iustitia.bg
U ranim jutarnjim satima, 20. svibnja u Strasbourgu, pregovarači Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća postigli su dogovor o Okvirnom sporazumu o trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, nakon tri kruga međuinstitucionalnih pregovora. Usvojenim dokumentima ukida se većina carina na industrijske proizvode iz SAD-a i omogućuje povlašteni pristup tržištu za širok raspon morskih i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, u skladu s obvezama koje su EU i SAD preuzeli u ljeto 2025. Jednostavno rečeno – sporazum između EU-a i SAD-a uključivat će 15 posto carina na izvoz EU-a i 0 posto carina na uvoz iz SAD-a. Dogovor uključuje i tzv. sunset klauzulu prema kojoj bi sporazum istekao u prosincu 2029., godinu dana nakon što Donald Trump napusti Bijelu kuću.
U međuvremenu, Europa će biti prisiljena kupiti američku naftu, tekući prirodni plin i obrambene proizvode u vrijednosti većoj od bilijun eura. Europska ljevica ovaj sporazum vidi kao čin političke predaje pred taktikom ucjene nepredvidivog američkog predsjednika nakon loših pregovora Europske komisije. O sporazumu bi se trebalo glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta polovinom lipnja.
Nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz kritizirao američko-izraelski napad na Iran izjavivši kako SAD očito nema jasnu strategiju u ratu protiv Irana, američki predsjednik Donald Trump najavio je nametanje carina od 25 posto na uvoz njemačkih automobila. Naredio je i povlačenje pet tisuća američkih vojnika iz njemačkih vojnih baza, a najavio je slične poteze i u Italiji i Španjolskoj. Merz i Trump već su imali nesuglasica oko ruske agresije na Ukrajinu, iako su se u godinu dana tri puta susreli u Bijeloj kući. A onda je krajem prošlog tjedna Trump iznenadio saveznike najavom da će poslati dodatnih 5 tisuća vojnika u Poljsku. Navodno je razlog za tu odluku koja je ugodno iznenadila saveznike njegov dobar odnos s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim koji je njegov veliki podržavatelj.
No i bez nametanja 25 posto carina s američke strane, njemačka automobilska industrija i gospodarstvo su u krizi, raste inflacija, a s njom i nezadovoljstvo koalicijskom vladom CDU/CSU/SPD na čelu s Friedrichom Merzom. Nakon godinu dana vladajuća koalicija prolazi kroz ozbiljnu krizu. To se ozbiljno odražava i na njihov rejting i prvi put ekstremno desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) vodi pet posto ispred vladajućih demokršćana CDU/CSU. U ispitivanju javnog mnijenja za dnevnik BILD čak 28 posto ispitanih je zaokružilo AfD. Poznata uzrečica kaže kada Njemačka kihne, cijela Europa se osjeća bolesno, a upravo usporavanja njemačkog gospodarstva i skretanja prema krajnjoj desnici pribojavaju se ostali europski čelnici.
O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Andreasom Schwabom, iskusnim njemačkim eurozastupnikom CDU-a koji je prvi put biran u Europski parlament 2004. U ovom sazivu predsjednik je Odbora za proračunski nadzor, član je Konferencije predsjednika odbora i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, gdje se bavi sigurnošću mreža i informacija, te je koordinator kluba Europske pučke stranke u tom odboru. Godine 2021. postao je izvjestitelj Parlamenta za Zakon o digitalnim tržištima.
NACIONAL: Prošloga tjedna postignut je sporazum EU-a i SAD-a o carinama koji uključuje 15 posto carina na izvoz iz EU-a i 0 posto carina na uvoz iz SAD-a. Kako komentirate taj sporazum i je li on rezultat Trumpovih ucjena i prijetnji da će nametnuti 25 posto carina na europske automobile?
Cijela situacija s trgovinom postaje sve gora, velikim dijelom i zbog ponašanja američke administracije. Ali mi svi živimo u jednom svijetu i moramo uzeti stvari takve kakve jesu i pokušati iz njih izvući najbolje za Europsku uniju i njene građane. Zahvalan sam mojim kolegama koji su sudjelovali u pregovorima i uspjeli postići takav dogovor. Naravno da nisam zadovoljan situacijom općenito, ali postoji razlog zbog kojeg smo stavili rok za ovakav sporazum do 2029. Zato što se nadamo da će tada na vlast u SAD-u doći neka druga administracija s drugačijim pristupom pitanjima od ključnog značaja.
