iustitia.bg
Švicarska veleposlanica u Hrvatskoj govori o povijesnom revizionizmu koji jača u globalno nesigurnim vremenima, stavu Švicarske konfederacije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu i američko-izraelskom sukobu s Iranom i bilateralnim odnosima s Hrvatskom
Na 81. obljetnicu proboja zatočenika iz ustaškog Logora Jasenovac, u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu otvorena je izložba “Ecshenstock – Jasenov prut“ švicarskog slikara Velimira Iliševića, posvećene sjećanju na njegovu majku i baku koje su bile zatočenice logora Jasenovac. Otvorenju je nazočila veleposlanica Švicarske konfederacije u Hrvatskoj Beatrice Schaer koja je tom prilikom rekla kako, u kombinaciji figurativnog i apstraktnog, njegovi radovi pozivaju da razmislimo o identitetu, sjećanju i načinima kako promišljamo povijest. „U vremenima globalne nesigurnosti, takvo promišljanje nije samo intimno vrijedno, nego je i veoma važno. Prisustvovala sam komemoraciji u Jasenovcu. Prisjetiti se Jasenovca danas znači odbiti ravnodušnost. Poštovati one kojima je uskraćena mogućnost da ostare, da vole, da sanjaju“, rekla je.
O povijesnom revizionizmu koji jača u globalno nesigurnim vremenima, stavu Švicarske konfederacije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu i američko-izraelskom sukobu s Iranom i bilateralnim odnosima s Hrvatskom, tjednik Nacional razgovarao je sa švicarskom veleposlanicom Beatrice Schaer koja je preuzela dužnost u Zagrebu u rujnu 2025.
S dva magisterija iz međunarodnih odnosa, postala je karijerna diplomatkinja 2001. Obnašala je različite dužnosti kao švicarska diplomatkinja, primjerice u Stalnoj misiji Švicarske pri Uredu Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi i u Stalnom predstavništvu Švicarske pri Vijeću Europe u Strasbourgu, a radila je i na različitim funkcijama u Ministarstvu vanjskih poslova Švicarske konfederacije i Generalnom konzulatu Švicarske u Istanbulu te veleposlanstvima u Danskoj i Egiptu. Na početku karijere diplomatski staž odradila je u švicarskom veleposlanstvu u Sarajevu i tamo zavoljela burek.
NACIONAL: Na obljetnicu proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac otvorili ste izložbu švicarskog umjetnika Velimira Iliševića u Srpskom kulturnom centru. Istaknuli ste da njegovi radovi pozivaju da razmislimo o identitetu, sjećanju i načinima kako promišljamo povijest, što je izuzetno važno u vremenima globalne nesigurnosti. Hrvatska se već dugo susreće s povijesnim revizionizmom i prešućivanjem stvarne prirode fašističke tvorevine NDH. Kako se prema Drugom svjetskom ratu odnosi Švicarska
Općenito, vjerujem da je važno da država i njeni građani pogledaju unatrag u povijest i uče iz povijesti. Za nas je to i način da krenemo u budućnost. Sasvim sigurno da Švicarska nije nikakva iznimka jer i mi smo imali iskustvo u Drugom svjetskom ratu. Doduše, drugačije nego ostale zemlje. Osim toga, mislim da su moji djedovi i bake ili roditelji o tome učili na drugačiji način od mene i svakako drugačije od moga sina danas. Ono što se u međuvremenu dogodilo jest činjenica da smo 1996. osnovali komisiju stručnjaka, odnosno Komisiju Bergier sastavljenu od povjesničara čiji su članovi bili četvero Švicaraca i četvero stranaca, Poljaka, Amerikanaca, Britanaca i Izraelaca koji su detaljno analizirali taj povijesni period i službenu politiku švicarske vlade u Drugom svjetskom ratu. Mnoge stvari su otkrivene, možda neke koje nismo željeli znati, a i neke koje nismo znali. Recimo, saznali smo da su židovski izbjeglice koji su iz Njemačke bježali pred nacizmom vraćani s granice. Postojala je i ekonomska veza s nacističkom Njemačkom. Naravno, to nisu baš lijepa otkrića. Bilo je važno napraviti to izvješće koje je javno objavljeno 2002. Naravno da su ta otkrića dala poticaj brojnim raspravama koje su nakon toga vođene. Neki su kritizirali rezultate izvješća, a neki su ih dočekali s odobravanjem. No smatram da je to bilo nužno. Događale su se stvari na koje ne možemo biti ponosni, ali to je naša povijest i bilo je važno s njome se suočiti i biti iskren oko toga te je isto tako bilo važno implementirati nalaze izvješća u naše obrazovne kurikulume.
