iustitia.bg
Redoviti profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik ekonomskog savjeta SDP-a, govori o najavi mogućeg prestanka proizvodnje u Gredelju, jednom od posljednjih industrijskih kapaciteta u zemlji te o ekonomskom programu SDP-a
Među sudionicima nedavne konvencije SDP-a bio je i Josip Tica, redoviti profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iako nije član SDP-a, Tica je predsjednik ekonomskog savjeta SDP-a pa je bio i glavni koordinator izrade ekonomskog programa SDP-a prezentiranog na toj konvenciji. Osvrnuo se i na najavu mogućeg prestanka proizvodnje u Gredelju, jednom od posljednjih industrijskih kapaciteta u zemlji ocijenivši da bi to bio „suludi koncept“ u trenutku najavljene velike investicije u željezničku infrastrukturu, obnovu i dogradnju hrvatske željezničke mreže.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Tica predaje na Katedri za makroekonomiju, a član je i središnjeg savjeta SDP-a. Doktorirao je u Zagrebu, a iskoristio je i tri stipendije za međunarodnu mobilnost. Jedan semestar odradio je na Višoj školi za međunarodne poslovne odnose u Eisenstadtu, u Austriji, a 2001. proveo je godinu dana u Indiji na stipendiji indijske vlade, gdje je prošao program o razvoju financijskog sektora u zemljama u razvoju. Koristeći stipendiju Fulbright, godinu dana je bio i gostujući istraživač na Joseph M. Katz Graduate School of Business u Pittsburghu.
NACIONAL: Boris Lalovac, ministar financija iz Milanovićeve vlade, na konvenciji SDP-a oponirao je premijeru Andreju Plenkoviću optuživši ga „za laži i fikciju“ objavom podatka da je Hrvatska ekonomski na 80 posto prosjeka Europske unije. Rekao je da će taj podatak biti vjerodostojan tek kada mirovine i prosječne plaće budu na 80 posto europskog prosjeka, a to nije slučaj. Ako mirovine i plaće u Hrvatskoj nisu na toj razini, kako onda može SDP-ov program osigurati taj europski prosjek mirovina i prosječnih plaća
Lalovac nije prvi put na konvenciji SDP-a ukazao na činjenice kako prosječnom radniku ili umirovljeniku rast tih pokazatelja ništa ne znači, ako to neće osjetiti prosječan čovjek na svom standardu. Tim SDP-a u kojem je sudjelovao veliki krug znanstvenika formulirao je koncept ekonomskog programa, a taj će program omogućiti bolji životni standard prosječnom čovjeku. Surađivali smo s ekonomistima koji imaju veliko iskustvo i u radu s Europskom komisijom i ekspertima s uglednih svjetskih sveučilišta. Slavo Radošević, konzultant Europske komisije koji trenutno intenzivno istražuje inovacijske sustave u Latviji, prezentirao je na konvenciji novi, suvremeni pristup industrijskoj politici, novi sustav osuvremenjivanja industrije i ravnomjernog regionalnog razvoja. Cijeli se koncept ozbiljno brusio, a Radošević kao stručnjak s međunarodnom težinom na panelu je imao vrlo kvalitetno i efektivno izlaganje. Ono je postavilo novi okvir za raspravu o industrijskoj politici u Hrvatskoj.
NACIONAL: Što bi podrazumijevala ta SDP-ova industrijska politika o kojoj Hrvatska sanja još od devedesetih godina
Ta industrijska politika podrazumijeva ekonomsku politiku kojom se žele postići i konkretni rezultati. To bi se postiglo novim, tzv. portfeljnim pristupom. Što to znači? Portfeljni pristup industrijskoj politici predstavlja koncept u kojem se u poticanje gospodarstva kreće sa širokom lepezom mjera. Problem se napada sa svih strana i ne prejudicira se da unaprijed znamo koja će mjera polučiti uspjehe. Nakon godinu i pol radila bi se evaluacija, a onda bi se poticaji i olakšice usmjerile na forsiranje onih politika koje se kroz to vrijeme pokažu najefikasnijima. Odnosno dovedu do postizanja zacrtanih ciljeva kao što su veća produktivnost, bolja radna mjesta, stvaranje novih centara zaposlenost i slično.
‘Gredelj je tehnološki sofisticirana i važna kompanija i ne može funkcionirati bez ozbiljne industrijske politike i bez inovacijskog sustava. To nije sustav kojem dajete novac, pa neka se onda on snalazi’
NACIONAL: Jesu li ulaganja, primjerice u zasad nerealizirani projekt robo-taxija Automobila Rimac ili ulaganja u uspješnu IT tvrtku Infobip, primjer te industrijske politike?
