iustitia.bg
Nacional je doznao nove dramatične detalje koji otvaraju pitanja kako se krojila odluka 13-članog Proširenog vijeća Vrhovnog suda o obeštećenju klijenata banaka s konvertiranim kreditima u švicarskim francima te zašto se traži izuzeće još dviju sutkinja
Nacionalovi izvori s Vrhovnog suda izjavili su da bi do kraja ovog tjedna, najranije do srijede, 17. lipnja, a najkasnije do petka, 20. lipnja 2026. godine, napokon trebala biti napisana i objavljena odluka trinaesteročlanog Proširenog vijeća Vrhovnog suda o obeštećenju klijenata banaka s konvertiranim kreditima u švicarskim francima. Klijenti banaka, prema preliminarnim procjenama Nacionalovih izvora s Vrhovnog suda, bit će uskraćeni za barem trećinu preplaćenih iznosa na koje su polagali pravo na temelju kolektivne presude pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koju je donio još kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu 4. srpnja 2013. godine, kada je obje ključne klauzule u tim nepoštenim ugovorima o kreditu proglasio ništetnima.
Kako tvrde upućeni izvori s Vrhovnog suda, tu odluku sada kao sudac izvjestitelj Proširenog vijeća Vrhovnog suda piše Jadranko Jug, iako ona nije donesena u skladu s njegovim stajalištem o potrebi pune restitucije korisnika tog toksičnog bankarskog proizvoda.
Oni će se morati pomiriti s tim da neće biti u cijelosti obeštećeni, no već ima najava da će uslijediti i ustavna tužba pa će konačno rješenje možda biti i odloženo dok se ne očituje i Ustavni sud. Zbog toga će Jadranko Jug, osim obrazloženja same te odluke, prema najavama, pisati i izdvojeno mišljenje u kojem će se ograditi od same odluke koju piše. Kako se tvrdi, Vrhovni sud je odlučio da će klijenti banaka biti obeštećeni samo za zatezne kamate preplaćenih iznosa po otplatnim anuitetima.
Marina Paulić i Mirjana Magud još su dvije sutkinje, članice Proširenog vijeća Vrhovnog suda, protiv kojih je klijent jedne od banaka podnio zahtjev za izuzećem popraćen dokumentacijom, FOTO: Vrhovni sud RH
Nacionalu je tijekom prošlog tjedna predočena i nova dokumentacija, a izvori koji su je dostavili tvrde da bi, osim sutkinje Goranke Barać Ručević o čemu je Nacional pisao u prošlom broju, mogla kompromitirati još dvije sutkinje Vrhovnog suda iz Proširenog vijeća – Marinu Paulić i Mirjanu Magud. Zbog te dokumentacije klijent jedne od banaka s inicijalima T. S. (ime poznato redakciji) podnio je zahtjev za izuzećem dviju sutkinja u odlučivanju. Te sutkinje Vrhovnog suda našle su se u tom sudskom predmetu na suprotnoj strani od spomenutog potrošača T. S. i 30.000 građana koji su kao potrošači s konvertiranim kreditima podnijeli tužbe protiv banaka.
‘Vrhovni sud je odlučio da će klijenti banaka biti obeštećeni samo za zatezne kamate preplaćenih iznosa po otplatnim anuitetima. Odluka bi konačno trebala biti objavljena do kraja ovog tjedna’
Prema riječima Nacionalovog izvora, za sutkinju Marinu Paulić, osobito u svojstvu zamjenice predsjednika Državnog sudbenog vijeća, bitno je to što u svojoj imovinskoj kartici nije prijavila da je sudužnica u stambenom kreditu svoje kćeri Lee Paulić u iznosu od 130.000 eura u Privrednoj banci Zagreb, zbog čega je klijent banke zatražio njezino izuzeće. Smatra da je propust sutkinje Paulić tim veći što je Državno sudbeno vijeće, prema zakonu, odgovorno za praćenje imovinskih kartica sudaca, što je izrijekom navedeno i na njegovim mrežnim stranicama.
