iustitia.bg
S oporbenom zastupnicom Dalijom Orešković razgovarali smo nakon otkrića novog skandala na HRT-u uoči obilježavanja stote obljetnice djelovanja javnog servisa u Hrvatskoj. U povodu Dana HRT-a, koji će se održati 15. svibnja, HRT-ov žiri dodijelio je godišnju nagradu Mislavu Stipiću, bivšem ravnatelju Poslovanja HRT-a, a danas voditelju Radne jedinice Pristojba. Mislav Stipić suočio se prije pet godina s ozbiljnim optužbama novinarki i djelatnica HRT-a za seksualno uznemiravanje, zlostavljanje i mobing, a slučaj još uvijek nije dobio epilog.
Naglasivši da je „i to pokazatelj kako društvo funkcionira u cjelini“, Dalija Orešković upozorila je da „ne smijemo zaboraviti da je funkcioniranje javnog servisa kao što je HRT pokazatelj stanja u državi“. To je povezala i s aktualnim političkim bitkama Andreja Plenkovića s oporbom oko izbora trojice ustavnih sudaca, jer se i to prelama preko javnog servisa i HTV-a. Rekla je da ona ovoga puta „neće upasti u Plenkovićevu zamku“, nakon što je HDZ među trojicom ustavnih sudaca predložio i Gorana Selaneca, kojega ona izuzetno cijeni kao svijetlu točku ustavnog sudovanja u Hrvatskoj. Na plenarnoj sjednici neće glasati ni za njega iz principijelnih razloga, uvjerena da će i sam Selanec to shvatiti zbog ozbiljnost političkog trenutka.
NACIONAL: „Odlični odnosi koje je razvio s radnicima“ bio je jedan je od argumenata HRT-ova žirija za odluku da na svoju skoru 100. obljetnicu dodijeli nagradu Mislavu Stipiću, ravnatelju Radne jedinice Pristojba HRT-a, bivšem ravnatelju Poslovanja. Prije pet godina suočio se s teškim optužbama nekih zaposlenica zbog seksualnog uznemiravanja. Je li to u skladu s razvijanjem „odličnih odnosa s radnicima“?
Mislav Stipić definitivno je problematičan iz kuta gledanja zaposlenika, ponajprije zaposlenica HRT-a. S obzirom na brojne pritužbe za seksualno uznemiravanje kolegica, koje godinama nisu riješene ni sankcionirane, ovom nagradom nije poslana ciljana poruka samo ženama kao zaposlenicama HRT-a, nego i ostalim novinarima, javnosti i cijelom društvu. Taj sustav traži šutnju, da se ne talasa, da se ne prigovara. Pokazuje da će takvi ljudi poput Stipića, pa onda i njihovi nasljednici i sljedbenici, biti nagrađeni.
NACIONAL: Kakva je to onda ciljana poruka poslana i cijelom društvu tom nagradom?
Da sustav traži šutnju, da se ne talasa i da će nasilnici biti nagrađeni.
NACIONAL: Uz zrno sarkazma i ironije, nije li to pokazatelj da su Mislavu Stipiću novinarke bile zanimljive i kao žene?
Drage su mu novinarke kao žene, ali tek kada mu se pokore. A pokorena novinarka prestaje biti novinarka. Slažete li se s tim? Ne zato što je žena, nego zato što mora raditi što joj se naredi bez obzira na to koliko joj to odgovaralo ili bilo netočno, pa onda i nemoralno. I to je poruka sustava. Da me netko krivo ne shvati, ne želim reći da će se djelatnice na HRT-u nemoralno ponašati nakon ove nagrade Mislavu Stipiću. Ali ovo je pokazatelj i kako društvo funkcionira u cjelini. Ne smijemo zaboraviti da je funkcioniranje javnog servisa kao što je HRT, pokazatelj stanja u državi. Vidite da se i to što se upravo događa s izborom troje ustavnih sudaca, također prelama i preko HRT-a kao javnog servisa, a to onda dominira medijskim i političkim prostorom, državom.