Portfeljni pristup implicira da upravljamo obilnim, velikim sredstvima koja imamo na raspolaganju s idejom da hrvatsko gospodarstvo promijenimo na bolje. Odnosno da od ulaganja zaposlenici, a u konačnici i umirovljenici, imaju trajne koristi. Ne biramo pobjednike, nego ulaganja i čitav ekonomski ekosustav vežemo uz postizanje razvojnih ciljeva. Nije ideja da se novac uloži, pa neka se poduzetnici dalje snalaze sami, nego da se nizvodno i uzvodno intervenira s ulaganjima u cijeli dobavni lanac. Od obrazovnog sustava, preko dobavljača i novih tržišta, pa sve do energetske efikasnosti, kapitalne opreme i sustava inovacija. Ključna razlika u odnosu na postojeći sustav je da želimo potrošnjom europskih sredstava postići trajno unaprjeđenje ekonomskog standarda građana.
NACIONAL: Kako mislite to postići?
Želimo tehnološki unaprijediti razinu proizvodnje u proizvodnom dijelu gospodarstva. Kreirati sigurnija, održiva i bolje plaćena radna mjesta i zadržati kvalitetne, kvalificirane ljude u zemlji. Široki raspon mjera dobro je poznat svima koji su upoznati s mjerama industrijske politike. Od poreznih olakšica, ulaganja u ljude, praćenje proizvodnog lanca, klastera, lanaca dobavljača do poticanje inovacija i tehnologije. Hrvatska nije tehnološki lider, pa je pred nama zadatak dostići tehnološku razinu potrebnu gospodarstvu koja već postoji u Europi, ako ne baš i u svijetu. Nama je potreban proces rehabilitacije postojećih kompanija i njihovo uključivanje u europske ili globalne dobavne lance, s ciljem da ih primaknemo što bliže granicama proizvodnih i tehnoloških mogućnosti. Povrh toga, unutar takozvanih prozora prilika u novo nastajućim industrijama, želja nam je podignuti efikasnost inovacijskih sustava te ubrzati razvoj dijelova zemlje koje je turizam zaobišao.
NACIONAL: Govorite o potrebi razvoja industrije, a slovački vlasnik, kompanija Tetravagonka, najavio je gašenje Gredelja, tvornice vlakova i tramvaja. Strani vlasnik Gredelja traži sada novac od hrvatske države da ne ugasi proizvodnju. Kakav je vaš komentar na nastalu situaciju u jednom od simbola hrvatske industrije starom više od čitavog stoljeća
Besmisleno je gasiti proizvodnju u Gredelju, tvrtki koja je važna za održavanje Hrvatskih željeznica. Vlak je jedan od najsloženijih proizvoda, a Hrvatska ima znanja, ima stručnjake, a imala je i tržište. Radili smo davno jednu studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koja je istaknula važnost širenja Gredelja na međunarodna tržišta s posebnim naglaskom na tržišta unutar grupe nesvrstanih zemalja. Gredelj je tehnološki sofisticirana i važna kompanija te ne može funkcionirati bez ozbiljne industrijske politike i bez inovacijskog sustava. To nije sustav kojem dajete novac, pa neka se onda on snalazi. To mora biti ekonomski sustav ne samo za Gredelj, nego za sve slične tvrtke. Gredelj ima respektabilan životopis na međunarodnom tržištu. Imao sam priliku upoznati se s njihovom ekspertizom i upravo navedeno poduzeće predstavlja egzemplar poduzeća koje vapi za ozbiljnim pristupom ekonomskoj politici i ulaganjima.
NACIONAL: Zašto se onda Gredelj našao u ovim problemima
Jedan sam element već naveo, a taj propust bio je što nisu obnovljene stare veze i što je propuštena prilika da se izađe iz lokalnih okvira. Možda im je trebala i neka tehnološka nadogradnja, menadžment s vizijom, neki plan razvoja uz potpore. Dugo su se godina bavili održavanjem vlakova. Mi upravo sada idemo i u realizaciju nizinske pruge Rijeka – Zagreb. Zagreb gradi željezničku zaobilaznicu koja će otvoriti prostor za korištenje željezničke mreže unutar grada isključivo za lokalni, gradski željeznički prijevoz. Ulazimo u najveći ciklus investicija u željeznicu, a mi gasimo Gredelj, tvrtku koja proizvodi i održava vlakove. To je suludi koncept u kojem se ne zna tko pije, a tko plaća.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Je li ovo što se događa s Gredeljom promašaj Vlade?
