iustitia.bg
Sa Sanjom Radolović, 37-godišnjom saborskom zastupnicom SDP-a iz Istre i predsjednicom saborskog Odbora za turizam, razgovarali smo povodom afera u Hrvatskom skijaškom savezu i pronevjerom 30 milijuna eura u proteklih 12 godina. To je utvrdila neovisna revizija, a potom su uslijedile i afere u drugim sportskim savezima koje su prisilile i predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Matešu da podnese ostavku.
Sanja Radolović doktorirala je na Sveučilištu u Puli na ekonomskoj temi iz gospodarske diplomacije. Na Izbornoj konvenciji SDP-a Istarske županije u Fažani potkraj svibnja ove godine Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, ponovno je izabran za predsjednika županijske organizacije SDP-a, a Sanja Radolović izabrana je za potpredsjednicu. Njezina impresivna imovinska kartica svrstala ju je među najbogatije saborske zastupnice, a pozornost javnosti izazvala je i nekim objavama na Facebooku.
NACIONAL: Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša podnio je ostavku zbog afera u sportskim savezima, posebno u Hrvatskom skijaškom savezu u kojem je revizija utvrdila da je u proteklih 12 godina pronevjereno 30 milijuna eura. Je li vas iznenadila ostavka
Iznenadila me jer se Mateša u svojim javnim nastupima tome opirao. Nakon ove afere u Hrvatskom skijaškom savezu gdje je bilo zamračeno 30 milijuna eura, radila sam detaljnu analizu, pa sam postavila i 16 pitanja ministru turizma i sporta Tončiju Glavini na koja još nisam dobila odgovore. Ključan je problem od starta da ne postoje nikakvi kriteriji po kojima Hrvatski olimpijski odbor dodjeljuje i raspoređuje sredstva sportskim savezima, a postoje 88 sportska saveza. Dakle, dan danas ne znamo koji su važeći kriteriji prema kojima Hrvatski olimpijski odbor dodjeljuje sredstva nacionalnim sportskim savezima. Ne znamo u kojoj mjeri se pri raspodjeli sredstava vrednuju međunarodni sportski rezultati, broj registriranih sportaša, rad s djecom i mladima, stručni kadar te razvoj sporta na lokalnoj razini. Ne znamo ni postoji li jedinstveni bodovni sustav ili metodologija temeljem koje se određuje visina sredstava za pojedini savez.
NACIONAL: Koja ste pitanja postavili ministru turizma i sporta
Od ministra sam zatražila i podatke o tome koji savezi su u posljednjih pet godina dobili najveći rast sredstava, a koji najveće smanjenje, iz kojih razloga. Jesu li pojedinim savezima sredstva bila uskraćena ili smanjena zbog nepravilnosti u radu ili neispunjavanja obveza. Nitko ne zna zašto nogomet dobiva ovoliko, odbojka ili judo onoliko. Ne postoje nikakvi kriteriji. Jedino javno dostupan podatak je koliki je proračun Hrvatskog olimpijskog odbora koji raspodjeljuje proračunski novac. On je u 2026. godini iznosio 64 milijuna eura. Problem su ovdje sponzorstva i donacije o čemu nema detaljnih analitičkih podataka. Najveći su problem donacije i sponzorstva od državnih i javnih tvrtki poput HEP-a i Hrvatske lutrije. Ta su sredstva najvećim dijelom pronevjerena, odnosno zamračena, a i tu je riječ o javnom novcu. I dalje mi zvuči nevjerojatno da je Samostalni sektor za financijske istrage Porezne uprave obavio financijsku istragu i utvrdio da je u Hrvatskom skijaškom savezu u proteklih 12 godina zamračeno 30 milijuna eura. Veliki problem je također što je HDZ izmijenio Zakon o sportu.
‘Najveći su problem donacije i sponzorstva od državnih i javnih tvrtki poput HEP-a i Hrvatske lutrije. Ta su sredstva najvećim dijelom pronevjerena, odnosno zamračena, a i tu je riječ o javnom novcu’
NACIONAL: U čemu vidite problem s izmjenama Zakona o sportu?
