iustitia.bg
Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), kaže da nema podataka o broju prijevara ni o iznosima štete jer se dio građana obraća Hanfi, dio policiji ili institucijama u inozemstvu, a dio prijevara uopće ne bude prijavljen
Financijske i internetske prijevare nisu novi fenomen, ali njihov broj i sofisticiranost značajno su porasli u posljednjih nekoliko godina. Iz dana u dan svjedočimo ili čitamo o novim načinima prijevare ili pokušaja prijevara putem internetskih ili bankarskih servisa. Najnoviji je taj da građani dobivaju SMS-ove u kojima se navodi da je njihovo vozilo evidentirano zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. U poruci je poveznica za navodno plaćanje kazne koja vodi na lažnu internetsku stranicu, vizualno sličnu Službenom portalu za rješavanje sporova (ePrekršaji).
O investicijskim prijevarama i financijskoj pismenosti te ulozi regulatora u informiranju, edukaciji i zaštiti građana i korisnika financijskih proizvoda i usluga, B&B je razgovarao s Martinom Verić, članicom Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Povećanje broja financijskih i internetskih prijevara povezano je, kaže Martina Verić, s razvojem digitalnih tehnologija, globalizacijom i sve većom dostupnošću financijskih usluga putem interneta:
„Kako se financijska tržišta razvijaju i postaju dostupnija široj populaciji, tako se razvijaju i metode koje prevaranti koriste. Često vidimo da prevaranti koriste napredne digitalne alate, društvene mreže i umjetnu inteligenciju, a sve kako bi njihove prijevare bile uvjerljivije i teže prepoznatljive. Jedan je od razloga porasta prijevara nizak prag ulaska za počinitelje: relativno je jednostavno pokrenuti lažnu platformu ili phishing kampanju, potencijalna zarada je visoka, a rizik od kažnjavanja nizak, posebno kada počinitelji djeluju iz jurisdikcija izvan Europske unije.“
Sve je češće, primjerice, da netko izgubi neki iznos zato što je „potvrdio“ neke podatke dobivene lažnim SMS-ovima ili porukama na WhatsAppu i sličnim aplikacijama, o „ažuriranju mobilnog bankarstva“ ili slično. Isto tako, s računa je nekima otuđen određeni iznos nakon što su otvorili neku poveznicu i unijeli tražene podatke. Budući da takve prijevare zvuče uvjerljivo, Martina Verić pojasnila je kako ih prepoznati, koje su najčešće, kako to izgleda te što je potencijalnoj žrtvi važno prepoznati. U praksi se najčešće, kaže, građani susreću s investicijskim prijevarama, ali i s različitim oblicima tzv. phishing prijevara, lažnih SMS-ova, e-mailova i poruka putem aplikacija:
„Građanima se obećava brza i sigurna zarada uz minimalan ili nikakav rizik, što je jedan od ključnih znakova da se radi o prijevari. Tipično je kod takvih prijevara i stvaranje pritiska da se odluka o uplati donese brzo, bez vremena za provjeru, kao i komunikacija koja se odvija isključivo putem interneta ili telefonskih poziva s nepoznatih brojeva.
HANFA često upozorava na metode kojima se prevaranti koriste i na ono što je dobro napraviti u slučaju da dobijete sumnjivu ponudu. U takvim je situacijama važno zapamtiti da često ono što zvuči predobro da bi bilo istinito, i nije istinito. Informiranje i edukacija prije donošenja odluke o ulaganju najznačajniji su korak. Prije bilo kakve uplate svojih novčanih sredstava, treba provjeriti društvo koje nudi ulaganje. Građani mogu na internetskoj stranici Hanfe, u Hanfinim registrima, provjeriti je li društvo ovlašteni subjekt, odnosno, ima li društvo Hanfinu dozvolu za rad i može li pružati svoje usluge na području Hrvatske. Ako se društvo ne nalazi u Hanfinim registrima, to bi trebalo pobuditi sumnju jer se vrlo često radi o prijevari. Istodobno, Hanfa redovito objavljuje i ažurira popis sumnjivih subjekata, koji se obraćaju hrvatskim građanima bez potrebnih odobrenja, što je dodatan koristan alat za prepoznavanje potencijalnih prijevara. Isto tako, Hanfa objavljuje priopćenja o sumnjivim subjektima i prijevarama za koje ima saznanja. Na Hanfinim internetskim stranicama nalaze se informacije i edukativni materijali za potrošače, koji mogu biti korisni za potrebe informiranja i educiranja prije donošenja odluke o ulaganju.“
Budući da su se odnedavno počele pojavljivati i nove vrste prijevara – osobe na kućnu adresu ili e-mailom dobiju dokumente koji djeluju vjerodostojno, kao „službeni“ dokumenti odvjetničkog društva ili neke kompanije i slično – Martina Verić opisala je kako građani mogu znati da su prevareni. Kako ističe, prevaranti danas koriste sofisticirane metode kako bi izgledali vjerodostojno: izrađuju lažne dokumente, koriste logotipe institucija, predstavljaju se kao zaposlenici banaka, regulatora ili poznatih društava:
„U posljednje vrijeme zabilježeni su i slučajevi korištenja lažnih dopisa Hanfe, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i drugih institucija, u kojima se od građana traži dodatna uplata, primjerice, za ‘porez’ ili ‘naknadu’, kako bi im se navodno mogla isplatiti ranije ostvarena dobit. Riječ je o tipičnom obrascu prijevare koji često predstavlja nastavak već započete manipulacije. Lažni dokumenti često sadržavaju gramatičke pogreške, neobičan stil pisanja ili inzistiraju na hitnosti odgovora.