„Usput, njezina kći digla je taj kredit od 130.000 eura kada je bila vježbenica. Nije imala ni odvjetničku licencu ni stalni posao. Po svemu sudeći, radilo se o povlaštenom statusu Lee Paulić u toj banci zahvaljujući njenoj majci kao sutkinji Vrhovnog suda. Kredit je digla sredinom 2024. s mjesečnim anuitetom od 1302 eura. Lea Paulić nije imala samostalnu kreditnu sposobnost da dobije kredit u tolikom iznosu. U tom trenutku njena majka Marina Paulić imala je 67 godina. Provjeravajući kreditnu sposobnost sudužnika, banka je morala znati da će i sutkinja za tri godine silom zakona morati ići u mirovinu pa će i ona postati kreditno nesposobna“, naglasio je taj Nacionalov sugovornik.
Odluka o ‘slučaju švicarac’ jedna je od daleko najvažnijih odluka Vrhovnog suda, na čije je čelo, unatoč prvotnom protivljenju i političkim ucjenama premijera Plenkovića, izabrana Mirta Matić, FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL
Kako je i zašto banka dopustila kćeri Marine Paulić da digne takav kredit kada je već i kreditna sposobnost same Marine Paulić postala upitna zbog odlaska u mirovinu, zapitao se Nacionalov izvor te ponudio odgovor:
„Valjda su zaključili da je ipak riječ o sutkinji Vrhovnog suda koja će im u određenom trenutku moći uzvratiti uslugu, a to se upravo i dogodilo kada je ušla u trinaesteročlano Prošireno vijeće Vrhovnog suda, koje je 27. svibnja donosilo odluku o obeštećenju klijenata s konvertiranim kreditima u švicarskim francima. Ona je bila i u vijeću koje donijelo odluku o dopuštenju revizije.“
Dok je Radovan Dobronić još bio predsjednik Vrhovnog suda, ali i veoma bolestan, Gordana Jalšovečki u suradnji s Damirom Kontrecom, predsjednikom Građanskog odjela Vrhovnog suda, izmijenila je godišnji raspored poslova, ključni dokument za djelovanje suda u tekućoj godini, pa se zato i dogodilo da je u Prošireno vijeće Vrhovnog suda ušla i Mirjana Magud. Ali i njezina imovinska kartica, kako tvrdi Nacionalov sugovornik, manjkavo je bila popunjena.
„Mirjana Magud prijavila je u svojoj imovinskoj kartici vilu Magud u Konavlima, koja je u suvlasništvu njezina supruga Nike Maguda. Suvlasnici su njezin suprug i njezin šogor. Ali na toj nekretnini postoji zabilježba zajedničkog hipotekarnog prava za dva kredita u švicarskom franku. Jedan, koji je utrnut, od 37.000 eura i drugi koji još nije brisan od 114.000 eura. Sve da je kredit možda i zatvoren, a nije izbrisan, mora se u imovinskoj kartici navesti da postoji založno pravo na hipoteci. To se mora napraviti, a Mirjana Magud u svojoj imovinskoj kartici nije navela da postoji i založno pravo na zajedničkoj nekretnini njezina supruga i šogora. Zanimljivo je da je njezina šogorica Jadranka Magud, nakon konverzije kredita u švicarskom franku, tužila Addiko banku i dobila pravomoćno obeštećenje, ali se Addiko banka na to žalila pa je i taj predmet otišao na reviziju Vrhovnom sudu, o čemu još nije donesena odluka. To se događa baš u trenutku kada Mirjana Magud u Proširenom vijeću Vrhovnog suda odlučuje o konverziji švicarskog franka“, objasnio je Nacionalov izvor te podastro dokumentaciju kojom to dokazuje.
Potrošač T. S. tražio je njezino izuzeće jer smatra da se radi o očitom sukobu interesa, a njezina odluka može se odraziti na rješenje kredita njezine šogorice. Taj zahtjev za izuzećem je odbijen, a Vrhovni sud naveo je da je dopuštenje revizije Jadranke Magud, šogorice sutkinje Mirjane Magud, bilo riješeno.
