iustitia.bg
‘Ne postoji suradnja Grada Zagreba i države kao vlasnika velikog dijela poslovnih prostora koji propadaju, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine već deset godina piše pravilnik kojim bi se ovo pitanje riješilo’, kaže Ivana Nikolić, jedna od autorica koncepta Q’ART&CARE u sklopu kojeg će se 26. travnja održati festival Q’ART s temom CONNECT IN DANCE
Kako oživjeti zapuštene poslovne prostore u središtu Zagreba, kako ih aktivirati i u njima pokrenuti život cijele zajednice, misija je entuzijasta okupljenih u projektu Ilica:Q’ART Community ART&CARE, koji su tijekom devet godina, od 2017. godine, angažirali više od 260.000 sudionika kroz umjetničke akcije, edukacije, festivale i terapijske prakse.
Takvih je prostora na stotine, a s obzirom na prije svega neuređene vlasničko-imovinske odnose, veliki broj njih zjapi prazno i ugrožava ne samo estetiku grada, već i ljude koji u toj zajednici žive. Nema izgleda da će se stvari tako lako promijeniti po tom pitanju jer, prije svega, ne postoji suradnja Grada Zagreba i Republike Hrvatske kao vlasnicima tih prostora, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine već deset godina piše pravilnik kojim bi se ovo pitanje riješilo na dobrobit svih uključenih. To tvrdi Ivana Nikolić, jedna od autorica koncepta Q’ART&CARE, u sklopu kojeg će se 26. travnja održati nova akcija – festival Q’ART pod temom CONNECT IN DANCE. Poseban naglasak stavljen je na oživljavanje napuštenih lokala i prostora u Ilici kroz umjetničke intervencije, performanse, izložbe, ples i glazbu, čime se prostor privremeno vraća građanima i umjetnicima te se otvara tema dugoročnog korištenja praznih gradskih prostora za kulturu i kreativne djelatnosti.
Ivana Nikolić, suosnivačica projekta Ilica: Q’ART Community ART&CARE, od samog je početka jasno definirala cilj – propitati temeljne postavke o ulozi umjetnosti u suvremenom društvu. U razgovoru za Nacional objašnjava kako su istraživali europske modele upravljanja gradskim prostorima, zašto je hrvatska suradnja lokalne vlasti i države i dalje veliki problem te što se zapravo krije iza sve većeg broja praznih poslovnih prostora u samom srcu Zagreba:
„Istražili smo kako se u drugim velikim europskim gradovima ljudi suočavaju s činjenicom da stari urbani dijelovi, jezgre gradova, propadaju, to je svugdje tako, ne samo u Hrvatskoj. Željeli smo primijeniti primjer iz Pariza jer nam se činio najzgodnijim modelom, u kojemu država, grad i privatni vlasnici prostora sjede zajedno za stolom i, zajedno s umjetnicima, arhitektima i urbanistima, osmišljavaju kako iskoristiti sve ono čime ne mogu samostalno upravljati. To, naravno, podrazumijeva volju, da grad i država zaista žele sjesti za stol i da imaju povjerenja u to da će umjetnici ili neka druga zainteresirana skupina napraviti nešto što je za dobrobit zajednice. Upravo to u Hrvatskoj nedostaje. U posljednjih deset godina dogodilo se zaista mnogo nepredvidivih situacija, potres, pandemija, smrt bivšega gradonačelnika. Nije da smo s njim imali bogzna kakav bolji odnos, ali pronalazili smo puteve kako doći do nekih prostora i kako pokazati što se sve u njima može odvijati i koliko je malo novca zapravo potrebno da se ti prostori aktiviraju.”
Ekipa okupljena oko Q’ART-a sustavno je istraživala stanje poslovnih prostora u Ilici, a napravila je i njihovo mapiranje koje bi, nakon točno deset godina, trebalo ponoviti jer u međuvremenu se na terenu mnogo toga izmijenilo, posebno vlasnička struktura tih prostora.
