iustitia.bg
Ivan Perkov, docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, prije godinu dana s profesorom Renatom Matićem uveo je kolegij o Holokaustu. Za Nacional govori o interesu studenata za kolegij i osobnom iskustvu posjeta zloglasnom nacističkom logoru Dachau
Ivan Perkov, 36-godišnji docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, prije godinu dana s profesorom Renatom Matićem uveo je kolegij “Holokaust”. Nije nevažan ni kontekst te njegove geste. Pod plaštem znanosti na tom je fakultetu bio propagiran revizionizam u pokušaju rehabilitacije NDH i ustaškog pokreta. Predvodnici takvog pristupa bili su Vladimir Šumanović i Vlatka Vukelić, nesuđena dekanica tog fakulteta čiji je izbor propao, suradnici nositelja projekta rehabilitacije Draže Mihailovića i četničkog pokreta u Srbiji poput Bojana Dimitrijevića i Nemanje Devića. Kolegij o Holokaustu pokrenut je u vrijeme kada je tim fakultetom ideološki dominirala Vlatka Vukelić, poznata po skandaloznim stavovima o židovskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu. Među stavovima Vlatke Vukelić najveće kritike je doživjela njena izjava da se Židovi u Sisku “na žalost ili na sreću nisu vratili” iako, po njoj, u NDH nisu bili proganjani i ubijani. Docent Ivan Perkov, s druge strane, nedavno je dobio međunarodno priznanje u obliku potpore za daljnji razvoj kolegija američkog Northwestern Universityja. Djelovanje Ivana Perkova ima odjeka i izvan Hrvatske, pa je tako u tekućoj godini postao nositelj kolegija “Culture Wars: Challenges for Contemporary Sociology” na Katoličkom sveučilištu Eichstätt-Ingolstadt u Njemačkoj.
NACIONAL: Od američkog sveučilišta Northwestern University dobili ste potporu od 4000 dolara za razvoj kolegija na temu Holokausta. Kako ste došli na ideju da aplicirate za takav program?
U okviru institucijskog projekta profesor Renato Matić i ja počeli smo razvijati kolegij o Holokaustu i odlučio sam provjeriti postoje li međunarodne institucije koje bi mogle pružiti potporu takvoj inicijativi. Istražujući različite organizacije, među kojima i Yad Vashem, naišao sam i na natječaj koji je raspisao Northwestern University. S obzirom na to da smo ove godine uspješno pokrenuli kolegij, koji je izazvao velik interes studenata, dobivena potpora za nas predstavlja dodatni vjetar u leđa, ali i priznanje dosadašnjem radu.
NACIONAL: Novac je skroman, ali društveni značaj tog projekta sigurno je puno veći od same simbolične potpore.
Potpora koju dodjeljuje Northwestern University, iako simbolična, za nas je jako važna. Predstavlja iznimno međunarodno i institucionalno priznanje. Dodjeljuje se ograničenom broju sveučilišta u svijetu s ciljem razvoja ili unaprjeđenja kolegija posvećenih poučavanju o Holokaustu. Time je prepoznata i ozbiljnost našeg rada na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu, ali i namjera da se tema Holokausta obrađuje sustavno, interdisciplinarno i pedagoški promišljeno. Za mene osobno, ali i za instituciju, ova potpora ima višestruko značenje. Omogućuje daljnje unapređenje kurikuluma, uključivanje novih izvora i metodoloških pristupa i jačanje međunarodnih kontakata. Istodobno šalje snažnu poruku da je poučavanje o Holokaustu i dalje globalno relevantna i nužna tema. Osobito u vremenu porasta povijesnog revizionizma, relativizacije zločina i različitih oblika ekstremizma. U širem društvenom kontekstu, ova potpora potvrđuje da hrvatska akademska zajednica može biti ravnopravan sugovornik u međunarodnim raspravama o kulturi sjećanja, odgovornosti i ulozi obrazovanja u prevenciji nasilnih ideologija.
NACIONAL: Kolegij je uveden na vašem fakultetu na kojem su snažno prisutne revizionističke ideje vaših kolega, povjesničara Vladimira Šumanovića i Vlatke Vukelić, sklonih rehabilitaciji NDH i ustaškog pokreta. Oni su surađivali i s Bojanom Dimitrijevićem iz Beograda, ključnim nositeljem rehabilitacije Draže Mihailovića i četničkog pokreta u Srbiji. Je li zbog toga kolegij o Holokaustu završio na katedri sociologije, a ne na katedri povijesti?