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da je HDZ izmjenama Zakona o sportu 2022. godine ukinuo članak 76. kojim je Hrvatski olimpijski odbor bio obvezan podnositi izvješća Saboru. Time je praktično uklonjen parlamentarni nadzor nad trošenjem javnog novca u sportu. Govorimo o milijunima eura poreznih obveznika, a danas više ne postoji obveza da HOO o tome javno odgovara najvišem predstavničkom tijelu građana. Kada ukinete nadzor i transparentnost, automatski otvarate prostor za netransparentno upravljanje, pogodovanja i moguće zlouporabe. Upravo zato danas imamo situaciju da javnost tek nakon revizija i afera saznaje što se godinama događalo u pojedinim savezima. Smatram da se parlamentarni nadzor mora hitno vratiti jer sport ne smije biti prostor bez odgovornosti i kontrole. Ostavka Zlatka Mateše sada se dogodila očito pod političkim pritiskom. Dan ranije na saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport čovjek je djelovao kao da nema namjeru podnijeti ostavku, niti da to želi učiniti.
NACIONAL: Zašto vi niste bili na sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport?
Imala sam opravdan razlog. Upravo u to vrijeme predsjedala sam sjednicom saborskog Odbora za turizam u susjednoj prostoriji, koji sam sazvala ranije. Direktor Hrvatske turističke Kristijan Staničić došao je prezentirati godišnje izvješće, program rada i rezultate poslovanja. Dotakli smo se i teme financiranja Hrvatskog skijaškog saveza kroz sredstva Hrvatske turističke zajednice, gdje se uključio i neovisni ovlašteni revizor. Bilo je prezentirano i kako su korištena sredstva Hrvatske turističke zajednice, koja su bila dodijeljena tom sportskom savezu.
Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica saborskog Odbora za turizam, govori o aferi u Hrvatskom skijaškom savezu i pronevjeri 30 milijuna eura te zašto ju je iznenadila ostavka Zlatka Mateše, dugovječnog predsjednika HOO-a
NACIONAL: I što je utvrdio ovlašteni revizor o trošenju sredstava Turističke zajednice u Hrvatskom skijaškom savezu? Pretpostavljam da je bilo sve u redu, zar ne?
Iskreno, ništa što nismo očekivali. Prema njegovu izvještaju utvrđeno je da su se poštovale procedure. Međutim, problem je u dijelu sredstava koja su Hrvatskom skijaškom savezu isplaćena kroz donacije i sponzorstva od državnih i javih tvrtki i način izvlačenja – plaćanje računa inozemnim društvima za neisporučene usluge. Ta društva u vlasništvu ili povezana s fizičkim osobama koje su pribavile nepripadnu imovinsku korist onda su izvlačena kroz plaćanje računa inozemnim društvima za neisporučene usluge, što je rezultiralo kaznenom prijavom USKOK-a.
NACIONAL: Hrvatske ove godine nema među osam najpovoljnijih turističkih država na Mediteranu, a ministar Glavina traži da se cijene u turizmu spuste za 20 posto.
Sarkastično ću reći da se ministar turizma i sporta sjetio pozvati turistički sektor da spusti cijene za 20 posto pred sam ulazak u turističku sezonu, a pritom je vladajući HDZ odbio sazivanje tematske sjednice saborskog Odbora za turizam prije nekoliko mjeseci upravo na temu cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma. Problem nije samo u cijenama, nego u tome što rast cijena u velikom broju slučajeva nije pratio rast kvalitete usluge. Tamo gdje je rast cijena pratio i rast kvalitete ne možemo govoriti o neopravdanom rastu cijena, ali imamo primjerice smještajnih objekata na našoj obali u koje se nije uložio „jedan euro“ od neovisnosti hrvatske države, a cijene tih objekata bjesomučno skaču iz godine u godinu. Također, Hrvatska se godinama oslanjala na glavni pokazatelj razvoja turizma kroz brojenje noćenja i dolazaka, i to posebice u srpnju i kolovozu.

