iustitia.bg
Ljiljana Dobrovšak, autorica je knjige ‘Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla’, u kojoj navodi da su prve tvornice u Hrvatskoj – Penkalu kao preteču Tvornice olovaka Zagreb, Franck, Kraš, Union ili tvornicu ulja – osnovali, a većinom ih još i danas vode, Židovi kao vlasnici, direktori, inženjeri
„Jako je važno održavati kulturu sjećanja, a posebno je to važno za židovsku zajednicu, važno je da mlađe generacije ne izgube sjećanje da je prije 70-ak godina na ovim prostorima živjela jedna ugledna židovska zajednica. Važno je biti svjestan da su tako strašni zločini koje su počinile ustaše u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mogući, da su Židovi u logorima smrti završili zbog svoje vjere, oduzimana im je imovina, mučeni su, ubijani u logorima, oduzimana im je ljudskost.“ Riječi su to Ljiljane Dobrovšak, autorice knjige ”Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla” koja je prošlog tjedna boravila u Jasenovcu, na 81. obljetnici proboja zatočenika iz ustaškog logora.

Ljiljana Dobrovšak povjesničarka je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, na kojem radi kao znanstvena savjetnica. Usko se specijalizirala za tematiku povijesti Židova u 18. i 19. stoljeću i na tu temu objavila je nekoliko knjiga. Kako kaže, trideset godina bavi se temom židovske zajednice u Hrvatskoj:
„Napisala sam nekoliko knjiga o doseljavanju Židova u Hrvatsku, a u svim tim radovima sam pisala i o industrijalcima. Spisateljica Jasminka Domaš dala mi je ideju za ovu knjigu koja je zapravo trebala biti izložba s brošurom. No kad sam počela pisati, materijal se gomilao i od prvotno zamišljenih nekoliko stranica nastala je, eto, knjiga od gotovo 250 stranica. U knjizi ne navodim neke nove informacije, ali je prvi put napravljena sinteza svih tvornica i industrije, sve je na jednome mjestu po gradovima u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Zagreb i Osijek.“
U knjizi ”Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla” Ljiljana Dobrovšak navodi da su prve tvornice – tvornica kože, tvornica papira, pivovara, tri velike tvornice pamučne industrije, tvornica Penkala, Union tvornica kandida, tvornica pjenice i industrije špirita u Savskom Marofu, tvornica ulja, tvornice konjaka i likera, tvornica sapuna, paromlin, kromolitografija – osnovali, a većinom ih još i danas vode, Židovi kao vlasnici, direktori, inženjeri. Knjiga donosi korisne informacije koje pružaju uvid u rasprostranjenost židovskog kapitala po industrijskim granama u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji.

Autorica nije, kaže, spomenula sve industrijalce, ali u knjizi se nalaze najvažnije židovske obitelji:
„Kad analizirate obitelji po gradovima, lakše se vidi kako je taj kapital bio povezan, jer je židovska obitelj iz Koprivnice ili Križevaca obiteljski povezana s obitelji iz Zagreba, primjerice. Tako možete vidjeti i kako kapital kola, taj ‘family network’ treba se još više istražiti i to bi trebala biti nova knjiga. Kroz obitelji, bračne veze, povezala sam kapital pa se iz teksta vidi kako je obiteljski kapital, ali i kapital nekog mjesta, rastao. Neke obitelji kao što su Aleksandrovi ili Deutsch Maceljski zaslužuju posebne monografije jer kad vidite koliko je članova tih obitelji i na koji način su oni povezani, onda vidite njihovu snagu. Neki industrijalci, primjerice, imaju sestre koje nemaju njihovo prezime, te sestre imaju muževe, oni imaju djecu i tako dalje, a svi su na neki način povezani. Kad se to sve poveže, shvatite da su gotovo sve te židovske obitelji bile međusobno povezane i zato i tako jake.“
Ljiljana Dobrovšak ispričala je kako je došlo do toga da Židovi u Hrvatskoj osnivaju prve tvornice, ali i banke. Židovi do 1860. nisu smjeli biti vlasnici nekretnina ni zemljišta, uz izuzetak 1848./49. kad su mogli biti vlasnici zemljišta:
„Dakle, zemlja im nije dostupna pa su se stoljećima bavili trgovinom koja je bila jedina dozvoljena djelatnost i u njoj stječu prvi kapital. Početkom industrijalizacije oni već imaju neki kapital i svjesni su da ga moraju uložiti. Kad dobivaju potpunu emancipaciju ulažu taj svoj kapital, s tim da su bili svjesni rizika, znali su da sve vrlo brzo mogu izgubiti. Ako se čitaju novine iz toga vremena, puno je Židova bankrotiralo, neki su i počinili samoubojstvo, odnosno nisu svi bili super uspješni. Međutim, većina je bila dovoljno hrabra uložiti taj svoj kapital koji im je pomogao da postanu industrijalci. Oni su svi počeli kao mali trgovci, pokućarci, u drugoj generaciji su veletrgovci pa je tek treća generacija – i to ne svi – postala uspješna kao industrijalci i poduzetnici. To im je omogućavalo ulazak u društvo i iskoristili su tu priliku.
