iustitia.bg
Inflacija je ponovno ubrzala. Cijene u Hrvatskoj u ovogodišnjem travnju 5,8 posto su veće u odnosu na isti mjesec lani, pokazala je prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Zašto Hrvatska i dalje bilježi znatno višu inflaciju od većine članica eurozone, može li država uopće intervenirati i kakve posljedice takav rast cijena ostavlja na kućanstva i turističku sezonu, za Net.hr je analizirao ekonomski analitičar Damir Novotny.
Vanjski šok
Prema Novotnyju, na inflaciju su djelovale dvije osnovne sastavnice. Prva je vanjski šok, odnosno rast cijena energenata i anticipacija novih poskupljenja koja se unaprijed ugrađuju u očekivanja proizvođača, trgovaca i potrošača.
“Rast cijena energenata nije nešto što ostaje samo na energiji. Ono što tek treba nastati često se unaprijed ugrađuje u očekivanje inflacije”, objašnjava Novotny.
Hrvatski kupci spremni platiti više
No, kaže, jednako važan i možda dugoročnije opasniji faktor dolazi iznutra – iz same strukture domaće potrošnje.
IMA LI KRAJA Cijene opet skočile, samo je Bugarska gora. Evo što je najviše poskupjelo
“S druge strane je još uvijek snažna domaća potražnja za robama i uslugama. Ako ih nema dovoljno na tržištu, stvara se zatvoreni krug utrke između rasta plaća, rasta slobodnih dohodaka i potražnje kućanstava koja neminovno raste. Uvijek imate nedostatak roba na tržištu i jednostavno su potrošači spremni platiti više”, upozorava.
Drugim riječima, inflacija se u Hrvatskoj više ne hrani samo troškovima, nego i ponašanjem kupaca. Kada kućanstva raspolažu većim primanjima, a istodobno očekuju da će cijene i dalje rasti, spremnija su kupovati odmah i po višim iznosima, čime dodatno hrane tržišni rast.
Koliko su u tom procesu važni psihološki, a ne samo realni troškovni razlozi, Novotny ilustrira primjerom preduskrsne potrošnje.
“Potrošači su bili spremni platiti bilo koju cijenu proizvoda, poput domaće janjetine koja nije imala nikakvog razloga da udvostruči svoju cijenu u odnosu na prethodnu godinu. Jedan moj prijatelj, koji živi djelomično u vikendici u Lici, pitao je domaćeg uzgajivača što se to dogodilo da je udvostručio cijenu – je li trava možda skuplja”, kaže Novotny.
“Tu su psihološki učinci značajniji od realnih materijalnih učinaka”, dodaje.
Kada kupac pokaže da je spreman platiti i nerazmjerno skuplji proizvod, tržište vrlo brzo prihvaća novi raspon cijena kao normalan. Upravo zato inflacija u ovoj fazi postaje samoodrživa.
‘Vlada tu ne može ništa’
Pitanje koje se nameće jest ima li država uopće instrumente kojima bi mogla usporiti ovakav rast cijena. Novotny je po tom pitanju vrlo izravan: “Vlada ne može ništa. Jedina prava brana ovakvim unutrašnjim inflatornim kretanjima bila bi recesija, a ona nije na vidiku”, kaže.
Drugim riječima, subvencije, zamrzavanja ili administrativne intervencije mogu kratkoročno ublažiti pojedine udare, ali ne mogu prekinuti ciklus rasta cijena dok je potrošnja i dalje snažna. Smatra i da takozvane antiinflacijske mjere, osobito one vezane uz administrativno održavanje nižih cijena goriva, ne zaustavljaju inflatorni ciklus.
“Ako Vlada kaže da će održavati nisku razinu cijene goriva, potrošači će reći – u redu, onda možemo slobodno trošiti, a ne štedjeti gorivo. Upravo suprotno od očekivanog, takve mjere mogu dodatno stimulirati inflatorni trend”, upozorava.