Međutim, kada je T. S. podnosio zahtjev za njezinim izuzećem, taj predmet ipak još uvijek nije bio riješen. Dakle, zahtjev za izuzećem podnesen je 20. svibnja 2026. godine, a sud je odgovorio potrošaču da je razlog za njegov zahtjev već riješen. Kada pogledate u e-predmet Magud, ispada da je riješen 25. ožujka, ali uz zahtjev za izuzećem sutkinje Mirjane Magud priloženi su dokazi da je taj sudski spis još bio aktivan. To bi moglo značiti da je dopuštenje revizije antedatirano. Kako je moguće da je pitanje revizije predmeta Jadranke Magud bilo riješeno 25. ožujka Zašto? Zato što se time otklonio razlog za izuzeće sutkinje Magud. Da je ostalo neriješeno, sutkinja Magud ne bi mogla biti u Proširenom vijeću. Prema javno dostupnim podacima, vila Magud se iznajmljuje od 2016. godine, ali nigdje nisam vidio da je gospođa Magud u prihodima svog supruga navela i dohodak od najma te nekretnine. To je pitanje za Poreznu upravu“, naglasio je Nacionalov izvor.
Sutkinja Marina Paulić u imovinskoj kartici nije prijavila da je sudužnica u stambenom kreditu svoje kćeri (lijevo), a sutkinja Mirjana Magud manjkavo je popunila podatke o obiteljskoj vili, FOTO: Nacional i Marko Lukunic/PIXSELL
Svih pet zahtjeva za izuzećem pojedinih sudaca iz Proširenog vijeća koji su stigli na adresu Vrhovnog suda, odbila je Gordana Jalšovečki kao tadašnja vršiteljica dužnosti šefice sudske uprave, što je bila sve do nedavnog izbora Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda. Tri zahtjeva za izuzećem sudaca podnijele su banke, a dva zahtjeva, koja smo ranije razmotrili, oštećeni klijent jedne od banaka, i to u situaciji kada je gotovo cijeli bankarski sustav u 90-postotnom stranom vlasništvu. Banke su tražile izuzeće ključnog suca izvjestitelja Vrhovnog suda Jadranka Juga, poznatog po revizijskim odlukama sa zahtjevima za punim obeštećenjem klijenata banaka, uz obrazloženje da je njegov sin Boris Jug kao odvjetnik zastupao oštećene klijente banaka pa zato sumnjaju u njegovu nepristranost i ukazuju na potencijalni sukob interesa.
Odluku sada kao sudac izvjestitelj Proširenog vijeća Vrhovnog suda piše Jadranko Jug, iako ona nije donesena u skladu s njegovim stajalištem o potrebi pune restitucije korisnika kredita
Osim izuzeća Jadranka Juga, banke su tražile i izuzeće suca Josipa Turkalja, a neposredno pred samo odlučivanje Povjerenstva koje se dogodilo 27. svibnja ove godine, poslale su i zahtjev za izuzećem Damira Kontreca, predsjednika Proširenog vijeća Vrhovnog suda i predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda. Zašto? Pročulo se, naime, da se i Kontrec priklonio mišljenju suca izvjestitelja Jadranka Juga, potvrdio je Nacionalu izvor blizak Vrhovnom sudu.
Sudac izvjestitelj Jadranko Jug, kako doznaje Nacional, napisat će i izdvojeno mišljenje u kojem će se ograditi od same odluke koju piše, FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL
Kada je govorio o eventualnom sukobu interesa suca izvjestitelja Jadranka Juga, koji se u međuvremenu odazvao i na javni poziv za troje nedostajućih ustavnih sudaca, jedan od Nacionalovih izvora, koji je dostavio i dokumentaciju o upitnoj neutralnosti dviju sutkinja Vrhovnog suda, Marine Paulić i Mirjane Magud, postavio je zanimljivo pitanje novinaru Nacionala vezano za neke svoje spoznaje, a o kojima Nacional dosad nije imao saznanja.