‘Kada je Savezno izvršno vijeće uvidjelo da je SAD ušao u rat s Iranom, morali smo primijeniti Zakon o neutralnosti. A što se tiče Amerike i predsjednika Trumpa, ne sjećam se da sam vidjela neke reakcije’
NACIONAL: Ove godine Švicarska obilježava 510. obljetnicu neutralnosti. Naravno, neutralnost košta i zato Švicarska ima jednu od najsnažnijih vojski u Europi. Jesu li se ulaganja u obranu povećala od početka ruske agresije na Ukrajinu i američko-izraelskog sukoba s Iranom?
U ovom trenutku izdvajamo 0,7 posto BDP-a za obranu, ali postoji plan da se to poveća na 1 posto do 2035. Naravno da ovakva globalna situacija utječe na sve, pa i na našu vojsku koja, kao što znate, nije samo profesionalna. Zapravo, unutar vojnog sustava samo je mali postotak profesionalnog vojnog osoblja, a vojska se temelji na sustavu milicije, uključujući i ročnike na obuci. Uz to, vojska raspolaže i s velikom pričuvnom komponentom. Vojni rok u trajanju od 18 tjedana je obvezan za muškarce od osamnaeste godine, a žene ga mogu služiti dobrovoljno. Nakon toga oni svake godine odlaze na vježbe u trajanju od 3 tjedna, sve dok ne odrade 300 dana. Ili to mogu odslužiti odjedanput u trajanju od 300 dana. Ako imaju priziv savjesti, mogu služiti i civilno. U slučaju objave rata, svi u aktivnoj službi bit će pozvani.
NACIONAL: Hrvatska je od početka ove godine ponovno uvela obvezni vojnik rok koji je jedno vrijeme bio ukinut. Je li bilo takvih ideja i u Švicarskoj?
Naravno da je u jednom trenutku, kada su mnogi vjerovali da će mir trajati zauvijek, došlo u pitanje obvezno služenje vojnog roka i zbog toga je 1989. održan referendum. Međutim, većina je glasala protiv ukidanja, a za ukidanje je bilo 35,6 posto građana. Čini mi se da u sadašnjem trenutku malo tko više postavlja pitanje zašto nam uopće treba vojska, jer je razlog više nego očit. No ima još jedna interesantna stvar koju bih htjela naglasiti: služenje vojnog roka je vrlo korisno za miješanje različitih društvenih grupa. U vojsci su zajedno i studenti i poljoprivrednici i radnici, svi oni jedno vrijeme žive zajedno i uče vojne vještine i smatram da je to odličan način međusobnog upoznavanja i stvaranja prijateljstava. Pogotovo drugoj i trećoj generaciji imigranata to doista pomaže da se potpuno integriraju i osjećaju Švicarsku kao svoju domovinu. Usput, snimljen je odličan film upravo o tome.
NACIONAL: Švicarska konfederacija donijela je odluku prema kojoj neće izdavati dozvole za izvoz oružja tvrtkama u SAD zbog napada na Iran. Kako je reagirao Donald Trump?
Budući da smo neutralna država, važno je znati da postoji Zakon o neutralnosti i politika neutralnosti. Zakon proizlazi iz Haaške konvencije iz 1907. kojim su propisane prava i obveze neutralnih država. Postoji niz kriterija, ali temeljni principi su da moramo na isti način tretirati sve strane u međunarodnom oružanom sukobu, da ne dajemo vojnu prednost bilo kojoj strani i da ne sudjelujemo u ratovima iako se smijemo braniti. Kada je Savezno izvršno vijeće uvidjelo da je SAD ušao u rat s Iranom, morali smo primijeniti Zakon o neutralnosti. A što se tiče Amerike i predsjednika Trumpa, ne sjećam se da sam vidjela neke reakcije.
NACIONAL: Švicarska nije članica EU-a, ali u mnogočemu slijedi europske politike, pa i sankcije Rusiji. Što je s ruskom imovinom, odnosno novcem u švicarskim bankama
Kao što sam prije spomenula, riječ je o politici neutralnosti. A to znači da ne smijemo izvoziti ni slati oružje bilo kojoj od strana uključenih u međunarodni sukob jer mi smo neutralna zemlja. U okviru politike neutralnosti Savezno vijeće donijelo je odluku da slijedi politiku sankcija EU-a prema Rusiji i da zamrzne rusku imovinu u švicarskim bankama. Do sada smo zamrznuli oko 7 milijardi eura.
NACIONAL: Zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom rastu cijene energije, a svijetu prijeti nestašica goriva. Na koji način se Švicarska suočava s energetskom krizom?
Na sreću, mi imamo određene rezerve energije. Međutim, u jednom trenutku, ako doista dođe do globalne energetske krize, i te će rezerve biti iscrpljene. Dakako da će ta energetska kriza pogoditi i nas. Zato se ipak nadamo da se to neće dogoditi. Jer mi i dalje uvelike ovisimo o fosilnim gorivima, to je veliki dio našeg energetskog miksa iako se, kao i ostale države, nastojimo sve više okretati obnovljivim izvorima energije. A što se tiče cijena na benzinskim crpkama, one su naravno skočile, no švicarska vlada nije intervenirala kao što su to učinile neke druge zemlje.