‘S obzirom na brojne pritužbe za seksualno uznemiravanje kolegica, koje godinama nisu riješene ni sankcionirane, ovom nagradom nije poslana ciljana poruka samo ženama na HRT-u, već i ostalim novinarima’
NACIONAL: „Davanje bilo kakvog priznanja HRT-a čovjeku koji je sudski proganjao potpredsjednike HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka, za nas je skandalozan čin“, izjavio je za Nacional Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a. Podsjetio je i da je Mislav Stipić bio svjedok Kazimiru Bačiću u postupku koji Bačić već godinama vodi protiv predstavnika HND-a. Riječ je o tzv. SLAPP tužbama, a po definiciji takve su tužbe definirane kao sredstvo za pokretanje zlonamjernih sudskih postupaka. U karijeri ste bili i odvjetnica, kako iz te perspektive možete ocijeniti ulogu Mislava Stipića na HRT-u?
Čovjek koji je bio svjedok Kazimiru Bačiću, na istoj je liniji kao i oni koji su Kazimira Bačića doveli na HRT za ravnatelja. Takva struktura pamti svaki otpor i osobe koje se suprotstavljaju nepravednom i nakaradnom sustavu, a pamti i one koji su pokazali gestu lojalnosti. Zna se koga se kažnjava, koga se SLAPP tužbama želi zastrašiti, iscrpiti i onemogućiti u daljnjem djelovanju. A zna se tko i što stoji iza SLAPP tužbi. Ne mogu kao odvjetnica komentirati ulogu Mislava Stipića. Zadatak i posao svakog odvjetnika je zastupati svoju stranku u nekom sporu, stoga po logici stvari odvjetnici ulogu svjedoka interpretiraju različito, ovisno o tome na kojoj su strani u nekom sporu. Moja ocjena uloge Mislava Stipića čisto je politička, a u tom kontekstu ocjenjujem da nije bio na strani zaštite novinara i novinarstva, već na strani onih koji rade protiv novinara i javnog interesa, na strani onih koji progonom novinara štite vlastite pozicije i nedjela.
NACIONAL: U jednoj od poruka upućenih bivšem ravnatelju HRT-a Kazimiru Bačiću, kada mu se treći put obratila jedna zaposlenica sa zamolbom da je sasluša zbog problema s Mislavom Stipićem, izvijestila ga je da ju je Stipić suspendirao s radnog mjesta urednice emisije „Studio 4“. „Od tada sjedim u redakciji bez ijednog radnog zadatka, nitko mi se ne obraća niti želi sa mnom razgovarati“, opisala je svoju situaciju. Nije, dakle, bio sporan samo Stipićev postupak prema konkretnoj osobi, nego i atmosfera koja je stvorena u redakciji. Mislite li da to nalikuje strahovladi?
Neće mi biti prvi put da u javnosti kažem da je HDZ svoju, sad već desetogodišnju, vlast u državi pretvorio u režim. Daleko smo od funkcioniranja koje bi bilo nalik demokraciji. Ako je na HRT-u, kao javnom servisu, tako kako ste opisali u pitanju ugušen rad jedne urednice, to znači da HRT više nije javni servis. Nažalost, sličnih primjera u toj kući je puno više. Kadrovska i urednička politika išla je u skladu s očekivanjima i potrebama vladajućih pa je tako HRT pretvoren u režimski servis, a ne u javni medij na čijim bi leđima trebao počivati sustav objektivnog, kritičkog i cjelovitog izvještavanja javnosti o svim pitanjima i temama koji utječu na javno mnijenje i raspoloženje birača. Čast iznimkama, urednicima i novinarima koji se trude opstati i preživjeti u uvjetima otvorenog političkog pritiska. No njihov broj i prostor za drugačiji narativ od onog koji plasira HDZ, vidno se i ubrzano smanjuje.
NACIONAL: Čini se da je to uobičajeno ponašanje na HRT-u. Kako se novinari mogu tome suprotstaviti? I mogu li uopće?
Pojedini novinari i urednici s HRT-a opiru se kako znaju cijelo vrijeme. Od organiziranih akcija i reagiranja sindikata i HND-a pa do pojedinačnih gesti koje imaju jasnu i snažnu poruku, bitnu ne samo za HRT već i za opće stanje duha i vrijednosti u državi. Izdvojit ću samo kao primjer objavu Maje Sever kojom je objasnila zašto se neće odazvati proslavi 100. godišnjice HRT-a. Takvi potezi imaju moju punu podršku. Ali da bi novinari uspjeli, moraju osjetiti da ih podržavaju građani. U vremenima kada desnica sije crnilo i strah po ulicama, a osviještene i obrazovane novinare etiketira „dnovinarima“ i drugim pogrdnim nazivima, građane je potrebno stalno podsjećati da su upravo novinari prva, ali i zadnja linija obrane njihovih sloboda i prava.
