iustitia.bg
Subotnja utakmica između Dinama i Hajduka ostat će upamćena po diverziji i postavljanju požara ispod sjeverne tribine, gdje samo zahvaljujući prisebnosti vatrogasaca nije bilo žrtava. Na tribini na kojoj je postavljen požar bilo je više od 10.000 ljudi, uključujući i djecu. Ta utakmica pokazala je veliki sigurnosni slom jer ako su ovo napravili obični navijači, što li je u stanju napraviti teroristička organizacija. O sigurnosnom problemu, propustu organizatora i policije razgovarali smo s Krešimirom Antolićem, specijalistom za nacionalnu sigurnost i dugogodišnjim šefom sigurnosti u Dinamu, kasnije i članom Uprave.
O čijem se propustu ovdje radi?
– Evidentno je da se radi o propustu kompletnog sigurnosnog sustava, koji u osnovi čine policija i službe organizatora. U kojoj mjeri je i tko pogriješio, treba utvrditi detaljnom analizom svega što je poduzeto prije, tijekom i nakon utakmice. No svatko uključen trebao bi se, bez kompleksa i s punom odgovornošću, suočiti sa svojim propustima. Nije čak ni važno hoće li policija prijaviti organizatora zbog toga, nego da se mogućnost ovakvih situacija u budućnosti svede na minimum.
Kako je moguće da su eksplozivne naprave unesene i pripremljene ranije, a posljedično nisu pronađene ni policijskom pretragom za protueksplozivne naprave?
– Koliko imam informacija, nije se radilo o eksplozivnim napravama, nego o uređajima koji s odgodom i upotrebom daljinskog upravljača aktiviraju pirotehnička sredstva. Navodno ih je bilo šest na donjem dijelu tribine i tri na gornjem. Nije mi poznato što su radili ljudi zaduženi za sigurnost u Dinamu, ali
očigledno je da stadion nije bio adekvatno nadgledan. To se ne radi neposredno prije utakmice, nego tri ili više dana ranije. Tribine se zauzmu, izvrše se detaljni pregledi i podnese se pisani izvještaj. Ako to
nije napravljeno, onda je to pogrešno. Na dan utakmice policija radi protueksplozijski pregled s posebno
treniranim psima i tu policija treba napraviti dodatne analize kako bi se utvrdilo zašto predmeti nisu pronađeni. Iz pozicije javne sigurnosti to je i najveći problem – ako je neki pojedinac mogao ući na stadion i postaviti to, onda je umjesto upaljača za pirotehniku mogao biti i upaljač za eksploziv, koji su mogli postaviti i klasični teroristi, izvan bilo kakve navijačke priče.
Pokazuje li ovaj slučaj potpuni slom sigurnosnog protokola pregleda stadiona
– Pokazuje nedovoljni angažman organizatora i površan pristup kontroli ulaska i boravka na stadionu. Isto tako pokazuje da je policija propustila poduzeti dodatne sigurnosne napore u kontekstu ove utakmice. Ona je sama po sebi utakmica visokog sigurnosnog rizika, dodatno opterećena određenim detaljima odnosa ultras skupina jednog i drugog kluba. Prema tome, i policija si mora odgovoriti što je napravila u smislu prikupljanja informacija danima prije utakmice, u prevenciji. Nije ključno na utakmici visokog sigurnosnog rizika zabraniti točenje alkohola na tribinama, a onda propustiti poduzeti potrebno pa da se dogodi sigurnosni incident koji je mogao eskalirati u puno veće posljedice. Neke od najvećih tragedija u svijetu nogometa, poput Hillsborougha i Heysela, dogodile su se u stampedu gledatelja. Da se
požar razbuktao, upravo se to moglo dogoditi.