„Za situaciju u tim prostorima saznavali smo ‘kopanjem’ i ispitivanjem. Na nekim je vratima ostao natpis onoga što se unutra nalazilo i puno je propalih obrta i sličnih radnji. A sve ono što je državno vlasništvo, Državnih nekretnina ili Ministarstva, označeno je. Takvih je prostora sve više zato što sve prostore s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima preuzima država. To je težak model jer država jednostavno ne može brinuti o takvim stvarima, ne može raditi strategiju razvoja pojedinih prostora u svakom gradu, to je teško očekivati. Ta strategija i način upravljanja ovise o gradu, a velik dio prostora vlasništvo je države. I to je veliki problem. Razlozi zbog kojih se ljudi iz tih prostora iseljavaju su višestruki: obrti se gase nakon smrti majstora jer ih nema tko naslijediti, interes za obrt sve je manji ili obrti prerastu taj prostor pa se sele u veći, uglavnom izvan grada, jer je zbog nedostatka parkinga nemoguće normalno poslovati u centru. To se događa i u Parizu i u Londonu. Vrlo često se dogodi i da je neka udruga dobila prostor na korištenje pod određenim uvjetima, a nakon promjene vlasništva u državno i nakon što je udruga uložila vlastiti novac u taj prostor, država počne naplaćivati nebulozno visoku najamninu. Uđe ‘kao kauboj’, zatraži potpunu izmjenu dotadašnjih uvjeta, sve se poremeti i udruge isele jer ne mogu plaćati. To se događa cijelo vrijeme.”
Problem upravljanja praznim poslovnim prostorima nikome nije u interesu ostaviti neriješenim, a ipak ostaje. S Gradom imaju, kaže Ivana Nikolić, relativno dobar odnos, no ministra Branka Bačića već su nekoliko puta zamolili za sastanak. Uporno ih ignorira. Jedan od ključnih problema je taj što država sve poslovne prostore tretira kao visoko komercijalne i iznajmljuje ih po visokim cijenama:
„To je u redu, ali trebali bi se ti prostori otvoriti i udrugama. Otkad smo krenuli istraživati te prostore i tražiti da se umjetnicima i udrugama dozvoli korištenje po povoljnijim uvjetima, država priča o pravilniku. Od tada je prošlo deset godina, a pravilnik još nije donesen. I dan danas, kad dođemo na sastanak u Ministarstvo, kažu ‘Upravo radimo pravilnik’ pa ja redovito pitam je li to onaj isti koji ste obećali prije deset godina. Ali to je, nažalost, tek površina. Postoji puno dubljih problema. Čudni su načini kako se tim prostorima upravlja: velik je broj onih koji su u najmu, ali za najam nemaju ugovor, ne plaćaju najamninu, a nitko ih ne može iseliti. Da barem nešto rade, da se barem nešto u tim prostorima događa, ali ondje se, ako mogu tako reći, samo kote biljke i životinje. Nemam ništa protiv biljaka i životinja, ali je problem ako to narušava život zajednice. Problem je i s energetskom održivošću jer svi stanovi iznad praznog prostora imaju puno veće troškove grijanja. Sveobuhvatan je to problem kojim se netko treba pozabaviti, a prostor može biti prazan 30 godina dok se iz njega ne može izbaciti netko tko je u fiktivnom najmu. Takvih priča ima koliko hoćeš.“
26.09.2025., Zagreb – Obilazak cjelovito obnovljene Prve ekonomske gimnazije na kojem su sudjelovali ministar graditeljstva Branko Bacicte gradonacelnik Tomislav Tomasevic. Photo: Neva Zganec/PIXSELL
Ivana Nikolić i ekipa Q’ART-a zalažu se za izradu strategije upravljanja gradom i praznim poslovnim prostorima. Pritom ne inzistiraju na tome da sve mora biti nekomercijalni najam, ali ističu konkretne primjere koji pokazuju da drugačije može biti:
„Amsterdam ima konkretan ured koji se bavi samo tim problemom. Mapirali su sve prostore, ustanovili kvadraturu i lokacije, procijenili što bi u njima bilo optimalno te otvorili javni poziv građanima za prijedloge. Ali da bi se to moglo provesti, potrebno je čisto vlasništvo i tu se opet vraćamo na državu. Mi u Zagrebu zbog toga imamo kaos: Grad može napraviti strategiju, ali ne može doći do većine tih prostora jer od 70 do 80 posto njih više nije gradsko. Glavni je problem što Grad i država ne sjedaju za stol i ne nazire se da će se to uskoro promijeniti. A upravo bi takva strategija dovela do toga da javni prostor ne bude samo kupovni i tranzitni, već mjesto gdje se ljudi mogu družiti, centri zajednice, prostori susreta. Ili ono što smo mi pokrenuli: festival na cesti kojim smo pozvali umjetnike, stanare, udruge, škole, vrtiće, cijelu zajednicu da izađu na ulicu, da uživaju, da slave svoj kvart. Ustrajali smo u tome da ih ‘natjeramo’ da izađu i cijela zajednica obožava taj festival. On ih liječi. Svi bi željeli da bude svake nedjelje. Ljudi se osjećaju hrabrije, bolje, osjećaju da ih netko čuje i vidi. Shvatili su da mogu pitati, da mogu promijeniti stvari. Taj osjećaj da se ništa ne može ubija svaku volju za životom i zato su ovakve stvari iznimno važne. Umjetnost i umjetnici, kao i uvijek, daju smisao zajednici i ljudima.”
