iustitia.bg
DOKUMENTARNU TV SERIJU ‘SJENE MRTVIH SELA’ Daniela Pavlića i Branka Ištvančića HRT je odbio iako su za razvoj projekta autori dobili sredstva HAVC-a. Serija se bavi pozitivnim pričama iz zapuštene Banovine i povratnicima koji u tim selima grade budućnost
„Banijska sela bila su prije Domovinskog rata puna života. Radilo se, bavilo poljoprivredom, a navečer bi po seoskim zabavama mladi uz tradicionalna kola ili disco večeri provodili svoju mladost. Bila su to živopisna sela s prekrasnom prirodom i povijesti isprepletenom legendama. Trideset godina kasnije većina sela je prazna ili u njima živi tek poneki pustinjak. Unatoč velikom potencijalu za turizam, lokalne vlasti nisu baš zainteresirane za revitalizaciju tog područja. Demografska slika je poražavajuća, mladi odlaze u potrazi za boljim životom, nedavni potres iselio je i ono malo preostalog življa, a ekonomska kriza u tom zaboravljenom kraju snažno se osjeća. Daniel Pavlić, koji je protagoniste ovog serijala upoznao tijekom potresa, vodi sa sobom ljude iz urbane sredine koji su vezani nekim vezama za ovo područje. Kroz priču povezuje ono što bi inače bilo nespojivo ispreplićući činjenice i želje ljudi da se mrtva sela reanimiraju kroz turističke potencijale.“
Uvodni je to dio sinopsisa za dokumentarnu TV seriju „Sjene mrtvih sela“, filmaša, aktivista i novinara Daniela Pavlića, u režiji nagrađivanog redatelja Branka Ištvančića. Ideja serijala bila je pokazati zaseoke Pounja i Banije ili Banovine, ali i šire, koji su jednostavno prepušteni sami sebi. No njihovi rijetki stanovnici imaju snagu života i ideje da ih ožive. „Htio sam prikazati ta sela kao nadu za život u ruralnim dijelovima Hrvatske. U planu nam je bilo prvih pet epizoda s trajanjem 52 minute, kao punokrvne TV serije, jer zaista ima puno materijala koji treba prikazati“, rekao je za Nacional Daniel Pavlić. No unatoč dobroj i plemenitoj ideji te vrhunskoj realizaciji, HRT je seriju odbio uz obrazloženje da nema interesa za takvu vrstu materijala.
Zanimljivo je da su Pavlić i Ištvančić na prijedlog HRT-a „ublažili morbidan naslov“ u „Sjenke zaboravljenih sela“. Svejedno su odbijeni. „Dakle, mi smo za razvoj projekta, serijala, dobili sredstva od HAVC-a, koji je to podržao. Snimili smo samo jednu pilot-epizodu kako bismo za prezentaciju HRT-u prikazali foršpan. Tako oni mogu vidjeti o čemu se radi i koja je kvaliteta serijala. Daljnji korak je na HRT-u, da prihvati i financira serijal. No ovo je već treći put da nas odbijaju. Na festivalu NEM (New Europe Market) krajem 2025. godine prezentirali smo taj projekt producentima među kojima su bili i ljudi s HRT-a. To su ljudi koje poznajem godinama jer sam u jednom periodu organizirao tri filmska festivala, a neki od njih bili su autori filmova koje smo prikazivali. Nakon prezentacije neformalno smo razgovarali pa su nam savjetovali da promijenimo naslov serijala jer ‘Sjenke mrtvih sela’ zvuči pomalo morbidno. Stoga smo ga promijenili u ‘Sjenke zaboravljenih sela’, a na njihov savjet skratili smo epizodu s 52 na 26 minuta“, rekao je Pavlić.