Holokaust je uveden kao izborni predmet na diplomskom studiju sociologije sukladno našem planu i želji. Osim što je povijesna činjenica, Holokaust je i sociološki fenomen koji treba široko sagledavati. Sociologija ga može najšire shvatiti i interpretirati. Moj interes za taj fenomen razvijao se postupno, ali jedan je trenutak bio presudan. Posjet koncentracijskom logoru Dachau. To iskustvo ostavilo je dubok i trajan dojam. Stajati na mjestu sustavnog ponižavanja i planskog uništavanja ljudskog dostojanstva znači suočiti se s poviješću izravno, bez zaštitne distance. Taj prostor ne dopušta ravnodušnost, nego traži i osobno suočavanje. Nakon toga započelo je intenzivno istraživanje, i profesionalno i ljudsko. Kao sociolog počeo sam dublje promišljati društvene procese koji su omogućili Holokaust: dehumanizaciju, birokratizaciju nasilja, ideološku indoktrinaciju, konformizam, šutnju većine i postupnu normalizaciju isključivanja. Riječ je o procesima koji se ne događaju naglo, nego kroz niz naizgled malih pomaka koji s vremenom prerastaju u razornu strukturu.
NACIONAL: Kakav je bio vaš doživljaj iz Dachaua
Tada sam osvijestio koliko sam zapravo malo znao iako sam se smatrao informiranim. Ta spoznaja bila je poticajna. Pokazala mi je koliko je važno sustavno i odgovorno poučavanje koje nadilazi puku faktografiju i otvara prostor za razumijevanje društvenih mehanizama koji su do zločina doveli. Pritom sam imao veliku sreću što već godinama surađujem s profesorom Renatom Matićem koji se ovom temom bavi predano i sustavno desetljećima. Zajedno smo promišljali kako mladima približiti temu Holokausta tako da ona ne ostane tek povijesna lekcija, nego postane prostor etičkog i društvenog učenja. Iz tih razgovora i zajedničkog rada nastala je ideja o novom kolegiju u okviru diplomskog studija sociologije. Poučavanje o Holokaustu za mene je prije svega ljudska odgovornost: svaka osoba koju uspijemo senzibilizirati za patnju drugih korak je prema društvu otpornijem na mržnju i ekstremizam. Na neki način, time se patnji daje i smisao, u duhu razmišljanja Viktora Frankla, preživjelog logoraša koji je upravo u pronalasku smisla pronašao snagu da preživi i kasnije pomogne tisućama drugih. Ako iskustvo stradanja može postati izvor odgovornosti i solidarnosti, tada ono nadilazi tragediju i postaje opomena i pouka.
‘Holokaust je uveden kao izborni predmet na diplomskom studiju sociologije sukladno našem planu i želji. Osim što je povijesna činjenica, Holokaust je i sociološki fenomen koji treba široko sagledavati’
NACIONAL: Kada ste pokrenuli taj kolegij kakve su bile reakcije okoline, posebno studenata
Bilo je začuđenih pogleda i pitanja zašto baš sada. Neki su upozoravali da, s obzirom na geopolitičku situaciju i osjetljivost javnog prostora, možda nije pravi trenutak za takav kolegij. Drugi su se pitali zašto se kolegij izvodi na sociologiji, a ne na povijesti. Mi smo, međutim, smatrali da je upravo sada pravi trenutak. Poučavanje o Holokaustu danas je važnije nego ikad. Ne samo zbog čuvanja povijesnog sjećanja, nego i zbog osvještavanja mehanizama manipulacije, dehumanizacije i isključivanja koji su prisutni i u suvremenim društvima.
Na pitanje zašto na sociologiji, naš je stav bio jasan. Sociologija povezuje povijesne činjenice s analitičkim alatima, koji omogućuje razumijevanje društvenih procesa. Ona pomaže rasvijetliti kako se nešto poput Holokausta moglo dogoditi, ali i kako prepoznati obrasce koji upozoravaju na radikalizaciju društva, bilo u političkoj, medijskoj ili kulturnoj sferi. Upravo ta sposobnost analize struktura, ideologija i društvenih dinamika čini sociologiju nezaobilaznom u ovakvom kolegiju. Reakcije studenata bile su iznimno pozitivne. Pokazali su velik interes, ozbiljnost, emocije i spremnost na otvoren dijalog.
NACIONAL: Kažete da ste imali podršku vašeg fakulteta, ali Hrvatski studiji u javnosti su često bili percipirani kao mjesto relativizacije i revizionizma povezanoga baš s Drugim svjetskim ratom, pa i revizionističkog pristupa Holokaustu.