Važno je naglasiti da Hanfa nikada ne šalje dopise s takvim zahtjevima, ne traži uplatu novca, ne sudjeluje u povratu sredstava niti naplaćuje poreze. Svaka je takva komunikacija lažna i predstavlja pokušaj prijevare.
Za provjeru autentičnosti primljenog dokumenta preporučuje se kontaktiranje institucije isključivo putem službenih kontakata objavljenih na službenim internetskim stranicama, a nikada putem kontakata navedenih u sumnjivom dopisu. Za provjeru Hanfinih komunikacija dostupni su [email protected] ili +385 1 6173 200.“
Tko su najčešće žrtve, koga se najčešće „targetira“? Martina Verić iz Hanfe kaže da ne postoji tipičan profil. Na prijevare mogu nasjesti građani svih dobnih skupina i razine obrazovanja. Prevaranti koriste različite pristupe i ciljaju široku populaciju, često se oslanjajući na emocije, povjerenje i želju za brzim financijskim dobitkom:
„Upravo zbog toga naglasak mora biti na informiranju i edukaciji jer jedino tako možemo na vrijeme prepoznati rizike i prijevaru. Prilikom zaprimanja sumnjive ponude treba biti oprezan, zastati i informirati se prije poduzimanja bilo kakvih daljnjih radnji, a posebice prije uplate svojih sredstava nepoznatim osobama.“
Ono što je do jučer bio dolazak na vrata ili poziv telefonom, lažno predstavljanje i pokušaj manipulacije ili prijevare, danas je sofisticiraniji pristup putem internetskih računa, bankarskih usluga i slično. Još je opasnije što se prevaranti predstavljaju kao bankari, policajci, investicijski savjetnici ili djelatnici poznatih kompanija. Sve to može se činiti jako ozbiljno pa je Martina Verić pojasnila kako prevarantima uspijeva ući u korisničke račune, jer riječ je o sve boljim i uspješnijim načinima prijevara, sve su veći iznosi koje kasnije nije moguće vratiti. U najvećem broju slučajeva, ističe Martina Verić, građani nažalost sami, nesvjesno, dostave ili učine dostupnima svoje podatke. Glavni mehanizmi neovlaštenog pristupa korisničkim računima uključuju socijalni inženjering, što znači da se podaci predaju osobno, u uvjerenju da je komunikacija ostvarena s legitimnom institucijom: bankom, policijom ili IT podrškom:
„Tu su i lažne internetske stranice, gdje se podaci unose na vizualnoj kopiji prave stranice dostupnoj putem lažne poveznice te se nehotično instalira aplikacija za udaljeni pristup, čime se prevarantima omogućuje potpuna kontrola nad uređajem i svim računima na njemu. I profesionalcima je ponekad teško razaznati radi li se o prijevari jer svi ti elementi i modeli prijevara često izgledaju vrlo stvarno. Zato Hanfa često apelira na to da je ključno donositi informirane investicijske odluke, i to nakon što ste se zaista upoznali sa subjektom koji vam nudi ulaganje i rizicima koje to ulaganje nosi sa sobom. Takav je pristup potreban i u slučaju sumnje na prijevaru, ali i kada se radi o legitimnom subjektu i ulaganju.“
Prevencija je ključna u borbi protiv financijskih prijevara, tvrdi Martina Verić. Hanfa kontinuirano informira građane o rizicima, objavljuje upozorenja i popise sumnjivih subjekata te omogućuje provjeru ovlaštenih društava u svojim registrima. Provodi i razne edukativne aktivnosti s ciljem jačanja financijske pismenosti i svijesti o rizicima ulaganja:
„Takve su aktivnosti usmjerene na širu skupinu građana, a iznimno se trudimo edukativne aktivnosti provoditi u suradnji s obrazovnim institucijama i tako na vrijeme informirati i educirati našu djecu i najmlađe, koji će se vrlo brzo naći na financijskom tržištu kao korisnici financijskih usluga. Često pozivamo i medije da se uključe u podizanje svijesti o financijskim i investicijskim prijevarama jer želimo doprijeti do što većeg broja građana i svi kanali komunikacije s građanima nam u tom cilju mogu pomoći.