‘NIJE MI JASNO da ne postoji povjerenstvo koje provjerava rad onih koji prihvaćaju ili odbijaju sadržaje, primjerice Agencija za elektroničke medije ili Ministarstvo kulture’, kaže Branko Ištvančić
Naposljetku su odbijeni jer HRT nema interesa za takve serijale. Pavliću nije jasno za što uopće imaju interesa jer na HRT-u uglavnom prikazuju strane serije, a od domaćih se vrti nekoliko autora. „Kako uopće ući u taj krug autora koji se stalno ponavljaju? Ili sam kao scenarist serijala previše nadobudan da bih rušio neke mitove?“ zapitao se Pavlić. „Pokazali smo da smo ozbiljni autori jer serijal režira Branko Ištvančić, u produkciji u kojoj rade vrhunski snimatelji, tonci i montažeri, što je vidljivo i u foršpanu. Kada smo dobili odbijenicu, na društvenim mrežama objavio sam foršpan jer me zanima glas naroda, je li im taj serijal zanimljiv. Do dana današnjeg zovu me redatelji, glumci, običan puk, gledatelji i daju podršku da nastavimo jer je materijal zanimljiv. Zašto ga je komisija HRT-a odbila i tko su uopće ljudi koji o tome odlučuju, trudim se ne saznati jer ću se vjerojatno razočarati. No jako mi je žao što nekolicina ljudi doslovce diktira što će se gledati na nacionalnoj televiziji za koju pretplatu desetljećima redovito plaćam. Gotovo svi znaju da zemlja u kojoj živimo nije ‘shiny happy’, no naš materijal nije negativan i depresivan, nego baš suprotno: prikazujemo kraj u kojem su mogući pozitivna revitalizacija i prestanak odumiranja.“
Daniel Pavlić (1974.) rođen je u Sisku, a djetinjstvo je proveo u Hrvatskoj Kostajnici, koju napušta tijekom rata i ubrzo nakon rata se vraća. Kao aktivist nevladine udruge KAOS – Kostajnička alternativna scena, koja je kulturno i društveno revitalizirala gradić na obali Une, pokrenuo je mnoštvo aktivnosti, među ostalim i protiv nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Potencijale Pounja promovira putem raznih volonterskih kampova, oživljavanjem tradicije kulturno-turističkim manifestacijama te radom s djecom i mladima. Radio je dugi niz godina u Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku kao voditelj filmskih djelatnosti. U Hrvatskoj Kostajnici vodi udrugu EKS – Ekološko-kulturna scena. Organizira PRESS film festival i SEFF – Smaragdni eko film festival, jedinstveni putujući festival filmova o zaštiti okoliša. Autor je nekoliko dokumentarnih filmova („Republika mašte“, „Voda do grla“, „Poštovana Predsjednice!“, „Prašina u vitrini“). Aktivistički rad u lokalnim sredinama opisao je u knjizi „Priča iz Smaragdne doline“, a u prosincu 2021. objavio je knjigu „Potresne kronike“ koja se bavi potresom na Baniji. Dobitnik je nagrada HND-a Fra Ma Fu za humanost (2021.) i za najbolju reportažu (2023.) te nagrade Književni pleter za najbolje prozno djelo (2022., 2023. i 2025.) i za promicanje književnosti Sisačko-moslavačke županije (2023.).
‘Ideja serijala ‘Sjenke mrtvih sela’ je nastala s ciljem da se prikažu zaseoci Pounja i Banije ili Banovine koji su prepušteni sami sebi’
„Sjene mrtvih sela“ režirao je Branko Ištvančić (1967.), jedan od najnagrađivanijih hrvatskih redatelja dokumentarnog filma, a zanimljivo je da je do svoje 18. godine već bio osvojio desetak nagrada na domaćim i stranim festivalima amaterskog filma. Dok je studirao, njegov kratki igrani film „Rastanak“ iz 1993. First Film Foundation iz Londona uvrstio je u program New Direction, među šest najzapaženijih filmova mladih europskih redatelja. Nagrađivan je dva puta nagradom hrvatskih filmskih kritičara Oktavijan za najbolji dokumentarni film, Velikom nagradom (Grand Prix) za najbolji film, Zlatnom uljanicom i nagradom za najbolju režiju na Danima hrvatskog filma te nagradama za najbolji dokumentarni film i za najbolju režiju na festivalima u inozemstvu. Posebno su se istaknuli njegovi dokumentarni filmovi „Bunarman“ iz 2003. i „Plašitelj kormorana“ iz 1993. godine, za koji je osvojio niz nagrada, a koji filmski kritičari često uvrštavaju među najbolje dokumentarce devedesetih godina u Hrvatskoj. Njegov debitantski dugometražni igrani film „Duh u močvari“ iz 2006. godine bio je pravi kino-hit i jedan je od najgledanijih hrvatskih igranih filmova koji je obilježio povratak prvog snimljenog igranog filma za djecu nakon 20 godina u Hrvatskoj. Tijekom karijere snimio je preko 30 dokumentarnih filmova te napisao knjigu o režiji dokumentarnog filma naslovljenu „Poetski dokumentarizam Zorana Tadića“.
Ištvančić je objasnio kako je došlo do suradnje s Pavlićem i što ga je privuklo njegovoj ideji: „Daniela poznajem više od 20 godina kao aktivista, borca za zdrav okoliš i ljudska prava. Organizirao je u svom kraju nekoliko festivala dokumentarnog filma. Sisak je imao pravi punokrvni festival Fibulu, a Hrvatska Kostajnica Smaragdni eco film festival i PRESS film festival, koje su pohodili mnogi međunarodni i domaći filmski autori. Daniel je često i „fixer“, organizator snimanja na prostoru Pounja i Banije, a sudjeluje i u dokumentarnim filmovima i serijalima domaćih i stranih produkcija. Tako je prošle godine bio protagonist serijala ‘Balkan: Zaboravljena granica Europe’, autorice Katye Adler, za BBC2. Također je bio odličan sugovornik u dokumentarnom serijalu Amerikanke Ashley Colburn „Wonders of Croatia“, koji je dobio brojne nagrade pa i nagradu Emmy. Dakle, on zna kako raditi zanimljive priče kada ga i strane produkcije često angažiraju za snimanja. Naša suradnja traje godinama, a upravo je završen Danielov dugometražni dokumentarni prvijenac „Prašina u vitrini“, kojem sam producent sa svojom producentskom udrugom ARTIZANA. Daniel dugo piše priče, romane i scenarije, inspiriran krajem u kojem živi. Kada mi je ispričao svoje istinite priče, rekoh mu da ih pretvori u scenarij, što se pokazalo vrlo uspješnim jer nas je odmah podržao Hrvatski audiovizualni centar. Oni su prepoznali potencijal ovog jedinstvenog serijala o ruralnom dijelu Hrvatske u kojem žive vrlo zanimljivi ljudi, puni ideja i vjere u revitalizaciju ovog kraja.“
O suradnji s HRT-om i njihovim odbijenicama, Ištvančić je rekao: „Kao prvo, da ispravim, oni su odbili proizvodnju serije unatoč tome što je HAVC podržao ideju i razvoj projekta. Iako smo snimili materijal za prvu epizodu, onu o selu Zrin, napravili smo foršpan koji jasno pokazuje o kakvoj je seriji riječ. Kroz foršpan se vidi da je to ozbiljan serijal, tehnički vrlo profesionalan, a tematski zanimljiv i privlačan gledateljima. Godinama sam radio za HRT. No prije par godina dobio sam otkaz. Moj otkaz pokrenut je kada je film ‘Album’ produkcijska kuća Factum ponudila za otkup jer je, eto, rađen izvan HRT-a, a da apsurd bude veći, taj film emitirali su u vrijeme mog otkaznog razdoblja, u najboljem terminu, 5. kolovoza 2018. na Dan zahvalnosti, u 20 sati iza Dnevnika na HRT1. Drugo, moj tadašnji urednik Miro Branković bio je u komisiji na ‘pitching forumu’ ZagrebDoxa prije toga i predložio je, ne samo meni nego i upravi HRT-a, da se to radi u koprodukciji kao vrijedan projekt, na što nisu imali sluha u upravi. Nakon što sam dobio sud i morao biti vraćen, do danas nitko nije odgovarao za štetu nanesenu HRT-u. Isti rukovoditelji rade i dalje, nisu sankcionirani, a tadašnji ravnatelj Kazimir Bačić, koji je potpisao odluku o mom otkazu, nosio je novac Bandiću i proglašen je kriminalcem. U to vrijeme nitko me nije zaštitio iz strukovnih udruga, ni HDFR ni HDFD. Zaista jadno. Nije mi jasno da ne postoji neko povjerenstvo koje provjerava rad onih koji prihvaćaju ili odbijaju sadržaje, kao npr. Agencija za elektroničke medije ili Ministarstvo kulture i medija, koji su zakonodavci. Po zakonu o HRT-u, moraju raditi s vanjskom produkcijom, tj. nama vanjskim produkcijama. Pitam se koje su kompetencije i po kojim se kriterijima odabiru projekti? Kriteriji vrednovanja su zanemareni, nego ispada da odabiru po nekim vlastitim kriterijima. To je ozbiljan problem s HRT-om.“
‘JAKO MI JE ŽAO da nekolicina ljudi na HRT-u doslovno diktira što će ljudi gledati na nacionalnoj televiziji čiju pretplatu desetljećima redovno plaćam’, kaže Daniel Pavlić
Ištvančić smatra da su „Sjenke mrtvih sela“ odbili jer „ili ne prepoznaju potencijal ili su zaslijepljeni uvozom stranih serija pa ne vide naše“. „I ono što financiraju zaista je zaglupljivanje gledatelja takvim apsurdnim temama koje pretenciozno prikazuju iracionalnu stvarnost. Njih ne zanima realnost iz tko zna kojeg razloga. Smatram da nacionalna televizija ne smije biti politički pristrana, osobito zato što se dijelom financira i od pretplate koju plaćaju građani. I trebala bi biti dio demokracije modernog društva, a očito nije jer se građane najmanje pita što žele. Ovako im se nameću teme koje pojedinci žele. Brain washing, koji paše nekolicini koji imaju i financijske interese.“