Ovako je glasilo to pitanje: „Pitam se gdje je tu problem. Tko je tu nenormalan? Kako Erste banka uopće ima obraza tražiti izuzeće Jadranka Juga, a onda zbog tog sličnog pitanja podnositi i tužbu Ustavnom sudu zato što je Jadrankov sin Boris Jug zastupao potrošače s konvertiranim kreditima, ali ne i u konkretnom predmetu o kojem je odlučivalo Povjerenstvo Vrhovnog suda“
Doduše, njemu nije bila nepoznata ni „doktrina privida nepristranosti“ kako je to definirano u pravnoj znanosti, a na koju se pozvao i spomenuti potrošač T. S., koji je tražio izuzeće dviju sutkinja Vrhovnog suda Marine Paulić i Mirjane Magud. Evo kako je Nacionalov izvor citirao uvodne napomene podnositelja zahtjeva T. S. za izuzećem dviju sutkinja: „… pod poslovnim brojem Rev-457/2025 VS RH je nadležan za donošenje odluke povodom revizije tužitelja (udruga Potrošač op. a.) i tuženika (banka, op. a.). Dana 1. 4. 2026. godine tužitelj je po punomoćniku primio Obavijest o prepuštanju odluke povodom revizija Proširenom vijeću i sastavu tog vijeća datiranu na dan 24. ožujka 2026, a kojom je navedeno kako je sutkinja ovlaštena za poslove sudske uprave (Gordana Jalšovečki, op. a.) dodijelila predmet Proširenom vijeću VS-a u sastavu: predsjednik vijeća Damir Kontrec (kao predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, op.a), sudac izvjestitelj Jadranko Jug (čiji je predmet bio obuhvaćen ovom revizijom, op. a.), član vijeća Igor Periša, član vijeća Josip Turkalj, član vijeća Marina Paulić, član vijeća Đuro Sessa, član vijeća Dražen Jakovina, član vijeća Mirjana Magud, član vijeća Goranka Barać Ručević, član vijeća dr. sc. Ante Perkušić, član vijeća Renata Šantek, član vijeća Darko Milković (predsjednik DSV-a, op. a.) i član vijeća mr. sc. Neri Radas.“
Potom je taj klijent jedne od banaka zatražio i izuzeće dviju sutkinja iz Proširenog vijeća: Marine Paulić i Mirjane Magud. „Tako imamo dva zahtjeva za izuzećem. Jedno koje podnio konkretan potrošač T. S. za izuzeće dviju sutkinja, a za izuzeće sudaca Jadranka Juga, Josipa Turkalja i Damira Kontreca u drugom podnesku izuzeće je tražila Erste banka. Izuzeće Paulić i Magud tražio je kao potrošač klijent banke. Za Kontreca je bilo zatraženo izuzeće u zadnjem trenutku, pet minuta do dvanaest, valjda kada su čuli za njegovu odluku da podrži Jadranka Juga u stavu za punim obeštećenjem konvertiranih kredita. Dakle, Erste banka je tražila izuzeće Juga, Turkalja i Kontreca u drugom podnesku. Za Kontreca je zahtjev za izuzećem bio podnesen pet minuta do 12, u zadnjem trenutku, kada su načuli za njegov stav da će on ipak podržati punu restituciju, a ne samo djelomično obeštećenje klijenata banaka s konvertiranim kreditima. Tko je to dojavio Erste banci, ostalo je nepoznato“, rekao je upućeni Nacionalov izvor.
Osvrnuo se i na ulogu sutkinje Goranke Barać Ručević iz Proširenog vijeća Vrhovnog suda, posebno na primjedbu jednog izvora s Vrhovnog suda da ako se njezin suprug Zrinko Ručević možda i ogriješio o zakon, nije se ogriješila i njegova supruga. „Nije Goranka Barać Ručević, sutkinja Vrhovnog suda, u problemu zbog manjkavog popunjavanja imovinske kartice ako se o zakon eventualno ogriješio njen suprug Zrinko Ručević, inače ugledni sudski vještak za financije i računovodstvo, kada je u prijenosu vlasništva iz svoje tvrtke Ručević vještačenje d.o.o. otkupljivao stan kao fizička osoba“, bio je jedan od obranaških komentara iz sudskih izvora bliskih Vrhovnom sudu. I to unatoč činjenici da je to bilo učinjeno bez obveznog elaborata o procjeni tržišne cijene nekretnine od 77 četvornih metara u relativno novoj zgradi u Ulici Ljudevita Posavskog, u užem centru Zagreba.
