• News
  • Investigations
  • Online Store IUSTITIA
  • Real Estate agency
  • Petar Nizamov
  • