Slavna svjetska chefica Lidia Bastianich, koju svakoga jutra gledaju milijuni Amerikanaca na PBS-u, ali i gledatelji HRT-a, ugostila je ekipu Gastro&Winea u svojoj istarskoj oazi i ekskluzivno najavila da se uskoro vraća u Pulu predstaviti autobiografiju
Dok se nad nekadašnjim težačkim dvorištem lomi kasnoljetno sunce, a miris zrelih smokava i suhe trave miješa s blagim povjetarcem, Lidia Bastianich na trenutak zastaje i podiže pogled prema krošnjama borova. Za ženu koja je izgradila globalno gastronomsko carstvo, čije lice svakoga jutra gledaju milijuni Amerikanaca na PBS-u i gledatelji HRT-a, i koja s lakoćom odrađuje snimanja u Milanu te velike reklame poput one za Coca-Colu koja se emitirala tijekom Sanrema, baš je ovo malo istarsko dvorište jedini pravi centar svijeta.
Lidia Bastianich, kuharica i autorica TV serijala Lidia’s kitchen, u svom malom istarskom dvorištu pronalazi mir Photo: Saša Zinaja/Nfoto
”Mi quando che vegno qua trovo una tranquillità… Kad dođem ovamo, pronađem mir, ponajviše zato što se vratim natrag u vrijeme. To mi je važno, pogotovo nakon što sam bila otkinuta odavde, pa otišla u logor u Trst, a nakon toga u Ameriku, gdje nismo imali nikoga. Se gavevimo sistemado sai ben – dobro smo se snašli, za mene je Amerika sada dom. Ali nedostaju ti korijeni i stoga je povratak ovamo poput uzimanja onog nutrijenta s početka života”, započinje Lidia svoju priču, prebacujući se s lakoćom s istrovenetskog dijalekta na hrvatski i engleski jezik.
Ekskluzivno za Gastro&Wine Lidia Bastianich ponosno je najavila još jedan povratak u rodnu Pulu, i to na Sa(n)jam knjige u Istri. Posebno je raduje susret s pulskom publikom, gdje će 2. prosinca hrvatskim čitateljima predstaviti i potpisivati svoju autobiografiju “Moj američki san”, a sljedećeg dana svoju životnu priču ispričati tijekom “Doručka s autorom” koji će moderirati Aljoša Pužar i prenosit će ga HTV.
Lidia snimljena 1960-ih u svom domu u Astoriji, 30-ak godina prije no što će zbog emisije ‘Lidijin talijanski stol’ na PBS-u postati TV zvijezda. Slavna chefica o svom je američkom uspjehu objavila autobiografiju ‘Moj američki san’ koju će osobno predstaviti 2. prosinca u Puli na sajmu knjiga Sa(n)jam knjige u Istri Photo: Privatna arhiva Lidije Bastianich Lidiju Bastianich posebno raduje susret s pulskom publikom kada 2. prosinca na Sa(n)jam knjige predstaviti autobiografiju ‘Moj američki san’
‘Kad dođem ovamo, pronađem mir. Bila sam otkinuta odavde, otišla u logor u Trst, a nakon toga u Ameriku, gdje nismo imali nikoga’
Djetinjstvo provedeno na obali ostavilo je neizbrisiv trag u njezinu biću:
”Kad idem na more… jer kad smo bili djeca, cijelo smo ljeto bili na moru. Bocu vode i octa, u koju bi moja baka stavila malo šećera, zavezali bismo i stavili u more među kamenje da ostane hladna, i ostajali bismo cijeli dan. E allora mi credo che anche fisicamente mi son fatta dei chimici de ‘sto mar… Vjerujem da sam i fizički građena od kemikalija ovog mora! Kad se vratim, ponovno se sastavim i dovedem u red. Zato dolazim ovamo barem dvaput godišnje. To mi daje povezanost s time tko uistinu jesam i odakle dolazim”.