Kao primjer uspjeha u društvu slučaj je prvog zagrebačkog Židova Jakova Stiglera koji se 1787. doselio u Zagreb iz Trebiča u Moravskoj. Pokućario je po selima u okolici Zagreba, Jaski i njezinoj okolici, prodavao sve za što je imao dozvolu prodaje i otkupljivao sve što nitko drugi nije kupovao te otpremao i prodavao u Moravskoj i austrijskim nasljednim zemljama. Bio je marljiv te je nakon 20 godina već bio dobrostojeći veletrgovac.“

U knjizi se opisuje nastanak tvornica – Kraš, Union, Franck, Tvornica olovaka Zagreb – od kojih neke i danas postoje. Sve te tvornice osnivale su se 1870-ih ili 1880-ih, neke od njih i nakon Velikog rata. To su bile manje tvornice, a uz njih su se osnivale i banke, kaže Ljiljana Dobrovšak. Židovi nisu imali samo udio u tvornicama, već i u bankama koje im omogućavaju da šire tvorničku proizvodnju. U Zagrebu su te tvornice preživjele, dok u Osijeku nisu, što ju je iznenadilo zato što je Osijek do Prvog svjetskog rata bio puno jače industrijsko središte od Zagreba. Sve te tvornice su nakon Drugog svjetskog rata konfiscirane pa nacionalizirane, ili je nekoliko tvornica spojeno u jednu veću. Neke su preživjele do danas, kao što je primjerice tvornica Franck koja i danas postoji na istoj adresi – u Vodovodnoj ulici u Zagrebu.

Kako kaže autorica, 1892. kao tvornica u sklopu austrougarskog ogranka njemačkog koncerna za proizvodnju kavovina u Zagrebu osnovana je tvornica pod nazivom Heinrich Franck Söhne. Tvornica Franck d.d. pripada najstarijim industrijskim postrojenjima u Zagrebu i rijetkima koja na istoj lokaciji kontinuirano djeluju od postanka do danas. Utemeljitelj poduzeća Johann Heinrich Franck započeo je 1820-ih s radničkom, poslije tvorničkom preradbom cikorije kao zamjene za kavu u njemačkom gradu Vaihingen an der Enzu. Osim u Hrvatskoj, u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata izgradio je više tvornica za preradu cikorije i sušara u Njemačkoj, Italiji, Austriji i drugdje. Zagrebačka tvornica započela je s radom 1893. u Vodovodnoj ulici s približno 200 zaposlenika.
Zanimljiva je i priča o Tvornici olovaka Zagreb, odnosno o izumitelju Slavoljubu Penkali koji je s Hinkom Mosterom razvio proizvodnju mehaničkih olovaka te je jedan od suosnivača i suvlasnika tvornice Penkala-Moster, kasnije Tvornica olovaka Zagreb-TOZ. Godine 1911. otvaraju u Zagrebu tvrtku pera i olovaka Penkala-Edmund Moster & Co. Tvornica je s 300 radnika 1911. došla do 800 radnika te je od 1912. do 1926. bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora na svijetu. Kako su se prezadužili, tvornicu je 1926. preuzela banka te je od 1926. do 1937. poslovala pod nazivom Penkala tvornica d.d. Braća Moster posjedovali su 66,6 posto poduzeća, a Penkala 33,3 posto.
Još jedna u nizu priča Ljiljane Dobrovšak o Židovima koji su u Hrvatskoj pokrenuli važne poslove jest ona o legendarnoj knjižari Kugli. Knjižar Lavoslav (Leopold) Hartman naselio se u Zagrebu 1850-ih. Dozvolu za vođenje knjižarskog obrta u Zagrebu dobio je 1856., kada je kupio Gajevu knjižaru koja se nalazila u tadašnjoj Dugoj ulici, danas Radićevoj, i nastavio njegovim stopama, zadržavši i ime Narodna knjigarnica. Već je 1860. otvorio posudbenu knjižnicu u Zagrebu koja je 1865. imala oko 3000 naslova, uglavnom djela njemačkih, francuskih i engleskih klasika. Ubrzo je otvorio posudbenu knjižnicu i u Sisku. Teško zdravstveno stanje prisililo ga je da knjižaru sredinom 1881. proda svojim pomoćnicima Stjepanu Kugliju i Albertu Deutschu. No prije toga ju je iz Duge ulice preselio na novu adresu u Gajevu ulicu, u sklopu bolnice Milosrdne braće. Obojica su od 1881. vodili tvrtku pod imenom Knjižara L. Hartman, kasnije Kugli i Deutsch. Ta knjižara za vrijeme Jugoslavije – tada imenom Mladost – bila je jedna od najvažnijih.