NACIONAL: Američki predsjednik Trump često koristi prijetnje carinama kao oblik političkog pritiska. Posljednja je nametanje 25 posto carina na uvoz automobila iz Njemačke. Koliko je to realno jer se politika carina dogovara u Bruxellesu, a ne sa zemljama članicama
Kao prvo, ne smijemo govoriti samo o jednoj osobi. Naime, američki sudovi su do sada već zaustavili neke akcije američke administracije, a vjerujem da će sljedeća odluka suda zaustaviti i nove prijedloge. Naime, u američkom sustavu predsjednik države ima vrlo snažnu ulogu, ali isto tako je imaju i sudovi i zbog tog razloga moramo sagledati i širu sliku, a ne samo predsjednika. Kao drugo, s ovim novim sporazumom koji je potpisan, želimo osigurati da Europskoj uniji cijelo vrijeme ostane mogućnost da u njega intervenira, u slučaju promjena uvjeta s američke strane. Mi želimo stvoriti stabilnost i zato se nadamo da smo tim sporazumom riješili problem. Na žalost, moramo prihvatiti carine koje je nametnula američka administracija, iako smatramo da te carine samo poskupljuju robu u SAD-u i da to ni na koji način ne pomaže američkim potrošačima. No tu smo gdje smo. Smatram da smo mogli postići bolji dogovor da je postojala volja s druge strane Atlantika.
Andreas Schwab, njemački eurozastupnik CDU-a, govori o nedavno zaključenom sporazumu između EU-a i SAD-a koji uključuje 15 posto carina na izvoz EU-a i 0 posto carina na uvoz iz SAD-a te objašnjava zašto je za Europsku uniju dobro da sporazum vrijedi do prosinca 2029.
NACIONAL: Što ovakav sporazum znači za europsku, osobito njemačku automobilsku industriju i gospodarstvo u cjelini?
To će značiti da se europski automobili mogu bez carina izvoziti u SAD i američki na europsko tržište, pod uvjetom da istovremeno bude postignut dogovor o čeliku i aluminiju. Naime, u sporazum je ugrađena i takozvana sunrise klauzula koja odgađa primjenu sporazuma dok Washington ne smanji carine na europski čelik i aluminij s trenutačnih 50 na dogovorenih 15 posto. Bez tog dogovora koji je važan dio za proizvodnju automobila, neće vrijediti ni prvi dio sporazuma.
NACIONAL: Predsjednik Trump vrši pritisak da se proizvodnja prebaci u SAD. Koliko je to štetno za njemačku industriju i njene radnike?
To nikako ne bi bilo dobro. Međutim i europske zemlje pokušavaju motivirati strane tvrtke da prebace proizvodnju kod njih. Sve dok se radi o ljubaznom pozivu, to je pošteno, no ako se koriste porezne olakšice kojima druga strana ne može odgovoriti na isti način, to je prljavo. Ali uvijek moramo biti realistični i mnoge europske tvrtke već su prebacile proizvodnju u SAD je su tamo dobile vrlo interesantne uvjete. Što znači da mi moramo poboljšati i naše uvjete. No ti uvjeti moraju biti ravnopravni i mi upravo radimo na tome.
NACIONAL: Po mišljenju mnogih, Trumpove prijetnje carinama odgovor su na kritike kancelara Merza na američko-izraelski sukob i odbijanje sudjelovanja Njemačke u tome. Kako se na takve prijetnje gleda u vladajućoj koaliciji i koliko one pogoršavaju i inače loše odnose sa SAD-om?
Njemačka, Europa i SAD imaju vrlo duboke i dugotrajne veze, no na žalost, u ovom trenutku imamo određenih problema. I zato moramo prvenstveno razmotriti što u ovoj situaciji možemo učiniti u interesu naših vlastitih građana. Naravno da mi nastojimo zaštititi naše građane i suprotstavljati se kada je potrebno. Ali teško je reći što je točno bio razlog za ove nove kritične komentare SAD-a. Međutim, ne trebamo samo misliti o onome što se trenutačno događa, jer će se vrlo vjerojatno uskoro pojaviti neki novi problem. Zato trebamo razmišljati na dulje staze i imati širu perspektivu. A u toj široj perspektivi trebamo ponovo pronaći zajednički jezik s Amerikancima i zato sporazum ima rok do 2029., kada se nadamo novom i boljem sporazumu.
NACIONAL: Ono što je razljutilo Trumpa je izjava kancelara Merza da SAD očito nema jasnu strategiju u ratu protiv Irana i ne zna kako ga završiti. Kakav je stav vaše političke grupacije i Europskog parlamenta o tome?