Imamo li ljude s dovoljno znanja za ovaj posao ili se oslanjamo na sreću i prisebnost vatrogasaca
– Svaka organizacija jaka je onoliko koliko je jak njezin najslabiji dio. Policija ima dovoljno struke i kvalitete, a moja iskustva sa zaštitarima su dobra, iako su oni ograničeni podređenim položajem u odnosu na policiju kada je riječ o stadionskoj hijerarhiji. Osobno mislim da ljudi koji trenutno vode Dinamov sustav sigurnosti nemaju dovoljno iskustva za ovakav oblik sigurnosti. To ne znači da nemaju iskustva i stručnosti za nešto drugo, ali, prateći stanje sigurnosti na Maksimiru posljednjih godinu dana, zaključujem da to nije dovoljno.
Ako su ovo napravili obični navijači, što tek može teroristička organizacija Odnosno, može li se nakon ovoga više itko osjećati sigurno na stadionu?
– Apsolutna sigurnost ne postoji. Postoji samo cijeli niz mjera i znanja kako bi se rizik sveo na minimum. Sigurno je da je subotnji događaj uznemirio javnost i navijače. Stoga mi je čudno da se Dinamo nije
oglasio o tome, upoznao širu javnost s onime što se dogodilo i umirio svoje navijače. Već za nepuna dva tjedna na tom istom stadionu bit će 25.000 ljudi na posljednjem kolu prvenstva i zato je potrebno smirivanje tenzija.
Koliko je opravdanje, kao što čitamo, loša infrastruktura Maksimira, odnosno može li ona biti opravdanje za lošu sigurnosnu pripremu?
– Loša infrastruktura, a ova na Maksimiru to definitivno jest, otežava obranu stadiona od ovakvih ugroza. Međutim, ovdje su igrane utakmice Lige prvaka, kada su standardi UEFA-e na najvišoj razini nadzora
kvalitete, a Dinamov sustav sigurnosti je uredno ocjenjivan najvišim ocjenama. No, da bi se to postiglo, potreban je osobni angažman svakog pojedinca u vertikali odgovornosti. Tu nema mjesta skrivanju i foliranju.
Pojedini mediji govore o „spletkama“ i „podvali Torcide“. Jesu li svjesni da se ovdje radi o podmetanju požara na tribini s 10.000 ljudi, na kojoj su bila i djeca i gdje je samo čudom izbjegnuta tragedija
– Ne bih uopće prejudicirao tko stoji iza ovoga. To neka utvrdi policija. Ovdje je nesporno riječ o kaznenom djelu „Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom“, i to u kvalificiranom obliku, te u tom smjeru treba ići kriminalističko istraživanje. Koliko znamo, počinitelj ili počinitelji su nepoznati i toga se treba držati. Hvaljenje po društvenim mrežama, birtijaške priče i dizanje raznih transparenata treba prepustiti navijačima i njihovim odnosima.
Treba li ovaj slučaj biti nulta točka za promjene ili ćemo svjesno čekati katastrofu?
– Mislim da je vrijeme za ozbiljnu analizu postojećih rješenja iz Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Jer ovaj događaj, kao i mnogi prije njega, pokazao je temeljni problem hrvatskog sustava sigurnosti sportskih natjecanja. To je nejasno razgraničenje odgovornosti
između organizatora i policije. Iako Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima formalno propisuje obveze organizatora, u praksi policija kod utakmica visokog rizika preuzima velik dio operativnog upravljanja sigurnošću. Posljedica toga je stalno prebacivanje odgovornosti nakon incidenata: klub tvrdi da je sigurnost vodila policija, policija tvrdi da je organizator odgovoran za stadion, a stvarnaodgovornost ostaje razvodnjena. Upravo zato zakon treba reformirati prema modelu koji prevladava u većem dijelu Europe. Organizator mora imati punu i neposrednu odgovornost za sigurnost unutar stadiona, dok policija treba biti nadležna za javnu sigurnost i vanjski perimetar. To znači da bi klub bio odgovoran za kontrolu ulaza, redarsku službu, videonadzor, protupožarnu zaštitu, pregled tribina i sprječavanje unošenja pirotehnike ili drugih opasnih sredstava. Policija bi istodobno osiguravala javni red izvan stadiona, dolazak i odlazak navijača te intervenirala samo u slučaju ozbiljne eskalacije nasilja ili kaznenih djela. Takav model uklonio bi sadašnju institucionalnu konfuziju i jasno definirao odgovornost: ako unutar stadiona dođe do sigurnosnog propusta, odgovoran je organizator, a ne država. Istodobno bi zahtijevao profesionalizaciju redarske službe, licencirane stewarde i ozbiljnije
ulaganje klubova u sigurnosnu infrastrukturu. Sličan model postoji ili prevladava u više europskih država, osobito u sustavima koji su nakon velikih stadionskih tragedija prošli ozbiljne reforme.