Aleksandar Battista Ilić, umjetnik i trenutačni dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu koji je 2001. godine pokrenuo projekt Community art / Umjetnost u zajednici, projekt koji se u etapama razvija sve do danas, ističe da je nakon dugog niza godina ipak uspjela obnova jednog donjogradskog bloka u Ilici. Upravo Akademija likovnih umjetnosti, sa zelenom površinom, parkom skulptura i nečim što naziva ”humanim”, konkretno doprinosi kvaliteti života u gradu. Radi se o kvalitetnom rješenju ostvarenom kroz NPOO, europski novac. Battista Ilić kaže:
„Važno je reći da Ilica povezuje prirodni ekosustav Sljeme, odnosno Medvednicu, s urbanim ekosustavom. Mi ljudi smo uzeli od prirode i ondje napravili svoje stanište, a sad to stanište napuštamo i puštamo ga da propada. To je iznimno bahato. Umjesto da se primimo obnove, radije puštamo da se zapusti, a imamo obvezu napraviti sinergiju između prirodnog i urbanog. U tome je zajednica iznimno važna. Nismo sami kao pojedinci; najčešće se susjed sa susjedom svađa oko parkirnog mjesta. Nema mira i suživota u zajednici i tu je integrativni faktor umjetničkih projekata ključan jer oni uspijevaju pokrenuti povjerenje među ljudima. Ali ne samo umjetnost zatvorena u institucijama, već upravo ona koja aktivira zapuštene vrijednosti, poput praznih poslovnih prostora. Ilica je bila prva moderna ulica u Zagrebu, otvorena nakon feudalnog doba; kasnije je tamo cvjetala ekonomija, posebno obrti. U jednom trenutku ta Ilica umire i to je simbolički prikaz kako umire i duša čovjeka. Kroz projekt Q’ART govorimo o tome, ali i o nečemu još širem: nas ne zanima samo povijesna baština, već i ona suvremena. Ta suvremena baština je ono što živimo danas, što smo stvarali posljednjih 50 godina i što ćemo stvarati idućih 50 ili 200 godina. U tome leži šansa da se aktiviraju ti prostori i poveća kvaliteta života u zajednici, to je poanta. Treća važna stvar je da zajednica nisu samo ljudi; zajednica su svi organizmi koji žive u nekom okruženju. Ne treba držati političku kontrolu jer vidimo da ona ne daje rezultate i ti prostori i dalje ostaju zapušteni.“
27.04.2025., Zagreb – Gradonacelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomasevic, razgledao jos jedno izdanje kulturne manifestacije Projekt Ilica Q’ART, koja se ove godine odrcava pod nazivom CONNECT IN DANCE. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Battista smatra da je pomak ipak napravljen, i to ogroman. Navodi dva konkretna primjera.