NACIONAL: Švicarska je i ove godine bila domaćin Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, na kojem je predsjednik Trump osnovao svoj Odbor za mir. Zbog njegovih namjera da anektira Grenland mnogi europski čelnici otkazali su dolazak. Kako biste ocijenili transatlantske odnose i koliko je odmicanje SAD-a od EU-a opasno za europsku sigurnost? Ima li EU snage braniti se sam?
To je prvenstveno pitanje za veleposlanike europskih zemalja. Međutim, uzimajući u obzir globalnu nestabilnost i nepredvidivost razvoja transatlantskih odnosa, smatram da je to natjeralo EU i druge europske zemlje kao što je i Švicarsku, da ulažu više u obranu. A to se osobito odnosi na članice NATO-a jer i glavni tajnik Mark Rutte na tome inzistira.
Iako Švicarska nije članica EU-a, mi smo u Europi. Zapravo u srcu Europe i naravno da se sve to i nas tiče. Ne možemo o sebi razmišljati kao o izoliranom otoku. Ne znamo kako će se dalje razvijati transatlantski odnosi, ali ako se SAD doista povuče iz sigurnosnog kišobrana, to će utjecati na sigurnost cijele Europe, pa i nas.
NACIONAL: U veljači su u Ženevi održani mirovini pregovori između Ukrajine i Rusije pod posredovanjem SAD-a koji nisu završili dogovorom. Čini se da su nakon američkog napada na Iran ti pregovori u drugom planu. Kakav je stav Švicarske prema zahtjevima da se Ukrajina odrekne dijela svog teritorija i vjerujte li da će se ti mirovni pregovori nastaviti?
Što se tiče odricanja dijela teritorija, ta odluka je isključivo na Ukrajini. To je njihov teritorij i samo oni mogu procijeniti žele li to prihvatiti ili ne. Međutim, Švicarska se zalaže za teritorijalni integritet svake države, protivimo se upotrebi sile i zalažemo za mirna rješenja sukoba. Švicarska je tradicionalno mjesto za mirovne pregovore i mi uvijek naglašavamo da u tome imamo iskustva, dorasli smo takvim diplomatskim zadacima i zato uvijek, kao neutralna zemlja, nudimo naše „dobre usluge“ za takve sastanke. Uvijek činimo sve da to omogućimo. Imali smo mirovne pregovore o Ukrajini ne samo u Ženevi, već i u Bürgenstocku, održala se i konferencija o obnovi Ukrajine u Luganu. U Švicarskoj se vode i vrlo osjetljivi razgovori koji ne idu u javnost, a mi uvijek možemo omogućiti sigurnost i povjerljivost takvih sastanaka. A što se tiče nastavka mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, uvijek moramo biti optimistični.
NACIONAL: I vi ste imali iskustva u organizaciji sastanka na vrhu, SAD-a i Rusije u Ženevi. Kako je to izgledalo?
Da, sudjelovala sam u organizaciji summita Biden – Putin 2021. Bilo je to nezaboravno iskustvo. Osobito gledano iz današnje perspektive. Tada još nismo znali kako će se stvari dalje razvijati, ali je u tom trenutku još postojala neka nada. Nisam prisustvovala tim razgovorima, no činjenica da su se ta dvojica predsjednika sastala, razgovarala i razmjenjivala mišljenja danas izgleda nestvarno. Kao da govorimo o nekom drugom svijetu.
‘Stabiliziranje Zapadnog Balkana svakako je pozitivno i u interesu cijele Europe’, rekla je švicarska veleposlanica Nacionalovoj novinarki, FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Predsjednik Trump nametnuo je carine od 39 posto Švicarskoj zbog navodne neravnoteže u trgovinskim odnosima, a onda ih smanjio na 15 posto. Hoće li zauzvrat švicarske farmaceutske tvrtke poput Rochea više ulagati u SAD? Je li to bila ucjena
To je tražio predsjednik Trump. Međutim, morate znati da je američko tržište izuzetno važno za švicarsku farmaceutsku industriju. I njihova je namjera da povećaju svoje investicije u SAD.
NACIONAL: Predsjednik Trump prijetio je Švicarskoj, što je bez presedana. Kako je to doživjela švicarska javnost?
To je bilo prilično neuobičajeno i na to nismo navikli u diplomaciji. Teško mi je govoriti o stavu švicarskih građana prema SAD-u, ali mogli su se čuti neki kritični glasovi jer ljudi nisu mogli shvatiti zašto to predsjednik Trump radi i zašto se toliko u jednom trenutku fokusirao na Švicarsku. Švicarska nema nikakvih carina na uvoz američkih industrijskih proizvoda. Međutim, razgovori o carinama se i dalje vode. Razgovaramo s američkom stranom i oko toga smo optimistični.