Lidijin pokojni suprug Felice Bastianich bio je iz Labina pa su ljeta bila rezervirana za posjete noni Rosi i istarskim obalama, a ljubav prema Istri nastojala je prenijeti i na djecu Photo: Privatni album Lidije Bastianich
Tu je ljubav nastojala prenijeti i na svoju djecu. Njezin pokojni suprug bio je iz Labina, pa su ljeta bila rezervirana za posjete baki i istarskim obalama:
”Kad su bili mladi, dolazili su svako ljeto. Moj suprug je bio od gore, iz Labina, pa je išao kod svoje mame. I moja se djeca ovdje osjećaju malo kao doma. To je važno jer ti ostaje ovaj zavičaj. Posebno za nas koji smo bili daleko ili smo imali poteškoća sa zavičajem, vraćaš se na drugi način, jer te taj zavičaj svejedno voli”.
Nakon emigracije u SAD krajem 50-ih Lidia Bastianich i obitelj pronašli su dom u North Bergenu u New Jerseyju, a kasnije su se preselili u Astoriju, u Queens Photo: Privatni album Lidije Bastianich
”Kad smo otišli odavde 1956., moji su odlučili pobjeći. Djeci nisu ništa govorili. Imali smo tetu Ninu u Trstu, sestru mog djeda koji je živio ovdje, pa smo brat, mama i ja otišli posjetiti tu tetu koja je navodno bila jako bolesna. Moj otac ostao je ovdje u Istri. Uživali smo nekoliko dana u čarima koje je nudio Trst, a onda se jedne noći pojavio moj otac, sav prljav i krvav – pobjegao je i uspio. Pobjegli smo iz Jugoslavije, a ja nisam znala da se više neću vratiti. Budući da sam bila iznimno vezana za baku, mislim da me to toliko pogodilo da sam morala sačuvati te uspomene za sebe, nisam ih željela zaboraviti. U svojoj sam glavi stalno prebirala i razmišljala: kada ću opet vidjeti baku? Vidjela sam je tek nakon 10 godina, ali te sam uspomene u sebi čvrsto stisnula da ih nikada ne zaboravim”, prisjeća se Lidia.
‘Nakon intenzivnog života u inozemstvu, you have to know when to cut up – moraš znati kada usporiti’, poručuje Lidia Bastianich koju miris borova vraća u djetinjstvo i uspomene na voljenu baku Photo: Saša Zinaja/Nfoto
Povratak u staro dvorište za nju je osjetilni vremeplov u kojemu i noćni glasovi prirode imaju svoju obiteljsku lozu:
”Gledam vrhove ovih borova i prisjećam se, to me vraća u prošlost. Kad sam bila mala, gore su bile štale. Moja baka imala je kozu, magarca, kuniće, svinje. Te se štale danas urušavaju. U to vrijeme su tamo bile sove. I tih se sova u mraku, kad si malen, bojiš po noći. A onda sam se vratila i po noći čujem: ku-ku. Unuk one sove iz mog djetinjstva! Čovjek se osjeti kao kod kuće, osjeti prisutnost uspomena na baku i djeda”.
‘Pobjegli smo iz Jugoslavije, a ja nisam znala da se više neću vratiti. Budući da sam bila iznimno vezana za baku, mislim da me to toliko pogodilo da sam morala sačuvati te uspomene za sebe, nisam ih željela zaboraviti’
Lidijin kulinarski identitet nije izgrađen u prestižnim francuskim školama, nego na ručnim kolicima s dva kotača i prašnjavim putovima iz malog prigradskog naselja Busoler do lokalne pulske tržnice. S bakom i susjedom Ivanicom navečer bi prala povrće iz vrta, pakirala ga u gajbe i ujutro rano ustajala. Kad bi došla na tržnicu ispod divljih kestena, pravila bi fišeke od novina i vagala, ponosno se prisjećajući kako je bila mala trgovkinja od malih nogu. Ono što baka ne bi prodala, odnijela bi u restoran Pjero na uglu, gdje bi kuhar skupio sve ostatke s tanjura za pomije i mijenjao ih za hranu za životinje. Hrana se uistinu cijenila, nije se bacala ni trošila uzalud.