Svjestan sam te percepcije u dijelu javnosti. Međutim, važno je jasno reći da to nikada nije bio službeni stav Fakulteta kao institucije. Ako je i bilo pojedinaca koji su relativizirali određene povijesne činjenice, činili su to isključivo u vlastito ime i na vlastitu odgovornost. Institucija se ne može i ne smije svoditi na pojedinačne istupe. Upravo zato smatram da je pokretanje kolegija o Holokaustu važan i jasan signal. Njime želimo dodatno učvrstiti profilaciju Fakulteta kao akademske ustanove koja je u potpunosti usklađena s međunarodnim znanstvenim konsenzusom o Holokaustu i Drugom svjetskom ratu. Koja aktivno radi na promicanju kritičkog mišljenja, akademske odgovornosti i kulture sjećanja. Za mene je ovaj kolegij i profesionalna i etička obveza. Ako postoji percepcija koja baca sjenu na instituciju, najbolji odgovor nije polemika, nego ozbiljan, sustavan i javno vidljiv akademski rad. Drago mi je ako će ovaj kolegij biti korak u tom smjeru.
NACIONAL: U čemu je stavljen naglasak na kolegiju?
Naglasak je prije svega na sociološkoj dimenziji, naravno utemeljenoj na povijesnim činjenicama. Holokaust ne promatramo kao izdvojeni povijesni događaj, nego kao proces koji se razvijao desetljećima. Analiziramo postupnu izgradnju nacističke ideologije i polagano otupljivanje društva na diskriminaciju i isključivanje. Posebno se bavimo time kako je funkcionirao “savršeni” birokratski stroj, u kojem je svatko radio svoj dio posla. U tom kontekstu važna je i teza o banalnosti zla te pitanje organizirane neodgovornosti. Holokaust promatramo i kao proizvod modernosti, racionalizacije i administrativne učinkovitosti, a ne samo kao ispad iracionalne mržnje. Studentima nastojimo pokazati i jednu nelagodnu istinu: u određenim okolnostima svatko od nas može postati počinitelj, žrtva ili promatrač. Heroji su rijetki.
NACIONAL: Kažete da je poučavanje o Holokaustu važno i za razumijevanje sadašnjosti.
Činjenica je da živimo u vremenima duboke polarizacije i rastuće ekstremizacije diljem svijeta. Događa se i u zemljama koje smo donedavno smatrali utvrdama demokracije, poput SAD-a. Upravo zato poučavanje o Holokaustu nije samo pitanje prošlosti, nego i način razumijevanja sadašnjosti. Sustavnim proučavanjem društvenih, političkih i kulturnih procesa koji su doveli do Holokausta jasno se uočavaju obrasci postupne erozije demokratskih institucija, prava i sloboda te normalizacije isključivanja i dehumanizacije određenih skupina. Ti procesi ne događaju se naglo, nego nizom naizgled manjih pomaka koji s vremenom postaju strukturni problem. U suvremenim okolnostima takvi su obrasci, nažalost, također prisutni, pa i u našem najbližem okruženju. Upravo zato sintagma “nikad više” ne smije ostati povijesni slogan. “Nikad više” je sada.
NACIONAL: Tom se temom bavite i u suradnji s jednim uglednim njemačkim sveučilištem. O čemu je riječ?
Suradnja je ostvarena s Katholische Universität Eichstätt-Ingolstadt, gdje ću u ljetnom semestru 2026. biti nositelj kolegija „Culture Wars: Challenges for Contemporary Sociology“ na diplomskom studiju sociologije, a u okviru modula Napredne sociološke teorije. Kolegij analizira kulturne i ideološke sukobe koji obilježavaju suvremena demokratska društva. U fokusu su politička polarizacija, rast ekstremizma i krhkost demokratskih institucija. Posebno se bavimo pitanjima identiteta, migracija, nacionalizma i pripadnosti. Važna tema je i uloga medija te javnog diskursa u produbljivanju društvenih podjela. U izvođenju modula sudjeluje i Joost van Loon, suradnik našeg fakulteta i međunarodno priznati sociolog. Dio kolegija posvećen je i ulozi sociologije u javnom prostoru te njezinoj odgovornosti u vremenu kulturnih ratova i ideoloških sukoba. Vjerujem da je sociološki analitički aparat i istraživački instrumentarij ključan u sagledavanju tih procesa.
IVAN PERKOV ‘Istina o Holokaustu je brana porastu povijesnog revizionizma i ekstremizma’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-02-20 21:15:39 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