„Jedan je taj što su ljudi nakon naših akcija u Ilici ostali u Ilici. Nakon potresa su masovno dolazili kupci koji su željeli cijele blokove kupiti za sitan novac; krenula bi gentrifikacija, uništavanje duše grada. Ali naš projekt motivirao je ljude da ostanu živjeti u Ilici i to je ogroman pomak. Zapušteni poslovni prostori su problem, ali prijetilo je i to da se ljudi isele i da kapital cijelu Ilicu pretvori u turističku zonu ili nešto još gore. To je itekakav doprinos projekta Q’ART. Drugo – ti se prostori ipak aktiviraju. Otvaraju se i zatvaraju, mijenjaju se vlasnici, ali mi vršimo pritisak da se to uredi, senzibilizirali smo javnost, priča se o tome, postalo je javni diskurs. Ja kao profesor, a trenutačno i kao dekan Likovne akademije, već 18 godina radim na tome da pokažem Gradu kako se može napraviti vrhunski, svjetski blok unutar tih prostora. Uspio sam to napraviti, nažalost uz ‘pomoć’ potresa jer da ga nije bilo, ne bi se to dogodilo. Umjetnost je kad se iz negativne situacije stvori nešto pozitivno. Politika i kapital trebaju investirati u umjetničke inicijative zato što smo sposobni ni od čega stvoriti enormne vrijednosti.“
Sad kad je projekt Akademije završen, Battista ne krije ponos: „Zovu nas uprave engleskih i velških gradova da im prenesemo svoja iskustva i pomognemo aktivirati zajednice na sličan način. Dakle, nešto se dobro u Zagrebu događa pa će valjda uskoro i političari shvatiti da ovome trebaju dati puno veću podršku. S projektom Community Art počeo sam 2000. godine; evo već 26 godina radim na tome i uporan sam jer bez upornosti nema napretka. Ali neke se stvari ipak događaju. Svi vide da je zajednica vrijednost, grad čine ljudi, to je ljudsko stanište. O tome umjetnost može govoriti i svojim projektima ponuditi nešto dobro. Nismo interesna grupa, nismo politički ni građevinski lobi, nismo politička stranka. Mi smo ljudi koji imaju viziju, a temelj te vizije su empatija i emocija.“
Budući da se vlasnički odnosi zapuštenih poslovnih prostora spominju kao problem broj jedan od kojeg kreće i neaktivnost i nemogućnost da se išta pokrene, Nacional je zatražio odgovore od sve tri uključene strane: Državnih nekretnina, Grada Zagreba i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zanimljivo: nijedna od te tri institucije ne smatra se odgovornom za ovakvu situaciju – dapače, prema njihovim odgovorima moglo bi se zaključiti da problema uopće nema.
Iz Državnih nekretnina Nacionalu su odgovorili:
„Kao trgovačko društvo u vlasništvu RH na tržištu nekretnina djelujemo komercijalno, odnosno prema tržišnim principima stavljamo u funkciju prazne poslovne prostore u vlasništvu RH kojima Državne nekretnine d.o.o. upravljaju. Prostore aktiviramo putem javnih natječaja, a želja je aktivacijom pozitivno utjecati na sliku grada i pridonijeti stvaranju preduvjeta za gospodarski rast i razvoj poštujući načela upravljanja državnom imovinom. Dodatno, u skladu sa zakonskim propisima reguliramo i zakupni odnos s postojećim korisnicima prostora koji ostvaruju uvjete za nastavak poslovanja u državnim prostorima.