Svjetski popularna kuhinja Lidije Bastianich temelji se na okusima i mirisima jela kakve je njezina voljena baka nekad pripremala na svom starom šparetu u Istri te je i u svojim emisijama uvijek nastojala prenositi taj duh zavičaja Photo: Privatni album Lidije Bastianich
U maloj bakinoj kućici, koja je i danas ista kao i tada, nalazio se i šporet na kojem je učila raditi krvavice, odnosno mulice. Iz tog miješanja i kuhanja u njoj je zauvijek ostalo duboko razumijevanje i poštovanje prema životinjama, svijest da životinju treba cijeniti i brinuti se o njoj jer nam na kraju daje svoj život. Od pranja povrća u Istri pa sve do kuhanja u Trstu s tetom Ninom, sve je to imalo svoju postupnu evoluciju – male korake koji su je doveli tu gdje je danas.
‘Ja sam to što jesam. Htjeli bi me napraviti Hrvaticom, ali ja Hrvatica nisam. Djelomično i jesam ono što kažu, ali Istrijanka, a mi smo miješani…’
Lidijina prisutnost u hrvatskom javnom prostoru – od emitiranja njezinih emisija na HRT-u, na HTV1 od ponedjeljka do petka u 10:34, do objavljivanja hrvatskog prijevoda knjige ”Lidijin obiteljski stol” u izdanju Ex Librisa, pod uredničkom palicom gastrokritičara Radovana Marčića i u prijevodu Ive Mlakar – često otvara rasprave o njezinu nacionalnom i kulturnom identitetu.
Lidia na te polemike odgovara iznimno izravno i bez zadrške:
”Kad dođem na tržnicu, žene mi kažu: ‘Baš kuhate ono što ja kuham, što ja volim’. Ostanu li iznenađene što pričam hrvatski? Da, da. Mnogo puta kad o meni pišu ovi ‘pravi’ Hrvati, kažu: ‘Što se pravi važna, ona nije Talijanka, ona je Istrijanka, Hrvatica’. Onda im drugi odgovaraju na internetu: ‘Pa ona govori hrvatski’. Htjeli bi me napraviti Hrvaticom, ali ja Hrvatica nisam. Son quel che son… Ja sam to što jesam – djelomično i jesam ono što kažu, ali sam Istrijanka, a mi Istrijani smo miješani”.
‘Kad dođem na tržnicu, žene mi kažu: ‘Baš kuhate ono što ja kuham, što ja volim’, priča Lidia Bastianich, koja je veliki uspjeh postigla i sa svojom kuharicom ‘Lidijin obiteljski stol’, o tome kako pozitivno ljudi reagiraju kad ju sretnu na tržnici ili u gradu Photo: Privatni album Lidije Bastianich
Za nju je pogranični život bio najbolja škola tolerancije: ”Mnogi me kritiziraju jer kažu da je kuhinja koju predstavljam talijanska. Naprotiv, nastojim objasniti ovu zemlju i zašto je to tako. Kad govorim, uvijek naglašavam da je to što sam s granice zapravo privilegija: govoriš 2-3 jezika bez problema, kultura hrane je isprepletena i lakše prihvaćaš druge kulture nego, na primjer, netko tko dolazi iz centra Zagreba i samo je Hrvat.
‘Kad si mlad, guraš naprijed, ali sada ponovno hvatam svoje osjećaje i prisjećam se početka. To je kao stablo: ako nema duboke korijene, dođe oluja i odnese ga’
Uvijek se temeljim na tome kako sam razgovarala doma s mamom, ja sam uvijek pričala na talijanskom. I to je baza. Onda ostalo. Kad je došla Jugoslavija, išla sam ovdje dvije godine u hrvatsku školu, zapravo jugoslavensku školu. Poslije sam malo zaboravila hrvatski, ali potrudila sam se. Govorim ga kad mogu da znaju da cijenim jezik. Ugodno se osjećam s time što je ovdje sada tako i hrvatski pričam sasvim solidno. A kako mi je suprug bio Labinjon, govorim i labinjonski dijalekt. Pričam i španjolski. I to je čitava ljepota života na granici – prelaziš s jednoga na drugo bez ikakvih poteškoća. U tome je sva ljepota”.