Dokumentarna TV serija „Sjenke mrtvih sela“ djelomično se naslanja na knjigu Daniela Pavlića „Potresne kronike“, o stradanjima u velikom potresu na Baniji 2020. godine, kada je Pavlić aktivno pomagao stradalnicima. „Tako sam i sam otkrio mnoštvo negativnih, ali i pozitivnih priča. Upravo sam te pozitivne priče sakupio i napisao scenarij. To su priče koje bi svakoga inspirirale, osobito mlade koji odlaze ‘gdje je trava zelenija’, a ne uviđaju potencijale svoje djedovine. Poznajem jako dobro te ljude i zaista je ugodno s njima razgovarati. Otvaraju mi se, nisu ukočeni jer me poznaju pa lako u komuniciramo. Već nekoliko godina pišem takve istinite priče i dobitnik sam nekoliko županijskih pletera za najbolje kratke priče. No priča ostaje neispričana ako ne dođe do onog tko će je slušati. Smatram da ovaj serijal mora doći do gledatelja jer moramo imamo puno toga ispričati i poslati zaista pozitivnu poruku.“
Kakve sve ideje imaju protagonisti serijala „Na primjer, Branka se doselila u Zrin iz Australije. Zasadila je polja lavande i odmah zaposlila nekolicinu mještana koji rade na plantaži lavande. Prije toga su bili nezaposleni. U istom mjestu živi Dušan, bivša zvijezda jednog reality showa, koji je odlučio s obitelji ostati na svojoj djedovini. On u jednoj epizodi serijala pokazuje blagodati života bez urbanih gužvi i automobila, gdje mu djeca borave u prirodi, na svježem zraku. To se zove bezbrižno djetinjstvo u suživotu s prirodom. Onda, naprimjer, u selu Lovča jedna obitelj uzgaja svinje koje su puštene u prirodi, šetaju šumom, hrane se žirom. Zaista su to svinje bez kolesterola. I ta obitelj jedina živi u tom selu, no dolaze ‘vikendaši’, najviše iz Slovenije, koji su jeftino kupili imanja kako bi uživali u miru. Oni često i trguju s tom obitelji koja ima OPG i prodaje zdravu hranu. I evo ti kontinentalnog turizma od kojeg se može živjeti“, rekao je Pavlić.
Kako HRT smatra da ne postoji interes za takvu vrstu materijala, tako i Vlada RH ne pokazuje dovoljan interes za pomoć tim ljudima i tom kraju. Pavlić je tamo odrastao, što misli o odnosu Vlade RH prema tom djelu Hrvatske? „Pa kao dobitnik nagrade HND-a za humanost 2021. godine i kao novinar, mogu reći da je ovaj kraj zanemaren. Do potresa tu nisu zalazili ni političari uoči izbora. Potres je razdrmao ljude općenito. Pokazana je empatija prema stanovništvu, no bilo je to ‘instant’. Već nakon prve godišnjice potresa, ovaj kraj ponovo je prekrila paučina. Veća mjesta i gradovi su obnovljeni, no iz ruralnih krajeva i dalje se iseljavaju. I dalje su problemi prometne povezanosti i neke banalnosti poput nedostatka liječnika, ginekologa, pedijatara itd. I dalje je to područje posebne državne skrbi, interesa ili već čega! Zašto je to tako, ne znam. Mi nemamo nikakvog političkog lobija osim onog koji gura pod tepih ove županije smeće bilo nuklearnog karaktera ili onog vezanog uz mega-pilićnjake. Upravo zato smatram da je ovaj serijal bitan za nacionalnu televiziju kako bi ljude motivirao za revitalizaciju ruralnog dijela po primjerima koje opisujemo.“
Kako je prije godinu dana dobio nagradu na predstavljanju novog dokumentarca „Prašina u vitrini“ u Njemačkoj, tom je prilikom spomenuo producentima ovaj serijal. Kaže da su ga s pažnjom slušali, a mjesec dana kasnije s producenticom je na CEDOC marketu u Poljskoj predstavio projekt europskim producentima. Bili su zainteresirani za koprodukciju jer i u njihovim zemljama ima sličnih neispričanih priča. „Kad nas naši domaći odbijaju, pokušat ćemo plasirati seriju u Europu. I dalje vrijedi ona stara izreka da propovjednik nikad nije propovjednik u svom selu. Pa tako i za naš serijal, za koji ćemo čvrsto ostati na prvotnom nazivu ‘Sjenke mrtvih sela’“, zaključio je Pavlić.
NE ŽELE PRIČU S BANOVINE ‘HRT-ovi kriteriji vrednovanja su zanemareni, financiraju projekte koji zaglupljuju gledatelje’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-29 17:23:49 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