Moj mentor je to zvao „tri N“. Ne znaju, ne rade i nije ih briga. Radi se u situaciji kada ljudi ne vide da je nešto nelogično u sustavu, a i dalje se ponašaju po inerciji, pa od šume ne vide stabla. Kada nemate ozbiljnu industrijsku politiku, kada nemate postavljen cijeli sustav, to znači da nema nikog tko je plaćen da razmišlja o tome tko će održavati sve te vlakove kada se željeznički promet u Hrvatskoj u jednom trenutku udvostruči, utrostruči ili upeterostruči. Nedavno sam na Zagrebačkom velesajmu bio na prezentaciji projekta izgradnje brzinske željezničke pruge u Egiptu. Grade se tri brze linije, jedna od Crvenog mora do Mediterana kao alternativa za Sueski kanal. Druga duž Nila i treća za potrebe turizma od Crvenog mora do Luxora. U sklopu projekta grade se tri ogromna poligona za održavanje tog željezničkog sustava koji će zapošljavati stručnjake i obrazovanu radnu snagu.
NACIONAL: Kakvi su ti poligoni za održavanje željezničkog sustava u Egiptu?
Tri poligona za održavanje željezničkog sustava će graditi u Egiptu, a mi ćemo paralelno s najvećim investicijskim ciklusom u željeznicu zatvoriti Gredelj, najznačajniji poligon koji trenutno imamo. Pokrećemo najveći razvojni ciklus i gradimo nizinsku prugu, zagrebačku željezničku zaobilaznicu, a paralelno gasimo tvrtku važnu za održavanje željeznice i proizvodnju vagona. Ako Egipat treba tri poligona za održavanje željezničkog sustava s po nekoliko tisuća kvalificiranih radnika, valjda je normalno da Hrvatska ima takav barem jedan sustav. Ti sustavi moraju imati stručne ljude, od inženjera do mehaničara, a to zahtijeva razvoj cijelog eko sustava. Od toga tko će obrazovati te stručnjake, tko će održavati i razvijati prugu, signalizaciju i digitalni dio, kao i što napraviti s eksternalijama koje donosi razvoj nove infrastrukture u prostoru. Problematika zadire i u razvoj funkcionalnih urbanih područja, npr. što željeznička postaja u Novom Vinodolskom implicira za prostorni razvoj riječkog funkcionalnog urbanog područja, poslovne zone, priuštivo stanovanje i slično.
NACIONAL: Kakva može biti perspektiva splitskog brodogradilišta, odnosno cijele grupacije DIV Tomislava Debeljaka. DIV se reklamira da proizvodi proizvode od vijaka do kruzera.
Naš koncept je kompatibilan sa svim poduzetnicima koji mogu doprinijeti postizanju ciljeva u smislu stvaranja uključivog modela ekonomskog razvoja nasuprot postojećem modelu u kojem su koristi ekonomskog rasta koncentrirane prvenstveno u rentijerstvu, prazne stanove i među malim brojem ljudi. Hrvatska je mala država i ona se mora koncentrirati na europske dobavne lance, posebno u kontekstu povišene razine neizvjesnosti na globalnoj razini i implikacija koje će navedena neizvjesnost imati na prostorno preslagivanje globalnih dobavnih lanaca u svim industrijama od strateške važnosti.
NACIONAL: Što za hrvatsku ekonomiju znači to što je američki predsjednik Donald Trump američku politiku prebacio na Pacifik i distancira se od Europe?
Dok sam se fotografirao u fakultetskoj knjižnici, stajao sam pokraj police s knjigom Johna Kennetha Galbraitha, oca prvog američkog veleposlanika u Hrvatskoj devedesetih godina. Naslov te njegove knjige je „Doba neizvjesnosti“. Moguće je reći kako ponovno živimo u „dobu neizvjesnosti“ na globalnoj razini, koja je možda i veća nego što je to bilo kada je knjiga pisana. Još uvijek je teško dokučiti što povišena neizvjesnost implicira za međunarodnu politiku, a kamoli što to znači za buduće trgovinske sporazume i prostornu organizaciju proizvodnje. Pitanje je i kako će se sve to kontekstualizirati u europskim politikama kada svi žele imati strateške sirovine pod kontrolom. Onda i na tome zasnovane dobavne lance. U svakom slučaju, to je izazov, ali i prilika za Hrvatsku.
‘Politika Vlade RH se svela na to da se samo potroši europski novac unutar kratkih rokova, kao da je cijela mudrost potrošiti novac. Cijela zemlja izgleda kao parodija filma ‘Brewsterovi milijuni”
NACIONAL: I poljoprivredi je potrebna industrijska politika, osobito u prehrambenoj industriji. Hrvatska i u toj politici loše stoji, posebno zbog potrebe da i u proizvodnji hrane u ovim neizvjesnim vremenima postignemo neku razinu samodostatnosti.
Većina Europe ima problem s viškom poljoprivredne proizvodnje, dok smo mi u ekonomske integracije ušli s manjkom poljoprivredne proizvodnje. U tom kontekstu trebamo gledati u sustav poticanja u poljoprivredi, jer doslovno preslikavanje europskih rješenja nije direktno primjenjiv zato što mi u strateškom smislu imamo suprotan problem od ostatka kontinenta. Navedeni problem je razvidan i prosječnom čovjeku i po tom pitanju će svakako trebati napraviti sve što je u našoj moći kako bi se postigli strateški ciljevi. Naš koncept portfeljnog pristupa je primjenjiv i na pitanje poljoprivrede, ali i uzvodno prema dobavljačima gnojiva, strojeva i energije, te nizvodno prema poljoprivrednoj industriji, kao i o novim pristupima proizvodnji.