U Americi su žene godinama govorile kako ne znaju kuhati, ni vodu skuhati, a ona im je željela prenijeti tu jednostavnost i strast kroz prave, obiteljske recepte Photo: Privatni album Lidije Bastianich
S preko četvrt stoljeća televizijske karijere u Americi, Lidia ističe da njezina uloga nikada nije bila nametanje pretencioznih kulinarskih tehnika, nego edukacija i prenošenje duha zavičaja. Objašnjava kako je njezina kuhinja jednostavna i kako nikada ne izmišlja toplu vodu, već sebe smatra tek vodičem – conduit – svoje rodne i talijanske kulture prema Americi. Tamo su žene godinama govorile kako ne znaju kuhati, ni vodu skuhati, a ona im je željela prenijeti tu jednostavnost i strast kroz prave, obiteljske recepte. ”I zato mi je ova povezanost važna i ostvarujem je s velikim poštovanjem prema povijesti i kulturi ovog kraja. Nisam ja tu da mijenjam recepte, jer su recepti povijest jednog naroda i jednog mjesta, razvijani godinama prema onome što se imalo, kako se moglo, prema klimi, topografiji i svemu što ondje raste – prema tome, sve to moraš poštovati”.
‘Životne oluje bacaju te amo-tamo, ali korijeni ti daju snagu da ideš naprijed i pridonosiš ovom zajedničkom životu svih nas’, poručuje Lidia Bastianich koja hrvatski govori solidno, a smatra se Istrijankom Photo: Saša Zinaja/Nfoto
Jela su neznatno izmijenjena samo zato što je u Americi ponekad izazov pronaći sve namirnice koje recept zahtijeva. Na primer, ”kad pravim fritaju, kajganu ili tradicionalni istarski omlet, objašnjavam da idem brati šparoge, ali im dam ideju da iskoriste šparoge koje imaju ondje, da ih narežu tanje. Zato vjerujem da je to moja poruka: prenijeti kulturu koja mi je toliko dala, gdje sam rođena, u svoju usvojenu kulturu, a to je Amerika”.
‘Nisam ja tu da mijenjam recepte, jer su recepti povijest jednog naroda i jednog mjesta, razvijani godinama prema onome što se imalo, kako se moglo’
Pripremajući se za ulazak u deveto desetljeće života, Lidia zaključuje s dubokom porukom o važnosti korijena koje nitko ne može iskorijeniti:
”Nakon intenzivnog života u inozemstvu, you have to know when to cut up – moraš znati kada usporiti. Kad si mlad, guraš naprijed, ali sada ponovno hvatam svoje osjećaje i prisjećam se početka. To je kao stablo: ako nema duboke korijene, dođe oluja i odnese ga. Ako imaš duboke korijene, preživjet ćeš, to je život. Osjećaš se sigurno. Znaj gdje pripadaš, tko si i što si postao. Poruka čitateljima je da u sebi moraš imati tu snagu i pronaći podršku u uspomenama, bližnjima, duhu te ići naprijed jer se svijet mijenja. Životne oluje bacaju te amo-tamo, ali korijeni ti daju snagu da ideš naprijed i pridonosiš ovom zajedničkom životu svih nas”.
‘Moja je poruka: prenijeti kulturu koja mi je toliko dala, gdje sam rođena, u svoju usvojenu kulturu, a to je Amerika’, kaže slavna chefica Photo: Privatni album Lidije Bastianich
Pileća prsa u tavi aglio e olio
(str. 338 – 339, Lidijin obiteljski stol)
Slično kao u mnogim mojim umacima za paštu, slojeve okusa gradite na bazi od češnjaka i maslinova ulja. Češnjak, peperončino i kapare pirjate u tavi, zatim komponente povezujete temeljcem, a reduciranjem tekućine postižete savršenu konzistenciju umaka. Sve je gotovo za manje od 15 minuta.
