iustitia.bg
Arsen Bauk, potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Saboru i bivši ministar uprave u vladi Zorana Milanovića, govori zašto SDP neće pristati na HDZ-ovu ucjenu oko izbora ustavnih sudaca, a premijer i HDZ tvrde da lijeva opozicija namjerno blokira njihov izbor
Trakavica oko izbora ustavnih sudaca te predsjednika Vrhovnog suda se nastavlja. Nakon što je lijeva opozicija odbila sudjelovati u raspravi o trojici kandidata za ustavne suce koje je predložio HDZ i napustila sjednicu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, prošloga je tjedna odgođeno glasanje o tome u Saboru. Naime, Odbor za ustav je isključivo glasovima zastupnika HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera na plenarnu sjednicu uputio imena Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selanca. Prema riječima predsjednika Hrvatskog sabora, o njima bi se trebalo glasati 15. svibnja, nakon dvotjedne saborske stanke. S druge strane, nakon što je HDZ sedam puta s dnevnog reda sjednice Odbora za pravosuđe maknuo točku davanja mišljenja o saslušanim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda – Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću – prošloga su tjedna, iz osmog pokušaja, dali pozitivno mišljenje o sve troje kandidata.
I dok SDP tvrdi da neće pristati na HDZ-ovu ucjenu oko izbora ustavnih sudaca, premijer i HDZ tvrde da lijeva opozicija namjerno blokira njihov izbor jer im odgovara da Ustavni sud radi u krnjem sastavu od deset sudaca. Time se zapravo ponovila situacija iz 2015., kada HDZ nije htio pregovarati o ustavnim sucima, tražeći da se njihov izbor odgodi za vrijeme nakon parlamentarnih izbora, pa je SDP-ova većina u Odboru za Ustav za mjesta u Ustavnom sudu predložila Sanju Barić, Mladena Bajića i Ivanu Čalić, koji nisu prošli.
O tim je temama tjednik Nacional razgovarao s Arsenom Baukom, potpredsjednikom Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru te bivšim ministrom uprave u Vladi Zorana Milanovića. U ovom sazivu Sabora Arsen Bauk je predsjednik Odbora za obranu, član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, član Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove te član Odbora za međuparlamentarnu suradnju.
NACIONAL: Zašto je SDP bojkotirao i raspravu i glasanje o ustavnim sucima ako su imena koja je predložio HDZ navodno bila prihvatljiva SDP-u, barem prema neformalnim razgovorima Malenica-Đujić u Istanbulu?
Ustavna odredba o dvotrećinskoj većini u Ustav je 2010. godine na traženje SDP-a ušla iz razloga da bi se spriječilo da Ustavni sud bude pod kontrolom jedne političke opcije, odnosno da bude gornji dom parlamenta. To znači da je izbor sudaca rezultat političkog dogovora šireg od same vladajuće većine. Dogovor tog tipa nije bio postignut niti oko kriterija, a kamoli oko imena. Ni formalno ni neformalno.
NACIONAL: No čini se da SDP sada više inzistira na proceduri i formi nego na sadržaju. Jesu li osim Gorana Selanca ostala dvojica koje je predložio HDZ – Željko Pajalić i Mladen Sučević – prihvatljiva SDP-u, kako tvrdi premijer?
Nisu se još stekli uvjeti da se očitujemo o imenu. Ovdje su i sadržaj i forma sadržani u formuli „2-1” koju je HDZ tražio na početku pregovora i koja ima jedinu svrhu da sud ostane pod njihovom političkom kontrolom. To je i sadržaj i forma njihova postupanja od samog početka.
NACIONAL: Ali HDZ je sa svoje strane napravio određeni iskorak – naime, u osmom pokušaju, napokon je Odbor za pravosuđe dao pozitivno mišljenje o tri kandidata za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. I vi ste rekli da je HDZ napravio korak prema „razrješenju talačke krize u hrvatskom pravosuđu”. Dakle, oni više ne inzistiraju na vezanju ta dva izbora
Davanjem mišljenja o kandidatima stvoreni su uvjeti da Predsjednik podnese prijedlog Saboru. Nakon toga je opet sve u rukama većine. Kao što smo više puta rekli, za nas ta dva postupka nisu spojena, a jednom sam se i vrlo slikovito izrazio o razlici u našem utjecaju na izbore u jednom i u drugom postupku. Predsjednika Vrhovnog suda mogu izabrati i bez dogovora s nama, a s izborom ustavnih sudaca stvar je nešto drugačija. A što se tiče izraza „razrješenje talačke krize”, ne treba smetnuti s uma da se nekad zna dogoditi da se kriza za „taoce” riješi i nepovoljno.