NACIONAL: Kakve veze ima nagrada Mislavu Stipiću s odlukom saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o ustavnim sucima, koju ste spomenuli? Odbor je na plenarnu sjednicu Sabora poslao trojicu kandidata za ustavne suce, Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selaneca, a morali bi biti izabrani dvotrećinskom većinom iako dogovor o tome s oporbom nije postignut. Je li njihov izbor sada postao nemoguć?
Jasno je da su obje stvari, i nagrada Stipiću i odluka saborskog odbora o ustavnim sucima, bile u režiji HDZ-a, iako je točno i da je situacija različita. Mislav Stipić dobio je nekakvu satisfakciju, koja ga je trebala oprati od nemoralnog ponašanja prema zaposlenicama i opravdane sumnje na zlostavljanje novinarki na HTV-u. HDZ-u odgovara da se nasilnike nagrađuje jer se time učvršćuje autoritarna vlast. Što se tiče procesa izbora za tri upražnjena mjesta za ustavne suce, HDZ želi zadržati kontrolu nad Ustavnim sudom baš kao što je ima nad HRT-om. Premijer je otvoreno poručio da želi zadržati kontrolu nad Ustavnim sudom. Takva izjava odraz je autoritarne vlasti, za kakvu ne postoji uporište u odredbama našeg Ustava. Sve dok takvu izjavu premijer ne povuče i javno ne odustane od teze da sastav Ustavnog suda mora odražavati odnos snaga u Hrvatskom saboru, ne postoje uvjeti da se o ustavnim sucima uopće glasa. Stoga očekujem da u ovakvim političkim okolnostima predloženi ustavni suci neće biti izabrani. Naime,
NACIONAL: Među tim kandidatima je i Goran Selanec, dosadašnji ustavni sudac, koji je s Andrejem Abramovićem i Lovorkom Kušan nerijetko imao izdvojena mišljenja, u pravilu nesklona HDZ-ovoj većini.
Plenković je Gorana Selaneca stavio među trojicu kandidata kako bi oporbu stjerao u kut. Kako bi je natjerao da glasajući za Selaneca, glasa za svu trojicu kandidata. Ali glasanja ne smije biti.
Oporbena saborska zastupnica dalija orešković zgrožena je nagradom HRT-a Mislavu Stipiću, kojeg su djelatnice HRT-a prozivale za seksualno uznemiravanje, a komentira i SLAPP tužbe kojima se novinare želi zastrašiti i onemogućiti u radu
NACIONAL: Bi li se moglo dogoditi da oporba ne glasa za preostalu dvojicu kandidata, nego samo za Selaneca, pa da Ustavni sud dobije 11 ustavnih sudaca od ukupno njih trinaestoro?
To mi nije realno. O Selanecu kao o ustavnom sucu mislim sve najbolje. Bio je jedna od svijetlih točaka te je svojim izdvojenim mišljenjima branio obraz ustavnog sudovanja s Andrejem Abramovićem i Lovorkom Kušan. Međutim, Goran Selanec je i sam duboko svjestan političkog konteksta ovog procesa izbora ustavnih sudaca. Sigurna sam da će razumjeti zašto ovoga puta neću za njega glasati. Bit ću protiv ili suzdržana. Ne znam što će napraviti ostatak oporbe, ali ću za sva tri kandidata jednako glasati. Tu je riječ o principu.
NACIONAL: Kojem principu?
Nisam protiv konkretnih osoba, nego sam protiv takve premijerove zloupotrebe svoje političke funkcije u procesu u kojem on kao premijer nema što tražiti. Izbor ustavnih sudaca u isključivoj je nadležnosti Sabora i potrebna je dvotrećinska saborska većina od 101 zastupničke ruke. To što je učinio Andrej Plenković poruka je čovjeka koji želi demonstrirati da drži svu vlast u državi, a ne ispravan način izbora ustavnih sudaca. To je važno pitanje i za oporbu vrlo sklizak teren.
‘Ustavni sud neke odluke ne donosi već više od dvije, tri godine, probijajući propisani rok od 30 dana. Tu mislim na preuzimanje svih županijskih i općih bolnica od centralne države’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Zašto mislite da je to za oporbu vrlo sklizak teren?