Dodatni izazov kod ovog jela jest to što u istoj tavi za kratko vrijeme morate savršeno skuhati šest debelih pilećih prsa. Piletina zauzima gotovo čitavu tavu, stoga ćete teško pronaći vruća mjesta. Još je važnije pažljivo nadziranje vatre i vremena: piletina se najprije mora blago karamelizirati, a zatim se, dok oko nje nastaje umak, u nekoliko minuta pirjanja na jakoj vatri mora potpuno skuhati. U uzbudljivom finalu umak zgušnjavate krušnim mrvicama – stoga je dobro pripremiti sve sastojke da budu nadohvat ruke.
Volim kuhati na ovaj način za svoju obitelj – brzo i ukusno, uz malo uloženog truda. Kad vaši ukućani probaju ovu čudesno sočnu piletinu s vrhunskim umakom, jamčim vam da ćete je često morati pripremati.
Za 6 osoba
- 6 polovica pilećih prsa bez kosti i kože (oko 900 g)
- ¾ žličice soli, po potrebi više
- ½ šalice brašna
- ¼ šalice ekstra djevičanskog maslinova ulja
- 2 žlice maslaca
- 8 ili više debelih češnjeva češnjaka narezanih na ploške
- ¼ žličice peperončina
- 3 žlice sitnih kapara u rasolu, ocijedite ih
- 2 žlice crvenoga vinskog octa
- 1 šalica purećeg temeljca (stranica 106) ili jednostavnoga povrtnog temeljca (stranica 314)
- 1 žlica finih krušnih mrvica
- 3 žlice nasjeckanog peršina
Priprema
Malim nožem odstranite svu masnoću, kožu i ligamente s pilećih prsa. Ne skidajte mali duguljasti mišić s donje strane prsa, već ga stisnite uz glavni komad da dobijete ovalni oblik.
Posolite prsa s obje strane s ukupno oko pola žličice soli. Pažljivo ih uvaljajte u brašno i otresite višak brašna.
U tavi na umjerenoj vatri zagrijte 2 žlice ulja i sav maslac. Kad se maslac gotovo sasvim rastopi, složite u tavu piletinu, komadi neka budu malo razmaknuti. Pržite ih bez pomicanja, a nakon 2 minute pogledajte donju stranu komada koji je prvi stavljen u tavu. Želite da bude lagano prošaran smeđom bojom, ne pretežno blijed, ali ni potpuno smeđ. Po potrebi nastavite pržiti meso, a okrenite ga čim počne dobivati boju.
Lidia Bastianich izgradila je globalno gastronomsko carstvo, a njezino lice svakoga jutra gledaju milijuni Amerikanaca na PBS-u i gledatelji HRT-a Photo: Privatni album Lidije Bastianich
Rasporedite češnjak oko komada mesa u tavi, malo pojačajte vatru, protresite tavu i miješanjem razdvojite ploške češnjaka po vrućoj masnoći. Nakon otprilike minute, kada se češnjak počne pržiti, na vruće mjesto stavite peperončino. Pržite ga minutu, a zatim na više praznih mjesta u tavi pobacajte kapare. Nekoliko puta dobro protresite tavu da se začini rasporede, a vrući sokovi obliju piletinu.
Još malo pojačajte vatru. Kad se sve počne jako pržiti, pored mesa ulijte crveni vinski ocat i protresite tavu da se ocat raširi. Ocat pržite i reducirajte oko pola minute, a zatim ulijte temeljac.
Pirjajte na najjačoj vatri da tekućina naglo zakipi. Dok kipi, dodajte u tavu preostale 2 žlice ulja i još četvrt žličice soli. Umak kuhajte i reducirajte nekoliko minuta i svako toliko protresite tavu, a zatim ga pospite krušnim mrvicama, ne posipajte ih po mesu. Promiješajte i protresite tavu. Za minutu do dvije mrvice će vidljivo zgusnuti umak; kuhajte protresajući tavu dok umak ne dostigne željenu gustoću. Ugasite vatru, sve pospite peršinom i ponovno protresite tavu.