‘Nakon ove afere u Hrvatskom skijaškom savezu, radila sam detaljnu analizu, pa sam postavila i 16 pitanja ministru turizma i sporta Tončiju Glavini na koja još nisam dobila odgovore’. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL
NACIONAL: Što je u tom brojenju dolazaka i noćenjima turista pogrešno?
Održivog turizma nema bez visoke dodane vrijednosti. Danas imamo situaciju da su pojedine usluge skuplje nego u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj, a naši građani pritom vlastitu obalu sve teže mogu priuštiti. Činjenica je da i u turizmu imamo sniženu stopu PDV-a od 13 posto za smještaj i ugostiteljske usluge, ali i ona je jedna od najvećih u odnosu na druge zemlje na Mediteranu. U usporedbi s glavnim turističkim konkurentima na Mediteranu, Hrvatska ima relativno višu stopu PDV-a u odnosu na nama konkurentne turističke zemlje koje koriste niže porezno opterećenje kao alat za jačanje konkurentnosti turističkog sektora.
NACIONAL: Po struci ste doktorica ekonomskih znanosti, pa često govorite o „inflaciji pohlepe“, a premijer Andrej Plenković kaže da je inflacija u Hrvatskoj uvezena zbog energetske krize i blokade Hormuza.
Nije riječ o uvezenoj inflaciji jer smo po stopi inflacije neslavni lideri među zemljama Europske unije. Mi smo prebacili stopu inflacije više od 5 posto zaslugom Plenkovićeve vlade, dok je u nekim zemljama Europske unije stopa inflacije pala i ispod ciljanih 2 posto. No to ne umanjuje problem „inflacije pohlepe“ koji je prisutan u Hrvatskoj. Do prije četiri godine nitko nije govorio o tome, ali sada figurativno možemo već govoriti o „inflaciji pohlepe“ kao znanstveno utemeljenom pojmu. Riječ je o neopravdanim inflatornim očekivanjima kroz visoke cijene ugrađene u proizvode i usluge kompanija. I to se stvarno događa. Pogledate li podatke HNB-a i podatke Državnog zavoda za statistiku, to je jasno. Jedan dio kompanija ugrađuje ta neopravdana inflatorna očekivanja u cijene svojih proizvoda i usluga. S druge strane, imamo paradoks da u Hrvatskoj gledamo nikad veći rast trgovačkih marži i profita u trgovini. To su javno dostupni podaci na stranicama FINA-e, gdje je lako vidljivo da su neke kompanije, posebice banke, trgovački lanci, telekomi i agencije za naplatu potraživanja ostvarili generacijske dobiti.
NACIONAL: Kako se to reflektira na svakodnevicu hrvatskih građana
Zato građani imaju osjećaj da ih se vara. Jer kada slušaju o rekordnim prihodima od turizma, rekordnom rastu BDP-a i milijardama iz europskih fondova, pitaju se vrlo jednostavno: “Zašto onda ja živim lošije?”. I dok cijene rastu, prosječna plaća možda raste na papiru, ali velik broj ljudi u trgovini, turizmu, proizvodnji i uslužnim djelatnostima i dalje radi za plaće koje jedva pokrivaju osnovne troškove života. Mjere vlade Andreja Plenkovića za suzbijanje inflacije su reaktivne, kratkoročne i ne rješavaju temeljne strukturne probleme inflacije koja „hara“ Hrvatskom. Potrebne su dugoročne strukturne reforme i poticanje domaće industrijske i poljoprivredne proizvodnje te energetska neovisnost koliko god je to moguće kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim čimbenicima.
NACIONAL: Premijer Plenković odgovara da imamo najveći rast BDP-a u eurozoni.
Vlada HDZ-a i koalicijskih partnera hvali se rastom BDP-a, rastom kreditnog rejtinga, ali smatram da politika nije uspješna ako se hvali makroekonomskim pokazateljima dok ljudi mikroekonomski svakodnevno u Hrvatskoj upravo zbog inflacije propadaju. Inflacija u Hrvatskoj više nije samo ekonomski problem, već je postala društveni problem koji stvara osjećaj nesigurnosti i utječe i na demografsku sliku Hrvatske kroz iseljavanje i smanjenje stope nataliteta. Ljudi odgađaju osnivanje obitelji, odgađaju normalan život jer ne znaju što ih čeka za šest mjeseci, a kamoli kroz neko duže razdoblje.
