RAVNOPRAVNOST Žene u Hrvatskoj u prosijeku zarađuju 13 posto manje nego muškarci 2025

U nekim sektorima razlike su zabrinjavajuće visoke, dok u drugima žene čak imaju blagu prednost. Najveći jaz bilježi se u tehnologiji i razvoju, gdje žene imaju u prosjeku 20 posto nižu plaću. Slično je u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje je razlika 18 posto S druge strane, žene su prosječno bolje plaćene od muškaraca u automobilskoj industriji gdje primaju oko pet posto više, a u telekomunikacijama oko tri posto više.

Kazna za majčinstvo i brigu o obitelji

U komentaru analize kaže se da žene češće od muškaraca privremeno “pauziraju” karijeru zbog majčinstva i brige o obitelji, a s posljedice postaju vidljive godinama kasnije.

Upravo zato su, ističe se, razlike najmanje na samom početku radnog vijeka. Tako među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju u prosjeku osam posto manje. No već nakon pet godina iskustva jaz se značajno širi na 15 posto što pokazuje koliko karijerni prekidi i nejednaka raspodjela obiteljskih obveza utječu na dugoročne izglede žena

To se vidi i u napredovanju – žene rjeđe dolaze do najviših pozicija, a čak i kada uđu u top menadžment, njihova primanja i dalje zaostaju za primanjima muških kolega i to, u prosjeku, za 15 posto. Najmanje razlike bilježe se u uredskim operativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko sedam posto što upućuje na to da se nejednakosti povećavaju proporcionalno razini odgovornosti, hijerarhije i pregovaračke moći.

Ravnopravnost

Veće razlike u privatnom sektoru

 Najravnopravnije okruženje, prema podacima, nudi državna uprava, gdje su žene plaćene tek četiri posto manje. No situacija je znatno drugačija u privatnom sektoru – u kompanijama u stranom vlasništvu žene u prosjeku zarađuju 15 posto manje, dok je u privatnim domaćim tvrtkama jaz nešto manji, ali i dalje visok i iznosi 13 posto.

Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je niza čimbenika, ističu na portalu MojPosao. Diskriminacija svakako igra svoju ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada i dalje oblikuju stvarnost u kojoj žene češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i širokog spektra uslužnih djelatnosti. Time već na startu ulaze u profesije koje, bez obzira na trud ili kvalifikacije, nose nižu tržišnu vrijednost.

Osim toga, naglašava se i da rodni stereotipi i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na profesionalne izbore. Mnoge žene, često nesvjesno, odvraćaju se od karijera u bolje plaćenim područjima, poput STEM-a, tehnološkog razvoja ili menadžmenta, odnosno sektorima koji tradicionalno imaju veću financijsku valorizaciju.

Kada informacije o plaćama nisu dostupne, poslodavci lakše nesvjesno (ili svjesno) reproduciraju nejednakosti, a ženama je teže pregovarati o početnoj plaći i kasnijim povišicama. Upravo zato Europska unija uvodi Direktivu o transparentnosti plaća, kojom će se poslodavci obvezati na jasnije informiranje o rasponima plaća, ukinuti zabrane razgovora o plaćama i omogućiti zaposlenicima lakše uočavanje potencijalne diskriminacije.