‘Što se tiče Mosta, oni koriste tezu da mi trgujemo s HDZ-om. Ako ne žele sudjelovati u dogovorima o izboru sudaca, ne trebaju. To je bolje nego da sudjeluju na strani HDZ-a, kao dva puta u Vladi’
NACIONAL: Dakle, vi čekate izbor predsjednika Vrhovnog suda da nastavite pregovore o ustavnim sucima
Predsjednik Milanović sad može predložiti kandidatkinju Matić i ako HDZ smatra da je treba podržati, neka je podrži, ali to s izborom ustavnih sudaca neće imati nikakve veze. Svojim odgovorom na vaše izravno pitanje o nastavku razgovora ne želim da netko od čitatelja sebi stvori dojam da želim da se razgovori nastave. Ali bilo bi korisno otvoriti razgovore o radu suda u prethodnim razdobljima, a nešto je o tome počela govoriti profesorica Zlata Đurđević. Kad se o tome počne razgovarati malo ozbiljnije, bit će još jasnije zašto nam nije prihvatljiva HDZ-ova većina kod izbora ova tri suca.
NACIONAL: Nije li inaćenje SDP-a sada postalo kontraproduktivno, budući da HDZ vrlo uspješno u javnost plasira priču da je lijeva opozicija kriva za blokadu izbora ustavnih sudaca i da vama odgovara da Ustavni sud radi u krnjem sastavu od 10 sudaca
Prodaju priču o ekonomskoj stabilnosti i o inflaciji, a imamo drugu najveću inflaciju u Europi. Prodaju priču da nema fašizacije, a svjedočimo većem valu fašizacije nego ikad te su, kao što vidimo, vladajućoj većini i Jure i Boban postali prihvatljivi. Prodaju i priču da smo mi konstruktivniji u pregovorima od kolega iz Možemo! Prodaju priču i da pet sudaca blokira rad suda, volio bih doznati odakle predsjedniku Odbora Malenici ta informacija i pozivam ga da o tome raspravimo na Odboru. Ustavni sud nije politički plijen i ako im treba još vremena da im sjedne da u njemu više neće imati većinu kao prije nekoliko tjedana, neka si onda uzmu još vremena. Nego, kad smo već kod inaćenja, što je s izborom veleposlanika
NACIONAL: Čini se da je građanima dosta tog političkog prepucavanja, osobito u situaciji globalne nesigurnosti i energetske krize. Stječe se dojam da je opozicija destruktivna.
Ne bih rekao da je građanima tema Ustavnog suda trenutačno najvažnija i da se time opterećuju. Ne vjerujem da činjenica da Ustavni sud trenutačno radi s 10 umjesto s 13 sudaca nešto što pretjerano brine naše građane. Nisam stekao dojam da takozvani obični građani, a posebno oni koji su nama dali povjerenje, silno žele da mi izaberemo dva HDZ-ova kandidata u Ustavni sud. Umislili su da im treba pripasti nešto što im ne pripada i onda one koji im to kažu proglašavaju destruktivnima. Nisam nimalo impresioniran. Zar doista mislite da bi između opcija „Ustavni sud mora odražavati odnose snaga u parlamentu” i „Ustavni sud ne smije biti pod kontrolom nijedne političke stranke” prva opcija bila izbor većine građana, a ovi bi drugi bili proglašeni destruktivcima
NACIONAL: Osim Gorana Selanca, ima li među tih 13 kandidata koji su se javili za suce Ustavnog suda neovisnih stručnjaka koji bi SDP-u bili prihvatljivi?
Jedini o kojima se sad možemo izjasniti su tri kandidata koje je predložio Odbor za Ustav. Njihovom odlukom preostalih 10 kandidata je eliminirano iz postupka. To je po meni bila destrukcija, a ne nepristajanje na njihovu ucjenu.
‘Postoje jasni podaci, posebno iz razdoblja prve Račanove vlade, o rastu mirovina, a budući da nije bilo inflacije, oni se mogu provjeriti i za Milanovićevu vladu. Oba smo puta kretali iz debelog minusa’
NACIONAL: Kao član Odbora za Ustav i politički sustav, kakav razvoj situacije očekujete? Hoće li doći do dogovora za vrijeme saborske stanke koja traje do 15. svibnja, kakvu je nadu izrazio predsjednik Sabora Gordan Jandroković?
O ustavnim sucima će se glasati onda kada to predsjednik Sabora stavi na dnevni red, o rezultatima glasanja ovisit će koji će biti dalji koraci i time se do daljnjeg ne opterećujem.