Najpoznatiji primjer je Velika Britanija, posebno Engleska, gdje je nakon tragedija na stadionima poput tragedije na stadionu Heysel razvijen model u kojem svaki klub odgovara za sigurnost gledatelja unutar
stadiona kroz profesionalni stewarding, kontrolu ulaza, videonadzor i upravljanje publikom. Vrlo sličan sustav postoji u Njemačkoj, gdje klubovi imaju središnju odgovornost za sigurnosni menadžment unutar objekta, dok policija djeluje kao potpora i osigurava javni prostor. Njemački model posebno naglašava profesionalne sigurnosne koncepte klubova i koordinaciju stewarda, sigurnosnih menadžera i policije.
Na razini UEFA-e i suvremenih europskih sigurnosnih standarda također prevladava pristup prema kojem organizator utakmice mora osigurati pregled stadiona, kontrolu pristupa, stewarding i unutarnju sigurnost objekta. Hrvatski sustav danas je još uvijek bliži starijem kontinentalnom modelu
snažne policijske prisutnosti unutar stadiona i zbog svega što sam naveo treba ozbiljno razmišljati o reformi tog modela.
Kako je moguće da ljudi iz Torcide dobiju akreditaciju i/ili dozvolu za pristup atletskoj stazi, najosjetljivijem mjestu na stadionu? Tko je tu pogriješio i provjerava li itko popis ljudi koji će na događaju najvišeg mogućeg rizika biti uz teren?
– Određeni broj akreditacija prema zatraženom popisu dodjeljuje se gostujućem klubu. Riječ je o organizacijskom osoblju, tehničkom osoblju i osobama zaduženima za medijske aktivnosti. Je li netko to zlouporabio, ne znam. Ali ako jest, onda očito kontrola nije bila dovoljno detaljna.
Vi i vaš tim imate ogromno iskustvo u organizaciji međunarodnih i domaćih utakmica. S kakvim ste se najtežim situacijama u organizaciji, pripremi, pa i pokušajima organiziranja incidenata susretali?
– Radio sam u Dinamu nepunih deset godina. U tom razdoblju s timom sam odradio oko 500 utakmica. Imao sam suradnika koji je više od 20 godina u policiji radio na poslovima javnih okupljanja i osiguranja, dok je drugi imao više od 35 godina iskustva rada u sigurnosnom sustavu. Prema tome, raspolagali smo ogromnim iskustvom i znanjem. Ipak, svaka utakmica bila je izazov i svaka je bila posebna na svoj način.
Imali smo pirotehničke incidente, a u Europi smo dobivali kazne zbog blokiranih stepenica. Najzahtjevnije su bile utakmice Lige prvaka jer podrazumijevaju veliku migraciju gostujućih navijača u Zagreb, što je samo po sebi vrlo zahtjevno. U Zagreb su dolazile tisuće navijača Bayerna, Arsenala, Chelseaja, Juventusa, kao i klubova s jakom ultras scenom poput Ferencvárosa i Legije, tako da je uvijek bilo stresno. Na samom stadionu nismo imali ekstremno opasnih situacija. Možda su najhektičnije bile utakmice s Hajdukom, ponajviše zbog stalne borbe s velikim količinama pirotehnike i napetosti koje proizlaze iz tradicionalnog rivalstva.
SPECIJALIST OTVORENO ZA NACIONAL.HR Na Maksimiru je izbjegnut Heysel, policiju treba maknuti sa stadiona, a više nitko nije siguran! 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-11 11:31:05 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