Građani se javljaju i Hanfi i policiji. No kada se radi o prijevari, to je kazneno djelo i građani ga trebaju prijaviti Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) ili Državnom odvjetništvu. Tako će omogućiti postupanje nadležnih tijela, ali i spriječiti da druge osobe postanu žrtve prijevare. Osim financijskog gubitka, prijevare mogu imati i druge negativne posljedice poput zlouporabe osobnih podataka i krađe identiteta, što dodatno naglašava važnost prijave. Inače, Hanfa i MUP surađuju prvenstveno kroz edukaciju i prevenciju, uključujući provedbu zajedničkih aktivnosti i organizaciju javnih događanja.“
Dostupnost društvenih mreža bitan je razlog zbog kojeg su prijevare danas zaista jako česte. Martina Verić kaže da društvene mreže i digitalne platforme imaju značajnu ulogu jer omogućuju prevarantima brz i jednostavan pristup velikom broju potencijalnih žrtava:
„Putem oglasa, privatnih poruka i lažnih profila mogu vrlo lako uspostaviti kontakt i započeti komunikaciju. Ipak, takve kontakte nije moguće potpuno spriječiti, zbog čega je ključno da građani budu oprezni i naprave provjere prije donošenja financijskih odluka.“
Kad je riječ o učestalosti internetskih i bankarskih prijevara u Hrvatskoj te o iznosu novca koji je tako ukraden, prema podacima Nacionalnog CERT-a (tijela za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u RH), u Hrvatskoj je tijekom 2024. obrađeno više od 1100 kibernetičkih incidenata, a čak 58 posto odnosilo se na „phishing“, pokušaje krađe podataka lažnim predstavljanjem. Već godinu poslije broj prijavljenih incidenata skočio je na više od 1500, što pokazuje da problem raste iz godine u godinu.
Međutim, Martina Verić ističe da Hanfa ne raspolaže cjelovitim podacima o broju prijevara ni o ukupnim iznosima štete. Razlog tome je što se dio građana obraća Hanfi, dio policiji ili institucijama u inozemstvu, a dio prijevara uopće ne bude prijavljen.
„Osim toga, iznose je često teško precizno utvrditi jer se u prijavama nerijetko navode očekivani iznosi dobiti, a ne stvarno uplaćena sredstva. Uz to, investicijske prijevare čine samo dio šire kategorije internetskih prijevara, zbog čega ne postoji jedinstvena statistika koja bi obuhvatila sve slučajeve.
Rast financijskih prijevara vidljiv je u Hrvatskoj, ali i na razini Europske unije i globalno. Riječ je o obliku kriminala koji je relativno jednostavan za počinitelje, a potencijalno vrlo profitabilan, što dodatno potiče njegovu učestalost. Upravo zato kontinuirana edukacija i podizanje razine svijesti ostaju ključni alati u borbi protiv tog problema.
Hanfa je relevantan izvor informacija, upozorenja i edukacije te građani mogu provjeriti subjekte koji posluju na financijskom tržištu i dobiti smjernice kako se zaštititi. Međutim, u slučaju da je prijevara već počinjena, ključno je obratiti se policiji ili Državnom odvjetništvu. Najvažnije je da građani budu oprezni, da ne dijele svoje podatke i da novac ulažu isključivo putem ovlaštenih i provjerenih subjekata. Posebno naglašavamo važnost toga da građani prije svake financijske odluke provjere s kim stupaju u poslovni odnos. To uključuje provjeru nalazi li se subjekt u registrima Hanfe, ali i pregled popisa sumnjivih subjekata, koji se kontinuirano nadopunjava novim podacima. Takva provjera često je najjednostavniji, ali i najvažniji korak u sprječavanju financijske prijevare“, zaključila je Martina Verić.
HANFA O PRIJEVARAMA ‘Znajte da često ono što zvuči predobro da bi bilo istinito, i nije istinito’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-22 18:54:45 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