NACIONAL: Švicarska je zemlja koja odlučuje o zakonima na referendumima. Zanimljivo kako su Švicarci sa 62 posto glasali protiv smanjenja pristojbe za javne medije koja iznosi 400 eura godišnje jer ne žele ugroziti produkciju sadržaja na četiri nacionalna jezika. Kako biste opisali poziciju javnog medijskog servisa u Švicarskoj i ima li politika utjecaj na sadržaje?
Švicarska javna radiotelevizija SRG SSR krovna je organizacija koja upravlja javnim medijima na četiri jezika – njemačkom, francuskom, talijanskom i retoromanskom. Organizirana je kao udruga i podijeljena na četiri regionalna društva koja pokrivaju četiri govorna područja. Oni imaju svoj upravni odbor i skupštinu, a svatko u Švicarskoj može postati član te udruge. Dakle, to nije državna institucija i vlada nema nikakvog utjecaja na sadržaj programa ni na izbor čelnih ljudi. To je doista javni medij čija je misija promovirati raznolikost i donositi informacije na četiri jezika. Ako pogledamo zastupljenost tih jezika, 61 posto stanovnika govori švicarski njemački, 23 posto francuski, 8 posto talijanski i oko 0,5 posto retoromanski. Sasvim sigurno ne bilo programa na retoromanskom kada bi samo oni plaćali pretplatu za taj program. Iako se možda u početku građanima činila privlačnom ideja da plaćaju manju pretplatu, na kraju je prevladala svijest o tome da je to veliki rizik i da bi posljedice mogle biti ukidanje programa na talijanskom i retoromanskom, jer se oko 80 posto proračuna švicarske javne televizije financira upravo putem pretplate.
‘Sada i za hrvatsku, kao i za sve ostale zemlje članice EU-a, vrijedi ugovor o slobodnom kretanju ljudi. Zato pretpostavljam da će hrvatski građani i dalje dolaziti raditi i živjeti u Švicarskoj’
NACIONAL: U Švicarskoj živi velika hrvatska dijaspora, hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman jedan dio života radio je i živio u Švicarskoj. Kako se hrvatske imigrante doživljava u Švicarskoj?
U Švicarskoj živi oko sto tisuća Hrvata. To je doista velika dijaspora koja je jako dobro integrirana u švicarsko društvo i daje mu veliki doprinos. Među njima ima puno visoko obrazovanih ljudi koji su zaposleni u najrazličitijim sektorima gospodarstva ili kulture. Naravno da oni bitno učvršćuju naše veze i doprinose dobrim bilateralnim odnosima između naše dvije zemlje. I to ne samo političkim, već i gospodarskim. Naravno, u Švicarskoj živi i druga i treća generacija hrvatskih iseljenika i oni su postali Švicarci. Mi smo doista multikulturalno društvo i u mnogim razredima u švicarskim školama teško je pronaći nekoga tko je 100 posto Švicarac. Budući da je Švicarska od 1. siječnja 2026. ukinula sustav kvota za radne dozvole hrvatskim državljanima, time je za njih u potpunosti otvoreno tržište rada. Sada i za Hrvatsku, kao i za sve ostale zemlje članice EU-a, vrijedi ugovor o slobodnom kretanju ljudi. Zato pretpostavljam da će hrvatski građani i dalje dolaziti raditi i živjeti u Švicarskoj.
NACIONAL: Čim se preuzeli dužnost u Hrvatskoj, u službeni posjet stigla je bivša švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter. Središnja tema razgovora s hrvatskim predsjednikom i premijerom bila je situacija na Zapadnom Balkanu. Kakav je stav Švicarske prema daljnjem proširenju i vjerujete li da je na čekanju do daljnjega zbog situacije u svijetu i jačanja ruskog utjecaja u regiji?
Došlo je do određenog napretka u nekim zemljama. Neke su bliže ulasku u EU od drugih i slika je prilično heterogena. Svaka od tih zemalja ima svoje razloge zašto napreduje, ili je zastala u napretku prema članstvu. No, općenito govoreći, smatramo da je proširenje jako dobro za ovu regiju, osobito uzimajući u obzir nedavnu povijest. Stabiliziranje Zapadnog Balkana svakako je pozitivno i u interesu cijele Europe. Teško mi je govoriti o ruskom utjecaju na proces proširenja, Europska komisija i osobe uključene u pregovore o tome zasigurno više znaju.
ŠVICARSKA VELEPOSLANICA: Mi smo neutralna zemlja pa ne izvozimo oružje bilo kojoj od strana uključenih u međunarodni sukob 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-09 20:42:29 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