Ako se daju navući u Plenkovićevu zamku korištenja ustavnog suca Gorana Selaneca, onda to neće biti dobro. Čak kad bi se Selaneca sada i izglasalo, a ostalih dvojicu kandidata ne, koji bi argument oporbi bio da za mjesec ili dva ne glasa za bilo koji drugi prijedlog HDZ-a Plenković je očito odlučio, milom ili silom, doći do svoje većine od sedam ustavnih sudaca od ukupno njih trinaestero na Ustavnom sudu. Činjenica je da smo mi u proteklih 30 godina imali isključivo HDZ-ov Ustavni sud i to se vrlo destruktivno odrazilo da stanje vladavine prava i krnje ustavnosti u brojnim bitnim pitanjima.
NACIONAL: Zašto je Plenkoviću važno očuvati tradiciju HDZ-ove većine u Ustavnom sudu?
Pa to je valjda svima jasno. Kako bi osigurao da Ustavni sud u osjetljivim političkim predmetima donosi odluke kako to odgovara HDZ-u. Primjerice, Ustavni sud neke odluke ne donosi već više od dvije, tri godine, probijajući propisani rok od 30 dana. Tu mislim na preuzimanje svih županijskih i općih bolnica od centralne države. Ustavni sud je bio dužan odlučiti o ustavnosti tog preuzimanja u roku od 30 dana, a prošle su tri godine. I nikom ništa. O pravu na pobačaj šuti već godinama iako je još 2019. istekao rok da se o tome donese novi zakon, ali u skladu s uputama i smjernicama Ustavnog suda. A te upute govore da bi ta prava trebala ostati na razini na kojoj su bila i prema zakonu iz bivše države, koji se još uvijek i nakon 35 godina nastavlja primjenjivati. Ustavni sud odbacio je ocjenjivati i ustavnost izmjena zakona o lokalnim porezima.
‘HRT je pretvoren u režimski servis, a ne u javni medij na čijim bi leđima trebao počivati sustav objektivnog i kritičkog izvještavanja javnosti o svim pitanjima i temama koji utječu na javno mnijenje’
NACIONAL: Što je vama bilo sporno u tom poreznom zakonu?
Kao opravdanje za bježanje od vlastite zadaće, Ustavni sud je prihvatio ono što je Vlada navela kao obrazloženje zašto se mijenja zakon o lokalnim porezima, a da se Ustavni sud uopće nije upustio u ocjenu merituma stvari. I to unatoč tome što se tijekom godine dana primjene zakona u praksi, jasno vidjelo da ti ciljevi nisu ostvareni. Najavljeni ciljevi zakonskih izmjena bili su priuštivo stanovanje, aktiviranje praznih nekretnina za potrebe najma stanova, snižavanje cijena najma i obustavljanje divljeg rasta cijena nekretnina. Ništa od navedenog nije postignuto, a ključno je da Ustavni sud uopće nije želio raspravljati o ustavnosti promjene tog zakona, posebice u dijelu zadiranja u ustavna prava lokalne vlasti. I ne samo to.
NACIONAL: Što još?
Građane želim upozoriti da pored ovih općih tema, vlast HDZ-a nad Ustavnim sudom negira postojanje temeljne pravednosti i ravnopravnosti svih građana pred zakonom. Zamislite situaciju u kojoj se bilo koji građanin nađe u sporu s utjecajnim HDZ-ovcem, važnim donatorom HDZ-a ili bilo kim naslonjenim na HDZ-ovu mašineriju, pa nakon što predmet prođe kroz pravosudnu golgotu, spis u konačnici završi na Ustavnom sudu. Sve dok HDZ na Ustavnom sudu ima svoju većinu i kontrolu, kao što to premijer i javno poručuje, građani koji se pred tim sudom sude s nekim iz HDZ-a, nisu jednakih šansi. Nisu ravnopravni i teže mogu doći do pravde i pravednosti jer nemaju nekoga tko će za njih na Ustavnom sudu intervenirati u spis. HDZ-ovci žele da oni to mogu.
‘Činjenica je da smo mi u proteklih 30 godina imali isključivo HDZ-ov Ustavni sud i to se vrlo destruktivno odrazilo da stanje vladavine prava i krnje ustavnosti u brojnim bitnim pitanjima’
DALIJA OREŠKOVIĆ: Nagrada HRT-a Stipiću poruka je da sustav traži šutnju, da se ne talasa i da će nasilnici biti nagrađeni 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-02 13:30:41 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