Rast plaća u javnom sektoru potiče inflaciju
Dok je Hrvatska u travnju skočila na 5,8 posto, inflacija je u Sloveniji oko 3,1 posto, a u Njemačkoj oko tri posto. Razlika, prema Novotnyju, nije slučajna.
Prvi razlog vidi u snažnoj domaćoj potražnji potaknutoj europskim fondovima i velikim javnim investicijama.
“Domaća potražnja u Hrvatskoj bila je snažna kako zbog europskih fondova, tako i zbog povećane potražnje za svim mogućim tipovima rada. Osobito za radnicima koji imaju određene vještine, poput majstora, keramičara i sličnih zanimanja. Zbog velikih javnih investicija to se u kratkom roku snažno povećalo i tu su se stvorili dodatni dohoci”, kaže.
Drugi razlog je rast plaća u javnom sektoru.
“Plaće u državnom sektoru su se povećale, a to se u Sloveniji nije dogodilo. U Sloveniji su, dapače, održavali plaće nekako na razini prije inflacije upravo iz straha da bi se moglo dogoditi nešto poput hrvatskog scenarija”, ističe Novotny.
Njemačka je, nastavlja, tek sada krenula u povećanja u državnom sektoru, ali ondje javni sektor nema težinu kakvu ima u Hrvatskoj.
“Njemačku ne predstavlja državni sektor kao dominantan poslodavac, nego je privatni sektor puno značajniji. U Hrvatskoj je državni sektor u cjelini, gledajući i državna poduzeća, vrlo veliki poslodavac. Kad vi tu značajnije povećate plaće, kupovna moć kućanstava raste i ljudi su spremni plaćati višu cijenu”, objašnjava.
Treći razlog, upozorava, nije strogo ekonomski nego ponašajni.
“Hrvatski građani su skloniji potrošnji nego građani Češke, Njemačke, pa čak i Austrije i Slovenije. I ta sklonost potrošnji jedan je dodatni pritisak na cijene i na ukupnu inflaciju”, pojašnjava Novotny.
Drugim riječima, dio inflacije u Hrvatskoj nije samo posljedica skuplje energije ili skupljeg rada, nego i činjenice da domaće tržište pokazuje veću toleranciju na poskupljenja od usporedivih europskih tržišta.
Zatvoreni krug
U kombinaciji s očekivanjem da će plaće, mirovine i prihodi od turizma i dalje rasti, stvara se, dodaje, zatvoreni krug u kojem inflacija sama sebe održava. Građani računaju da će njihovi dohoci ostati stabilni ili rasti, trgovci računaju da kupci neće odustati, a poslodavci zbog toga podižu cijene.
“Kad se utrkuju cijene i dohoci kućanstava, uvijek pobjeđuje inflacija”, kaže Novotny.
‘Turisti će kraće ljetovati na Jadranu i manje trošiti’
Na pitanje kakve posljedice ovakav rast cijena može imati na Jadran i turističku sezonu, Novotny procjenjuje da Hrvatska zasad neće ostati bez gostiju, prije svega zato što su domaće cijene i dalje donekle konkurentne u odnosu na tržišta iz kojih dolazi najveći broj turista. No promjena će se, kaže, vidjeti u duljini boravka i obrascu potrošnje.
“Turisti imaju svoj budžet koliko žele potrošiti za vrijeme godišnjeg odmora. Ako su cijene više, oni neće nužno odustati od Hrvatske, ali će ostajati kraće”, kaže.
Hrvatska će zbog geografskog položaja i dalje, možda čak i više, dobiti turista nego što je to bio slučaj proteklih godina, predviđa Novotny, uzimajući u obzir rat na Bliskom istoku i ovo vrijeme otkazanih letova, piše Net.hr.
GORAN ŠARAVANJA ‘Hrvatskoj ne prijeti recesija, ali moramo se prilagoditi novom svjetskom poretku’
ANALITIČAR Hrvatska i dalje među inflacijskim rekorderima u eurozoni. Ovako će se to odraziti na sezonu 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-30 19:13:21 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