Zanimljiva je i priča u knjizi ”Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla”, o još jednom važnom industrijalcu i poduzetniku židovskog podrijetla – Adolfu Mülleru. Rođeni Zagrepčanin 1883. osnovao je ciglanu na Lašćini, a 1885. tvornicu opeka na Črnomercu koju će razviti u veliki industrijski pogon. Potkraj i na prijelomu stoljeća Adolf Müller postao je aktivni poduzetnik, surađivao je s više građevinskih poduzeća, gradio stambeni blok u Ilici, veliku uglovnicu Frankopanska/Dalmatinska, a 1907./1908. vodio je građevno poduzetništvo i tehničku poslovnicu Müller i Lubynski. Tvornica je kasnije preimenovana u A. Müller-Zagreb. Isto tako, pokrenuo je i program gradnje kinodvorana pa je od 1913. i 1916. financirao izgradnju kina Helios, danas Dramsko kazalište Gavella, u Frankopanskoj ulici. Potom je 1913. udružio svoja kina Helios, Apolo i Union u filmski zavod Urania, a 1924. povjerio je arhitektu Srećku Felixu Florschützu izgradnju poslovno-stambenog sklopa s pasažom i kinom kazalištem Balkan Palace, danas Masarykova/Varšavska ulica. Kino Balkan-Palace otvoreno je 8. travnja 1925. svečanom projekcijom hrvatskog dokumentarnog filma ”Dalmacija, zemlja sunca” (1918.) i njemačkog spektakla od 293 minute u dva dijela ”Nibelunzi” (1924.).
Zašto je važna ova knjiga, pojašnjava autorica. Sve je to, kaže Ljiljana Dobrovšak, dio hrvatske povijesti, nacionalne i lokalne:
„Moramo znati da je za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske 80 posto židovske zajednice u Hrvatskoj stradalo. Treba o ovome govoriti kako bi nove generacije znale što se događalo u prošlosti. Važno je ispričati priču o nekim obiteljima koji su stvarale Hrvatsku, bez njih i svega onoga što su oni tada stvorili ne bi danas Hrvatska bila ista. Ja se bavim židovskom zajednicom i upravo zbog svih tih stradanja koja su se dogodila tijekom NDH, mogu reći da Hrvatska ima jedan dio izbrisane povijesti. Mi ne znamo što bi se s tim tvornicama dogodilo da Židovi nisu pretrpjeli te strašne zločine, do koje razine bi društvo napredovalo. O tome treba govoriti, o tome što se može dogoditi društvu u kojem neka izabrana vlast stavi nekoga izvan zakona. Da židovska zajednica nije do te mjere uništena u cijeloj Europi, možda se ne bi tako detaljno istraživala njihova povijest, ali jako je važno da ne ostane zaboravljena. Danas je, nažalost, gotovo više i nema u Hrvatskoj.“
Osim ove knjige, Ljiljana Dobrovšak nedavno je objavila i još jednu, biografski leksikon ”Židovi iz Hrvatske u Izraelu”, u kojem su kratke biografije Židova koji su otišli u Izrael, iz različitih slojeva društva, od običnih ljudi do industrijalaca:
„Neki nikad u Izraelu nisu mogli doći do društvenog položaja koji su uživali u Hrvatskoj, a neki koji su otišli kao mladi ljudi postali su ugledni liječnici, profesori, znanstvenici, ostvarili su fascinantne karijere. Svi oni odlučili su potražiti novi život u Izraelu.
Ono što su Židovi pokretali u Hrvatskoj bilo je preteča industrije, arhitekture, građevine, kulture i umjetnosti. Međutim, oni se nisu doživljavali drugačijima od Hrvata ili bilo kojeg drugog naroda na čijim su prostorima živjeli. Židovi imaju višestruke identitete, jedan od njih je vjerski, potom regionalni, jako su vezani uz prostor na kojem žive. Židovi u Osijeku su bili izraziti Osječani, u Zagrebu su bili pravi ‘Purgeri’, osobito u međuratnom razdoblju. Možda su im roditelji govorili njemački, dok su svi oni završili hrvatske škole i govorili hrvatskim jezikom, pa i dijalektima. Primjerice, neki koji su željeli biti liječnici odlazili su u inozemstvo, ali samo zato što u Hrvatskoj nije bilo medicinskog fakulteta. Čim se osnovao, svi su studirali u Hrvatskoj, isto je i s drugim fakultetima. Oni moraju ostati dio hrvatske kulture i povijesti.“
PRVE TVORNICE ‘Židovi su ovdje pokrenuli industriju, moraju ostati dio hrvatske kulture’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-03 17:38:17 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