Kada gledamo samo područje duž zagrebačke Ilice, riječ je o lokaciji gdje ponudu na tržištu čine privatni, gradski i državni poslovni prostori. Državne nekretnine ondje trenutačno upravljaju s 200-tinjak poslovnih prostora u isključivom vlasništvu RH od kojih je većina u korištenju, a na ulične prostore u prizemljima otpada više od polovice ovih prostora, dok su preostali pozicionirani na katu, u podrumu, suterenu ili u dvorištima zgrada.“
Natječaje za zakup poslovnih prostora kontinuirano objavljuju, kažu, tijekom cijele godine, a potencijalne nove zakupnike potiču i na proaktivni iskaz interesa za zakup praznih prostora koje zajedno s ostalima zatim nude na natječajima. U zakup ih daju u viđenom stanju na vrijeme od deset godina, a zakupnici su slobodni prostore urediti u skladu s osobnom vizijom i poslovnim planom:
„Kada gledamo iz kuta djelatnosti koje se obavljaju u poslovnim prostorima, zakupnici koji posluju u državnim prostorima na Ilici u najvećem broju obavljaju trgovačku djelatnost, nakon koje slijede uslužne i uredske djelatnosti. Djelatnost koja nije dozvoljena je smještajna, a obavljanje drugih djelatnosti u prostorima ne ograničavamo te one ovise o ishođenju potrebnih dozvola i minimalnih tehničkih uvjeta pri nadležnim tijelima državne/lokalne uprave. Na aktualnom natječaju otvorenom do 24. travnja do podne, u zapadnom dijelu Ilice nudimo u zakup dva poslovna prostora od kojih je jedan s ulazom iz Bosanske ulice, a drugi s uličnim izlogom na Ilici. Riječ je poslovnom prostoru površine 50-ak četvornih metara s početnom mjesečnom zakupninom od 221,90 eura smještenom na adresi Ilica 297, u zgradi u kojoj su Državne nekretnine putem javnog natječaja već ranije uspješno aktivirale i susjedni poslovni prostor.
Ako izuzmemo poslovne prostore na Ilici u kojima je Republika Hrvatska u suvlasništvu s drugim osobama, raspoloživih praznih prostora u uličnim prizemljima na upravljanju Državnih nekretnina samo je dvadesetak, ali veći dio njih u ovom trenutku nije spreman za korištenje s obzirom na to su neki ponuđeni na javnom natječaju, dio ih je u fazi pripreme za buduće natječaje, a neki se nalaze u zgradama koje su stradale u potresu te je u tijeku ili ih čeka obnova.“
Služba za informiranje i medije Grad Zagreba poslala je Nacionalu ovaj odgovor:
„Grad Zagreb je uvijek otvoren za komunikaciju s udrugama i sudjeluje, kada je moguće, u raznim projektima dajući prostore na privremeno korištenje za potrebe projekta pa tako i Q’arta. Tako je 2017. godine sudjelovao u njegovu sufinanciranju, pri čemu je za potrebe provedbe projekta bilo omogućeno i korištenje određenih zapuštenih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.
Grad Zagreb se, zbog postupaka denacionalizacije te procesa povezivanja i obnove zemljišnih knjiga, suočio s gubitkom većeg broja poslovnih prostora u užem i širem centru grada. Neizvjesnost u pogledu vlasničkog statusa prostora kojima je Grad upravljao do dovršetka navedenih postupaka otežala je planiranje i provedbu većih ulaganja u prostore koji su često zahtijevali značajne zahvate (vlaga, dotrajalost).“
Dodali su da se poslovni prostori kojima Grad Zagreb upravlja u Ilici mogu vidjeti u Katalogu nekretnina Grada Zagreba iz kojeg je vidljivo da se većina koristi. Dio njih nalazi se u suvlasništvu s ranijim vlasnicima, dok se pojedini prostori nalaze u zgradama koje su zbog posljedica potresa označene žutom ili crvenom naljepnicom te se očekuje njihova obnova.
I iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Nacionalu su poslali odgovor, tvrdeći da su upoznati s radom udruge Q’Art Ilica. Kažu da je s njima održan i sastanak na kojem je predstavljen njihov rad i projekt Q’ART Community ART&CARE Centar koji su prijavili na izbor za New European Bauhaus:
„Ministarstvo trenutačno ima 109 aktivnih ugovora o zakupu poslovnih prostora s različitim udrugama na području grada Zagreba, od kojih njih 30 koristi poslovne prostore na Ilici čime aktivno podupiremo rad udruga od javnog interesa koji doprinosi razvoju društva kroz pružanje korisnih usluga, promicanje vrijednosti solidarnosti i aktivno uključivanje građana u rješavanje društvenih pitanja.“
NEMA SURADNJE ‘Stotine poslovnih prostora u središtu Zagreba zjapi prazno zato što se Grad i RH ne mogu dogovoriti’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-26 10:23:24 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