Kao prvo, u Europi smo dugo radili na sporazumu s Iranom koji bi zabranio razvoj nuklearnog oružja i obogaćivanje urana. Na žalost, Iran nije u potpunosti poštovao taj sporazum, a uranij i nuklearni materijal koji imaju predstavljaju rizik i za Europu. U tom smislu zahvalni smo SAD-u koji je uzeo u obzir rizike vezane uz moguću iransku nuklearnu moć. No, s druge strane, bivši predsjednik Barack Obama rekao je kako je u svojim mandatima također imao slične ponude izraelske vlade, ali ih je odbio. On je zato bio puno uspješniji u pregovaranju s Iranom oko rješavanja pitanja uranija. No iako postoje različita mišljenja o tome kako se američka administracija nosi s ovim problemom, još nismo došli do kraja. Američka akcija do sada nije dovela do zaključka koji smo očekivali.
NACIONAL: Na posljednjoj plenarnoj sjednici raspravljalo se o sukobu na Bliskom istoku i to je za Njemačku vrlo osjetljivo pitanje, no kritike prema Izraelu sve su žešće. Kakav stav će zauzeti Europski parlament?
Njemačka kao velika zemlja i njezina vlada imaju vrlo bliske odnose s Izraelom, osobito zbog naše povijesne odgovornosti. Ali to ne znači da mi ignoriramo nepravde koje čini izraelska vojska u Gazi, čuli smo izvješća o ilegalnim bombardiranjima u Libanonu, vidjeli smo i snimku izraelskog vojnika koji je maljem srušio kip Isusa Krista i oskvrnuo sveti križ, na što je oštro reagirao talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani. Mi sve to pratimo i kritiziramo Izrael ako smatramo da je ono što čine suprotno međunarodnom pravu. Ali isto tako suosjećamo i s izraelskim narodom koji je u vrlo teškoj situaciji.
NACIONAL: Trump je najavio povlačenje 5 tisuća američkih vojnika iz njemačkih baza, ali i iz Italije i Španjolske. Međutim, onda je iznenada odlučio poslati dodatnih 5 tisuća vojnika u Poljsku. Koliko takve odluke mogu uzdrmati NATO i sigurnost Europe?
Europa u svakom slučaju mora učiniti više za vlastitu obranu. Zahvalni smo za sve pripadnike američke vojske i vojne avione koji su prisutni na njemačkom teritoriju. Mi shvaćamo da američka administracija razmatra premještanje dijela tih snaga dalje na istok. To bi mogla biti dobra, iako dosta skupa odluka. Jer rizik nije u Njemačkoj, rizik je u pravcu Rusije. U tom smislu pozdravljamo slanje dodatnih 5 tisuća vojnika u Poljsku. Dakle, ako američka administracija želi preseliti svoje vojne snage dalje na istok, mi to razumijemo, iako će nam biti žao ako ih izgubimo. Ali ako ih vrate u SAD, u tome nećemo vidjeti neku logiku, iako ponekad takvim odlukama nedostaje logike jer su prvenstveno političke. Naime, američka vojska ne samo što ima odlično zapovjedništvo u Njemačkoj, već su je i toplo dočekali njemački građani. Smatram da je i u američkom interesu da budu tamo jer imaju vrlo korisnu platformu za bilo koji pokret koji žele napraviti. Zato mislim da je to win-win situacija i ne vidim nikakvog razloga da od toga odustanu.
NACIONAL: Trump je poručio Europi: brinite se sami o sebi, mi vas više ne namjeravamo braniti.
Kao što sam rekao, ne trebamo upadati u zamku i komentirati svaku glupu izjavu s druge strane Atlantika. Mi svakako moramo više ulagati u obranu i više brinuti sami o sebi. Europa tu ima veliki zadatak pred sobom. Međutim, nama će uvijek biti potrebna transatlantska suradnja.
NACIONAL: Zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom i blokade Hormuškog zaljeva, rastu cijene energenata. Kako se Njemačka nosi s tom krizom i kako se to odražava na njemačko gospodarstvo?
Mi smo prilično pogođeni teškom situacijom zbog blokade Hormuškog zaljeva, možda čak i više nego ostale zemlje svijeta, jer imamo snažno gospodarstvo. Njemačka vlada željela je pomoći vozačima kamiona i tegljača, omogućujući im porezne olakšice, no to nije prošlo zbog unutarnjih demokratskih odluka. I zato u ovom trenutku nema pomoći za građane, ali isto tako smatram da će nacionalnim vladama biti jako teško uspostaviti pravila prema kojima će benzin biti jeftiniji nego na svjetskom tržištu. Na žalost, tu krizu će građani morati nekako prevladati sami, što je mnogima teško, ali teško je i zemljama članicama EU-a to financirati.
