerojatno vide u samozapošljavanju, u pokretanju posla koji vjeruju da će ih ispuniti, a ne u obavljanju posla koji rade samo da bi otplaćivali rate kredita i preživljavali. Mnogi si postavljaju pitanje: Zar ću do mirovine raditi nešto što ne volim i to samo kako bih mogao otplaćivati kredit?!. Znam za ljude koji su otišli iz industrija koje imaju dobre plaće i pokrenuli vlastite biznise u pekarstvu ili otvorili vlastiti frizerski ili kozmetički salon, a neki i OPG. Ukratko, pokrenuli su neki svoj biznis u nečem što vole i o čemu su i ranije dosta znali. Mnogi i uspiju u tim svojim biznisima. Budući da je zadovoljstvo poslom važno, mogu podržati takve odluke“, kaže Zvjezdana Dragojević.
‘Mnogi si postavljaju pitanje: Zar ću do mirovine raditi nešto što ne volim i to samo kako bih mogao otplaćivati kredit?’ kaže Zvjezdana Dragojević, psihologinja i direktorica tvrtke Prava formula, FOTO: Privatni arhiv
Smatra da je tu riječ o „odlukama koje su racionalne, ali s jakim emocionalnim nabojem“ jer radije biraju smisao ispred sigurnosti, makar to značilo manju financijsku stabilnost. Racionalnost takvih odluka na prvom mjestu se vidi u tome što ne daju sami otkaz, već čekaju da ga dobiju. Jer kada bi sami dali otkaz, na burzi rada ne bi ostvarivali gotovo nikakva prava, a u slučaju dobivanja otkaza imaju pravo na naknadnu na burzi, a mnogi i na otpremninu na poslu s kojeg odlaze. „Tako dobivaju barem neka sredstva koja im služe za pokrivanje troškova života dok ne pokrenu svoj posao“, ističe naša sugovornica. Uz to, prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) jedan je od uvjeta za dobivanje državnih poticaja za samozapošljavanje. Mnogi od mlađih zaposlenika koji ostanu bez posla, odlučuju se upravo za pokretanje vlastitog biznisa. „Naravno, druga je stvar ono što ih dočeka na tržištu kada pokrenu vlastiti posao. A to je stalna borba za opstanak i jačanje poslovanja“, napominje Dragojević.
Inače, naša sugovornica kaže da su mjere samozapošljavanja uz državne poticaje olakšavajući faktor pri odlasku s posla bez sigurne alternative. U biti, kako kažu psiholozi, radi se o fenomenu „Quite Quittera“, odnosno o zaposlenicima koji ne žele prihvaćati nove poslovne obveze na postojećem radnom mjestu, a koji su u glavi zapravo već dali otkaz, ali očekuju da im ga formalno uruči netko drugi, odnosno, njihov nadređeni. Mnogi od njih često već i znaju što će dalje raditi.
No neovisni stručnjak za tržište rada Predrag Bejaković upozorava da su ljudi često nerealni, kako u procjeni sebe i vlastitih sposobnosti tako i u procjeni drugih. „Svi mislimo da zaslužujemo više nego što dobivamo, ali problem je u tome što se često precjenjujemo. Istina je da su ljudi često nezadovoljni radnim sredinama u kojima borave, ali pritom zaboravljaju da i oni sami svojim ponašanjem doprinose njihovoj toksičnosti. Isto tako, ljudi često misle da poslovi ‘vise na grani’ i da će lako naći drugi posao, no u stvarnosti to nije tako ni u Hrvatskoj ni u SAD-u. Štoviše, ako ne nađete novi posao u prvih šest mjeseci nezaposlenosti, raste rizik da ga više nećete ni naći. Dugotrajna nezaposlenost je najgore što vam se može dogoditi jer ona ne samo da ugrožava egzistenciju nezaposlenog, nego utječe i na njegovu reputaciju jer se i poslodavci počinju pitati što nije u redu s osobom koja je tako dugo na burzi rada“, upozorava Bejaković.