NACIONAL: O kojoj je stopi inflacije riječ u Hrvatskoj?
Kumulativna stopa inflacije bila je 5,8 posto, službena inflacija može biti 5,8 posto, ali za građane koji većinu prihoda troše na hranu, režije i stanovanje ona je višestruko veća. U Hrvatskoj imamo preko 300 tisuća umirovljenika koji primaju 400 eura mirovine i njima inflacija nije 5,8 posto, nego figurativno rečeno 58 posto. Prema posljednjim podacima DZS-a, cijene prijevoza porasle su čak 13,1 posto. Stanovanje, voda, struja, plin i gorivo skuplji su za 12,1 posto, restorani i smještaj 6,2 posto, zdravstvo 4,2 posto. Usluge informacija i komunikacije skuplje za 3,3 posto. Troškovi stanovanja postali su jedan od ključnih problema, pri čemu u Hrvatskoj imamo i do 130.000 kućanstava bez trajno riješenog stambenog pitanja, dok velik broj građana izdvaja više od 40 posto svojih prihoda na stanovanje, a rast stanarina i cijena nekretnina dodatno pogoršavaju situaciju, osobito za mlade obitelji i podstanare. Po pitanju rasta cijene hrane imamo apsurdnu situaciju na tržištu. Naime, brojni proizvodi na hrvatskim policama skuplji su nego u državama u okruženju poput Njemačke, Austrije ili Slovenije, i to čak i kada je riječ o proizvodima proizvedenima u Hrvatskoj. Poseban je apsurd da imamo najviši rast cijena prehrambenih proizvoda na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a od 5 posto.
‘Ostavka Zlatka mMteše sada se dogodila očito pod političkim pritiskom. Dan ranije na saborskom Odboru čovjek je djelovao kao da nema namjeru podnijeti ostavku, niti da to želi učiniti’
NACIONAL: Doktorirali ste na sveučilištu u Puli iz područja ekonomije, a imali ste zanimljivu temu doktorske disertacije – gospodarsku diplomaciju.
Tema mi je bila gospodarska diplomacija i usporedba s pojedinim zemljama. Primjerice u Francuskoj gospodarska diplomacija pomaže francuskom izvozu. Doslovce prodaje francuske proizvode i usluge. U Hrvatskoj gotovo da ne postoji razlika između političke i javne diplomacije. Dobar dio hrvatskih gospodarskih predstavništava postoje samo na papiru. Obranila sam tu disertaciju 2016. godine. Tri godine sam prikupljala podatke, a bilo mi ih je jako teško prikupiti, jer gotovo da nije bilo podataka o hrvatskoj gospodarskoj diplomaciji. Glavna teza mi je bila traženje odgovora na pitanje može li gospodarska diplomacija povećati makroekonomske indikatore, utjecati na povećanje BDP-a, na povećanje izvoza. Uspoređivala sam situaciju s drugim zemljama. Uspoređivala sam tako situaciju i sa zemljom koja ima najuspješniju gospodarsku diplomaciju, a to je Austrija.
NACIONAL: Zašto smatrate da Austrija ima najuspješniju gospodarsku diplomaciju?
Austrija ima izuzetno razvijenu snažnu mrežu gospodarske diplomacije u svijetu. Tamo se prati apsolutno sve. Koliko je njihov ataše ostvario kontakata u zemlji primateljici s gospodarstvenicima. Koliko je pomogao u prodaji austrijskih proizvoda i usluga. To se pomno prati, a ljude se ocjenjuje po učinkovitosti. Iako su Francuzi začetnici gospodarske diplomacije u Europi, oni imaju drukčiji pristup snažno vezan uz politiku. Bivši francuski predsjednik Jacques Chirac kada je putovao po svijetu nije samo promovirao državu, nego i prodavao francuske proizvode. “Kada idem u inozemstvo, prodajem francuske proizvode”, govorio je Chirac.