Poslužite odmah. Ukućanima obično donesem tavu na stol. Za formalnije prilike napravite jezero umaka na zagrijanom tanjuru, stavite u njega jednu polovicu prsa i prelijte meso s još malo umaka. Na isti tanjur stavite i povrće.
Potreban pribor: tava za prženje ili pirjanje promjera 35 cm. Napomena: ako imate samo tavu promjera 30 cm, pripremajte najviše 4 do 5 manjih komada prsa odjednom.
Moj način soljenja
Primijetila sam da hranu volim postupno soliti za vrijeme kuhanja, to jest svaki glavni sastojak posolim kad ga stavljam u lonac. Zato je u receptima teško reći kada treba posoliti luk, meso, umak i tako dalje. Osim toga, velika je vjerojatnost da ćete uz takve upute jelo presoliti.
Zato vam predlažem da odmjerite ukupnu potrebnu količinu soli za pojedini recept te da pomalo solite u raznim fazama kuhanja, nastojeći da vam ostane malo soli za kraj kojom ćete po potrebi popraviti okus.
Poslužite s…
S ovim jelom slažu se mnoge vrste povrća, ovisno o dobu godine: pečena zimska bundeva (stranica 305), topla salata od raštike i krumpira (stranica 72), ili hruskavo pečena gratinada od brokule i cvjetače (stranica 269).
Možete poslužiti i uz palentu s porilukom (stranica 242), za skupljanje pikantnog umaka.
Svojim ukućanima Lidia obično donese tavu s netom pripremljenim specijalitetima na stol, ali uvijek ima savjete kako dekorirati jela i za formalnije prilike Photo: Privatni album Lidije Bastianich
Ravioli s kruškama i pecorinom
Ovi nježni i vrlo jednostavni ravioli zgodan su način uživanja u uzajamnoj privlačnosti kruške i sira. Nadjev je živopisna mješavina zrele naribane kruške, od 3 do 6 mjeseci starog pecorina – trebao bi biti polumekan – i mascarponea, napravljena u zadnji čas.
2 šalice nadjeva, za 20 do 24 raviola
- 225 g čvrstih zrelih krušaka (najbolja je Bartlett, no dobra će biti svaka zrela, ali čvrsta kruška)
- 225 g od 3 do 6 mjeseci starog pecorina; naribajte ga
- 1 i ½ žlica hladnog mascarponea
Za umak Cacio e Pepe
- 170 g maslaca
- 110 g blagog, 12 mjeseci starog pecorina; naribajte ga
- puno grubo samljevenoga crnog papra
Pripremanje nadjeva
Oguljenu i očišćenu krušku naribajte kroz velike rupe. U zdjeli pomiješajte naribanu krušku i naribani sir te dodajte mascarpone.
Punjenje raviola
Razvaljajte tijesto prema stručnoj metodi na stranici 215.
Za svaki raviol zagrabite škrtu žlicu nadjeva i stavite na tijesto. Poklopite i narežite raviole prema opisu u stručnoj metodi.
Začinjanje u tavi i dovršavanje
Raviole kuhajte prema opisu na stranici 218. Za to vrijeme u velikoj tavi rastopite maslac. Kad zakipi, razrijedite ga šalicom vode u kojoj se kuhala pašta. Kuhane raviole stavite u tavu i prelijevajte vrućim maslacem. Maknite tavu s vatre i pospite raviole naribanim pecorinom. Lagano promiješajte da se sir počne otapati u umaku, a zatim začinite grubo samljevenim crnim paprom.
S ovim se slažu umaci…
Ove raviole poslužujem s umakom od rastopljenog maslaca, crnog papra i pecorina – vidi recept. Za završno dotjerivanje pokušajte nabaviti pecorino star godinu dana.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-24 18:04:35
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