Dodaje i kako mnogi nemaju realnu sliku o pravima na burzi rada. Stoga se neugodno iznenade kada saznaju da je naknada razmjerno mala i kratkotrajna ili da čak na nju nemaju pravo. Isto tako, mnogi koji pokrenu vlastiti biznis, uz državne poticaje ili bez njih, neugodno se iznenade kad shvate da poduzetnički život nije tako lagan i jednostavan kakvim su ga zamišljali te da trebaju godine kako bi se dokazali i opstali na tržištu. „Ljudi često podcjenjuju druge, a precjenjuju sebe. Svi bi htjeli puno i odmah, ne shvaćajući da se uspjeh gradi polako i na duge staze te uz puno truda. Ima ih koji i uspiju u vlastitom biznisu, ali većina, nažalost, propadne“, ocjenjuje Bejaković.
Na naše pitanje kako to da takav stav prema poslu i životu nemaju više samo mladi, od kojih mnogi, uostalom, još uvijek žive s roditeljima, nego i ljudi srednje životne dobi, odnosno generacija Y, naš sugovornik ukazuje i na veliki značaj interneta u svemu tome.
„Nažalost, zahvaljujući Googleu došlo je do opće deprofesionalizacije u društvu. Svi misle da sve znaju. A to nije tako. Uspjeh u nekoj profesiji gradi se ustrajno i godinama, stalno se morate dokazivati. Osim toga, mnogi, a posebno mlađi, ugledaju se na influencere, vjerujući da se mogu povesti za njihovim primjerom, ali zaboravljaju da je influencera koji od toga što rade mogu živjeti, zapravo malo“, poručuje Bejaković.
Mnogi zaposlenici su zasićeni poslom koji obavljaju, a nemali broj njih suočava se i sa ‘sagorijevanjem’ na radnom mjestu
On smatra da je za najveći dio zaposlenih najpametnija strategija ipak zadržati posao koji imaju, osim ako, naravno, doista nisu poduzetničkog duha i spremni uhvatiti se u koštac s neizvjesnošću koju im nosi tržište. Ističe kako bi ljudi trebali biti informiraniji i spremniji na kompromise te težiti napredovanju na poslu na kojem se već nalaze, naravno, do mjere do koje je to moguće. Rad, napominje, nije samo pitanje osiguravanja egzistencije, nego i socijalizacija. S druge strane, uspjeh na hijerarhijskoj ljestvici dugotrajan je proces i ne događa se preko noći.
‘Ljudi su često nezadovoljni radnim sredinama u kojima borave, ali pritom zaboravljaju da i oni sami svojim ponašanjem doprinose njihovoj toksičnosti’, kaže Predrag Bejaković, FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL
Bi li izmjene zakona koji reguliraju zapošljavanje i prava iz nezaposlenosti, utjecali na smanjenje nezadovoljstva radnika na postojećim radnim mjestima Bejaković smatra da ne bi. Ponavlja da bi svatko tko se odluči na napuštanje postojećeg posla ili da mu nadređeni uruči otkaz, a nema već neku alternativu, svakako morao izbjeći zamku dugotrajne nezaposlenosti.
S druge strane, Dragojević upozorava da bi i poslodavci morali više pozornosti obratiti na odabir i razvoj menadžera, odnosno, na njihov odnos prema ljudima u timovima koje vode. I pojedina istraživanja pokazuju da je jedan od problema s kojima se Hrvatska suočava, nedostatak kvalitetnih menadžera, ali stručnjaka za ljudske resurse. Upravo u tom dijelu leži prostor za poboljšanja uvjeta rada, a time i manje nezadovoljstva zaposlenih.
Na kraju, na svakom je zaposlenom odluka hoće li i kako raditi po uvjetima koji mu se nude. Ta odluka ovisi o brojnim faktorima, među kojima su svakako i egzistencija zaposlenog i njegove obitelji te kreditne obveze. No prije donošenja bilo kakvih odluka, pa tako i onih o davanju otkaza ili nadi da će ga dobiti, zaposlenik bi morao znati koji je sljedeći korak u lancu događaja koji slijede. Drugim riječima, ako želi otići s postojećeg posla, trebao bi već imati neku alternativu, plan B.
Slično stoje stvari i s odlukom o ostanku na poslu. Ako radnik odluči ostati na postojećem poslu, čak i ako je nezadovoljan njime, trebao bi biti svjestan svih prednosti, ali i nedostataka takve odluke.
NEVJEROJATAN FENOMEN Sve više mladih i zaposlenika srednjih godina – traži otkaz. Istražili smo zašto 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-20 07:25:58 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