NACIONAL: Objasnite nama nestručnima o čemu je riječ kod portfeljnog pristupa u vašem konceptu.
Primjerice, trenutno imamo svojevrsnu stambenu politiku. Zbog ega ili zbog toga što netko ne zna kako ekonomija funkcionira, nestručnosti ljudi koji o tome odlučuju, „sve karte“ su stavljene na jedan jedini model. Nitko iz znanstvene zajednice i nitko iz ekonomske politike ne može reći hoće li taj model funkcionirati, a umjesto da imamo evaluaciju odabranog modela nakon 18 mjeseci, mi nakon dvije godine još uvijek imamo samo uhodavanje jednog vrlo kontroverznog i upitnog eksperimenta. Primjera radi, u dvije godine se može napraviti cijelo naselje, a mi nakon 18 mjeseci još potajice brusimo „detalje“ eksperimenta. Do sada je uloženo najmanje 6-7 milijardi eura europskog novca, a da nije provedena nijedna opipljiva reforma niti je podignuta tehnološka složenost proizvodnje u bilo kojem sektoru. Iz perspektive hrvatskog umirovljenika, redovi za pregled nikad nisu bili veći, skupoća gora, njihovoj djeci i unucima stanovanje nikada nije bilo toliko nedostupno, a radna mjesta nekvalitetna.
NACIONAL: Kažete da se potrošilo 6-7 milijardi europskog novca. Zašto se ne vide rezultati tih ulaganja
Potrošio se novac, a rezultata za prosječnog čovjeka koji živi od rada nema. To je kao kad pijete željezo zbog slabokrvnosti, a nemate C vitamina koji bi ga vezao za potrebe organizma. Željezo samo prođe kroz vas bez ikakvog efekta. Mi smo kroz hrvatsko gospodarstvo provukli više od šest milijardi europskog novca. Za usporedbu, autocesta Bosiljevo – Split koštala je 1,5 milijardi eura i svi smo na opipljiv način svjedoci koliko je u pozitivnom smislu preobrazila zemlju. Trenutno imamo situaciju u kojoj je utrošeno više od šest milijardi eura, a hrvatsko gospodarstvo i dalje je ostalo „anemično“. Zašto se ništa nije dogodilo? Zato što nije bilo cilja nego je samo ubacivan novac kao kroz protočni bojler. Politika Vlade se svela na to da se samo potroši europski novac unutar kratkih rokova, kao da je cijela mudrost potrošiti novac. Cijela zemlja izgleda kao parodija filma ‘’Brewsterovi milijuni’’.
NACIONAL: Novac se troši, a potrošačke cijene rastu, pa je Hrvatska postala lider u eurozoni po stopi inflacije. Ispred nas je samo Slovačka.
Vlada funkcionira s ciljem da se novac potroši što prije i da to bude koliko-toliko legalno, a vidimo često da je ovaj drugi uvjet prezahtjevan. Mi smatramo kako je legalno trošenje novca nužan uvjet, ali ne i dovoljan za vođenje ekonomske politike. Cilj je odmaknuti se od forsiranja potrošnje pod svaku cijenu i korištenje raspoloživih sredstava kako bi se napravila preobrazba Hrvatske na bolje. Dogodilo se od ulaska u EU da smo uvezli od 200 do 300 tisuća nekvalificiranih radnika, dok je isto toliko kvalificiranih radnika napustilo Hrvatsku i otišlo raditi u Europu. Navedeni fenomen posljedica je činjenice da je domaće gospodarstvo razvijano na modelu koji nije imao potrebe za radnicima koje izbacuje domaći obrazovni sustav, iako su naši studenti i učenici bili izrazito traženi na europskom tržištu rada. Proizvodi našeg obrazovnog sustava su studenti koji diplomiraju, učenici koji završe srednju školu. Ako svi oni bez problema nalaze poslove u Njemačkoj, Irskoj i drugim državama, onda je suludo tražiti problem u hrvatskom obrazovnom sustavu. Kada iz zemlje ode 300 tisuća kvalificiranih radnika, a useli se isto toliko nekvalificiranih radnika onda to nije problem obrazovnog sustava, nego posljedica loše strukture ulaganja i nedostatka industrijske politike i vizije općenito.
JOSIP TICA ‘Ulazimo u najveći ciklus investicija u željeznicu, a gasimo Gredelj. To je suludo, ne zna se tko pije a tko plaća’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2026-02-12 21:08:57 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