Gordana Jalšovečki kao sutkinja ovlaštena za poslove sudske uprave dodijelila je ‘slučaj franak’ Proširenom vijeću Vrhovnog suda, FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
A ugledni sudski vještak Zrinko Ručević – koji je godinama poslovno surađivao s bankama, a za Addiko banku s kojom je bio u kreditnom odnosu izradio i kalkulator za konverziju kredita u švicarskim francima – bez zakonom obveznog građevinskog elaborata o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine što ga je odvelo i u zonu kaznenog djela, procijenio je četvorni metar tog stana 2023. kada ga izvlastio iz vlastite tvrtke na oko 2000 eura. Prema procjeni stručnjaka, taj je izračun bio barem za trećinu niži od realne tržišne cijene. A sutkinja Goranka Barać Ručević, koja je onda, kako tvrde upućeni Nacionalovi izvori, manjkavo popunila svoju imovinsku karticu, bila je u trinaesteročlanom Proširenom vijeću Građanskog odjela Vrhovnog suda koje je 27. svibnja 2026. odlučivalo o obeštećenju za konvertirane kredite u švicarskom franku. Sam Zrinko Ručević izdvojio se iz Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja i s nekolicinom vještaka financijske struke osnovao posebnu udrugu Hrvatski institut za ekonomska vještačenja, a u nju je učlanio i nekoliko zaposlenika iz Porezne uprave koji su postali sudski vještaci. Osnovani su 27. studenoga 2025. godine.
‘Kći sutkinje Marine Paulić dobila je kredit s anuitetom od 1302 eura dok nije imala ni odvjetničku licencu ni stalni posao. Marina Paulić bila joj je sa 67 godina sudužnik, tri godine prije mirovine’
Jedan od Nacionalovih sugovornika osvrnuo se i na razloge zbog kojih je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, smanjio procjenu obeštećenja za 30.000 građana s konvertiranim kreditima koji su podnijeli tužbe protiv banaka, i to s 1,2 milijarde eura na 700 milijuna eura. Prema toj procjeni, iznosu je znatno manji od prvotne procjene Udruge Franak za punu restituciju konvertiranih kredita. Taj sugovornik podsjetio je da su iz te udruge svojedobno upozoravali da bi ograničavanje obeštećenja samo na zatezne kamate za preplaćene iznose, dovelo do neravnopravnog položaja potrošača s konvertiranim kreditima, koji bi ukupno platili i do 20 ili 30 posto više od onih koji bi dobili puni povrat bez konverzije.
Izuzeće suca Damira Kontreca, predsjednika Proširenog vijeća Vrhovnog suda, tražile su banke – i on će imati izdvojeno mišljenje, FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL
Za ilustraciju su naveli primjer jednog kredita iz 2007. godine u iznosu od 70 tisuća švicarskih franaka. Prema nalazu sudskog vještaka, nakon konverzije glavnica je ostala viša nego što je trebala biti, a mjesečne rate bile su znatno veće u odnosu na početak otplate. Ukupan iznos koji potrošaču nije bio vraćen bio je procijenjen na oko 14 tisuća eura. Udruga Franak je pritom naglašavala da obveza punog obeštećenja proizlazi i iz presuda Suda Europske unije te procijenila da bi ukupni trošak za banke mogao iznositi oko 1,2 milijarde eura, a da je bankarski sektor u proteklom desetljeću ostvario višestruko veću dobit od devet milijardi eura. Ipak, Goran Aleksić je u svojim posljednjim izjavama taj dug prema 30.000 građana koji su tužili banke zbog toksičnih kredita, umanjio na 700 milijuna eura, što su mnogi doživjeli kao njegov ustupak bankama. Ostalo je nejasno zašto je to učinio. Je li možda zato što je procijenio da će žrtvama toksičnog bankarskog proizvoda biti isplaćeno samo djelomično obeštećenje, na temelju odluke trinaesteročlanog Proširenog vijeća Vrhovnog suda na čiju se objavu još uvijek čeka i 20 dana nakon što je donesena
TRAŽE IZUZEĆE SUTKINJA ‘U slučaju ‘švicarac’ klijenti banaka bit će uskraćeni za barem trećinu iznosa u odnosu na Dobronićevu presudu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-18 07:14:46 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