NACIONAL: Kako komentirate optužbe predsjednika Odbora za pravosuđe da je riječ o političkoj trgovini između HDZ-a i SDP-a Zar nije oduvijek bilo tako otkad je ove države?
Nije baš bilo tako. HDZ je sam birao ustavne suce do 2010., kada je promijenjen Ustav. Dakle, kada se postigne dogovor koji će dobiti dvotrećinsku podršku, ustavni suci će biti izabrani. A do tada razgovori traju. A što se tiče Mosta, oni svako malo koriste tezu da mi trgujemo s HDZ-om. Ako ne žele sudjelovati u dogovorima o izboru sudaca, neka ne sudjeluju. Možda je i bolje da ne sudjeluju nego da sudjeluju na strani HDZ-a, kao dva puta u Vladi.
NACIONAL: SDP-a je glasao za dopune Zakona o PDV-u, kojim se uvodi tzv. plivajući PDV na naftne derivate u slučaju nužnosti. Je li to bila dobra inicijativa Vlade?
Ovaj Vladin prijedlog dobio je više od dvije trećine glasova zastupnika, uključujući i zastupnike SDP-a. Na neke druge zakone pokušavamo utjecati amandmanima, nekad uvjetujemo svoju podršku zakonu njihovim usvajanjem, nekad ne. No iskustvo nam govori da se ti amandmani redovito odbijaju, a često se kasnije pojave kao Vladin prijedlog. Dakle, ne inatimo se, nego se borimo za svoje stavove, da se vratim na jedno vaše prethodno pitanje.
NACIONAL: Prvog maja u Hrvatskoj nije bilo velikih radničkih prosvjeda, iako su se diljem Europe tradicionalno održali. Međutim, na prosvjedu u organizaciji tri sindikalne središnjice prije dva tjedna radnici i umirovljenici tražili su veće plaće i mirovine. Ima li prostora za ta povećanja kad se Vlada već hvali stabilnošću i odličnim stanjem proračuna
Budući da redovito svjedočimo nenamjenskom trošenju javnog novca u mnogim institucijama povezanima s državom, a u posljednje vrijeme doznali smo za goleme pronevjere u sportskim savezima, reći da nema prostora za povećanja bila bi prava travestija. Činjenica je da u raspodjeli novca kojim se puni državna blagajna, a koji je djelomično dobiven iz Europe, a djelomično je rezultat inflacije, neke skupine smatraju da su zapostavljene i zato traže svoja prava. Naravno da je uvijek zavodljivo s pozicije opozicije govoriti da su svi zahtjevi ispunjivi, ali oni svakako jesu legitimni i zaslužuju odgovor na te svoje zahtjeve.
NACIONAL: I sindikati i umirovljenici slažu se da im nije bilo puno bolje niti u ona dva navrata kada je SDP bio na vlasti…
Postoje jasni podaci, posebno iz razdoblja prve Račanove Vlade, o rastu mirovina, a budući da nije bilo inflacije, oni se mogu provjeriti i za Milanovićevu Vladu. Međutim, oba smo puta kada smo došli na vlast došli u doba krize i kretali smo ne od nule, nego iz debelog minusa. Nakon Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor jedva smo uspjeli stabilizirati stanje i počistiti ono što smo zatekli. Čini mi se da građani nisu imali dovoljno strpljenja za čekanje rezultata i oba puta smo, doduše tijesno, nakon toga izgubili izbore.
NACIONAL: Zanimljivo je da imaju strpljenja za HDZ. Plenković je na vlasti već deset godina…
Račan je znao reći – ako ne želiš kupovati, nemoj ulaziti u dućan. To bi se moglo i sada primijeniti. Moguće da je to i tako kako ste rekli, ali to nam ne treba biti izgovor ili opravdanje. Kad smo se izabrali baviti politikom, pristali smo i na tu vrstu rizika.
NACIONAL: Je li SDP konsolidirao svoje redove? Naime, biraju se čelnici gradskih organizacija u četiri najveća grada. U Zagrebu je, prema mišljenju nekih članova, Mateja Mišića kao predsjednika zagrebačke organizacije nametnulo vodstvo stranke. Kako to komentirate?