NACIONAL: Je li onda američki predsjednik Donald Trump dobar primjer uspješne gospodarske diplomacije? Sada je bacio oko na Grenland bogat rijetkim mineralima važnim u suvremenoj industriji iako je riječ o autonomnom teritoriju Danske.
To je dvosjekli mač. Donald Trump pomaže ponajprije sebi, pa je tako lansirao i svoju kriptovalutu. U Americi ne možeš ući u politiku ako iza sebe nemaš uspjeh u poslovnom svijetu. Vlastitom promocijom Donald Trump izgradio je imidž osobe koja slovi za uspješnog biznismena iako postoji i podatak da je šest puta bankrotirao. Doduše, prema njegovom priznanju, priznao je bankrot u četiri slučaja. Zato je teško povezati njegovu predodžbu o samom sebi sa stvarnošću, ali je nedvojbeno da je jedan od najmoćnijih političara u svijetu. Jest bankrotirao, ali da se malo našalim svaki se put izdizao iz pepela. Nevjerojatno je da su ga Amerikanci nakon jednog njegova neuspješnog mandata ponovo izabrali i tako izvukli iz mirovine. Amerikanci imaju jedan od najkompliciranijih izbornih sustava. Znam se našaliti da je jednako kompliciran kao i onaj izborni sustav u Bosni i Hercegovini. Amerikancima taj njihov elektorski sustav odgovara. Mi Europu, tu našu „staru damu“, ne znamo čuvati, a u Americi, zemlji sastavljenoj od 50 država, kada Amerikanac čuje američku himnu, doslovce mu suze krenu na oči. Većina ljudi u Europi i ne zna službenu europsku himnu.
‘Mi smo prebacili stopu inflacije više od 5 posto zaslugom Plenkovićeve vlade, dok je u nekim zemljama EU-a stopa inflacije pala i ispod ciljanih 2 posto. No to ne umanjuje problem ‘inflacije pohlepe’ u RH’
NACIONAL: Ali ne može se reći da su građani u Hrvatskoj benevolentni prema hrvatskoj himni.
To je točno, ali govorila sam o Europi. Moram priznati da je meni hrvatska himna jedna od najljepših himni, ali da mi je i naša istarska himna „Krasna Zemljo, Istro mila“ koju znam od slova do slova, predivna. Matko Brajša Rašan koji ju je skladao i Ivan Cukon koji je napisao stihove vjerojatno tada nisu ni znali kakvo će posebno mjesto imati i stoljeće nakon.
NACIONAL: Kad prođemo tunel pod Učkom dočekuje nas privlačan slogan ispisan na drvenoj ploči, „Istra, zemlja dobrega vina“, a imate i najmanji grad na svijetu Hum.
Ovome „Istra, zemlja dobrega vina“ dodala bih i zemlja „dobrega ulja“, ali i dobrih ljudi. Ljudi osjećaju i taj regionalni identitet. Rekla bih hrvatski identitet i domoljublje, ali i regionalni identiteti su važni. Hum službeno nema status grada, ima pedesetak stanovnika, ali figurira u turističkim prospektima kao „najmanji grad na svijetu“. U njegovoj je blizini i “staza sedam slapova“. To je jedna od najdivnijih pješačkih staza. I Kotli su na toj pješačkoj stazi. Mi Istrijani volimo svako naše mjesto. Znate kako kažemo: proputovali bismo cijeli svijet, ali živjeli bismo samo u Istri. Znate li što je još dobro u Istri? Da biste prošli s jedne strane na njenu drugu, treba vam samo 40 minuta vožnje autom. Nedostaju nam željeznica, ali i biciklističke staze iako imamo jednu predivnu, Parenzanu, nekad uskotračnu željezničku prugu koja je povezivala Trst s Porečom.
SANJA RADOLOVIĆ ‘HDZ je izmjenama Zakona o sportu oslobodio HOO obaveze podnošenja izvješća Saboru i otvorio put kriminalu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-28 20:49:52 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