NACIONAL: Uslijed ekonomske krize, inflacije, usporavanja gospodarstva i rasta cijena, AFD je ojačao i prvi put je po rejtingu nadmašio vladajući CDU/CSU. Koliko vas to brine i postoji li opasnost da takva radikalno desna stranka na sljedećim izborima preuzme vlast u Njemačkoj na saveznoj razini, ili ih u tome sprečava njemački Ustav?
Ne mislim da će se to dogoditi i ne vjerujem da će preuzeti vlast. Za sada ne znamo ni kako će proći na regionalnim izborima. Znamo da je njemačka javnosti prilično frustrirana ekonomskom situacijom. Vlada će svakako trebati tu situaciju promijeniti, imajući u vidu i one građane koji tvrde da će glasati za krajnju desnicu. Do sada su na svim izborima oni uvijek bili lošiji od CDU/CSU-a, ali vidjet ćemo što donosi budućnost. U svakom slučaju, njemačka vlada morat će početi provoditi politike koje će njemačko gospodarstvo učiniti snažnijim kako bi građani konačno osjetili nove investicije i novu dinamiku u njemačkom gospodarstvu.
NACIONAL: Predsjednik Trump podržavao je AFD i on njega, osobito prije nego što je započeo nove ratove.
Predsjednik Trump podržavao je i Viktora Orbana pa vidimo kako je završio na izborima. Uvjerljivo je izgubio.
‘Svaka zemlja članica europske unije, uključujući Hrvatsku i Njemačku, uvijek će biti provjeravana kako bismo ustanovili kakvo je stanje demokracije i postoji li sloboda medija’, rekao je Andreas Schwab
NACIONAL: Njemačka vlada najavila je izgradnju novih plinskih elektrana kako bi osigurala opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora. Je li zatvaranje nuklearnih elektrana bila povijesna pogreška i može li se Njemačka vratiti njima
Istina je da nuklearna energija nije fosilna i u tom smislu vrlo je korisna u doba globalnog zagrijavanja jer puno manje zagađuje okolinu. No isto tako, njena proizvodnja je prilično skupa i ne bez rizika. Zbog tih razloga svojedobno je njemačka vlada odlučila zatvoriti nuklearne elektrane. Trenutačno smo u procesu promjene naše energetske infrastrukture i nema sumnje da je dugoročno moguće imati energetski sustav bez nuklearne energije. Njemački problem je da taj sustav još nije sasvim promijenjen, a da su svi prijašnji oblici energije ili jako skupi ili nisu dostupni. Zbog toga se nalazimo u prilično teškoj situaciji i čini se da bi nuklearna energija bila rješenje. Međutim, izgradnja takve infrastrukture dugo traje, a do trenutka kada bismo završili izgradnju takve elektrane, vjerojatno ćemo već završiti promjenu našeg energetskog sustava.
NACIONAL: Vjerujem da imate informacije o stanju demokracije u Hrvatskoj, u godišnjem izvješću Europske komisije već dugo se kao najveći problem navodi pravosuđe kojem hrvatski građani vjeruju najmanje u EU-u, korupcija, kontrola vlasti nad javnim medijima, ugrožena slobodi medija, SLAPP tužbe protiv novinara i medija, povijesni revizionizam, dok su u vladajućoj većini predstavnici krajnje desnice. Premijer Andrej Plenković član je vaše političke obitelji Europskih pučana, kako vi komentirate takvu situaciju i hoće li EU nešto poduzeti, kao što poduzima u Slovačkoj ili je poduzimao u Mađarskoj?
Da, premijer Plenković bio je moj kolega u Europskom parlamentu i ja sam siguran da je on svjestan problema ako oni postoje. Europski parlament redovito radi istraživanja o stanju demokracije i vladavini prava u zemljama članicama. Ne znam koju zemlju će moji kolege sljedeću posjetiti i istraživati, ali ako je situacija takva kakvu ste opisali, siguran sam da ćete o tome naći komentare u izvješćima Europskog parlamenta. Ne zatvaramo oči, imamo vrlo otvoren pogled prema svim zemljama članicama, pri čemu, naravno, poštujemo rezultate legalno provedenih izbora, ali isto tako brinemo o održavanju vladavine prava. I zbog toga će svaka zemlja članica, uključujući Hrvatsku i Njemačku, uvijek biti provjeravana kako bismo ustanovili kakvo je stanje demokracije i postoji li sloboda medija.
NJEMAČKI EUROZASTUPNIK: EU je mogao postići bolji trgovinski dogovor da je postojala volja s druge strane Atlantika 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-31 19:51:54 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