„Nekih članova” koji imaju primjedbe na neke izbore uvijek je bilo i bit će. No uspoređujući to s prethodnim izbornim ciklusima unutarstranačkih izbora, izbori protječu izuzetno mirno. Čini mi se da nema neke prevelike drame oko toga i vjerujem da će biti završeni do 22. svibnja. S kolegom Mišićem radio sam dugo, znam koliko je dobro upoznat s gradskim temama, u pretprošlom mandatu Gradske skupštine bio je naš najaktivniji gradski zastupnik i bio je, po mom mišljenju, nezasluženo izostavljen iz Skupštine u prošlom mandatu, rekao bih i kao žrtva određenih unutarstranačkih odnosa. Ta priča o nametanju kandidata obično služi kao alibi onima koji ne istaknu kandidaturu jer bi vjerojatno izgubili, pa je lakše okriviti druge i diskreditirati novog predsjednika.
NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je Biljana Borzan opet najpopularnija SDP-ova članica, daleko ispred predsjednika stranke Siniše Hajdaša Dončića
Nije neuobičajeno, a niti je to samo SDP-ova specifičnost, da pojedini stranački dužnosnici u takvoj vrsti mjerenja budu ispred predsjednika. Sjećam se da je u takvom mjerenju, primjerice, kod SDP-ovih glasača Stipe Mesić bolje prolazio od Ivice Račana ili Ivo Josipović od Zorana Milanovića. Čini mi se da sad i Ivan Anušić prolazi bolje od Andreja Plenkovića.
NACIONAL: Spomenuli ste fašizaciju Hrvatske, kojoj svjedočimo otkad je DP postao dio vladajuće većine. No kako je moguće da se to događa u Dalmaciji, koja je bila pod fašističkom Italijom?
Iako je dojam možda drugačiji, Dalmacija je tijekom Drugog svjetskog rata ipak bila više podijeljena od ostatka države. Naime, na obali je bio vrlo jak partizanski pokret, no u zaleđu je situacija bila malo drugačija. Mene zapravo ne čudi da takav val fašizacije kreće iz Dalmacije, iako to zvuči apsurdno i možda konfuzno. To se pokazalo i ove godine 10. travnja u Splitu, kada su proslavu NDH organizirali navijači Hajduka, koji je obnovljen u partizanima, a koji se odijevaju u crno i viču „ajmo Bijeli” i slave taj dan na području koje uopće nije bilo u NDH jer je granica bila nekoliko kilometara niže prema rijeci Žrnovnici. No ta vrsta simbolične konfuzije nije svojstvena samo Dalmaciji. Na kraju krajeva, stranka koju je osnovao partizanski general zna prakticirati nešto što sam nazvao „doktrinom održivog ustašluka”.
NACIONAL: Naravno, mislite na HDZ. Tuđman je bio i politički komesar Komunističke partije u partizanima.
Poznata mi je njegova biografija, jednom sam je na aktualcu i čitao. Neka je i HDZ-ovci ponekad pročitaju.
NACIONAL: Premijer se hvali nikad većim odazivom na summit Inicijative triju mora, na kojem je bio i američki ministar energetike, koji je obećao velika ulaganja u Hrvatsku i regiju, a najavljena je i gradnja velikog IT centra, tzv. Pantheona u Topuskom. Je li se ta inicijativa nakon deset godina pokazala svrsishodnom i vjerujete li da će se sve to doista ostvariti?
U današnjoj složenoj geopolitičkoj situaciji nikada ne znate hoće li neka inicijativa za pet godina imati smisla. Najbolji primjer za to je grljenje bivše predsjednice s Putinom na svjetskom nogometnom prvenstvu, iako je Krim već tada bio okupiran. A tek promjene američke vanjske politike – tko zna što se tu još može dogoditi? Tako da neka inicijativa koja je pozitivno zamišljena može završiti loše i obrnuto. Moram reći da, što se tiče Inicijative triju mora, ne vidim da nama to na bilo koji način šteti. Međutim, u mnogim zemljama koje ta inicijativa obuhvaća vlasti se mijenjaju, a mijenja se i njihova vanjska politika, a ja smatram da je uvijek bolje da se razgovara nego da se ne razgovara. Što se tiče američkih ulaganja, ne mogu reći da u to vjerujem ili ne vjerujem. Jedino što znam je da se pojavila određena zabrinutost oko tog IT centra u Topuskom, prvenstveno zbog ekološke prihvatljivosti, odnosno količine energije potrebne za njegov rad. Oni koji ulažu ne rade to jer nas vole, nego jer vjeruju da mogu ostvariti profit. A ako oni već mogu ostvariti profit, onda bismo svojim propisima morali omogućiti da i mi imamo neke koristi od toga kao država. I da, po mogućnosti, nemamo ekološke štete. To je uvijek odgovornost onih koji su na vlasti.
ARSEN BAUK ‘Ne vjerujem da činjenica da Ustavni sud trenutačno radi s 10 umjesto s 13 sudaca pretjerano brine naše građane’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-10 20:11:35 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
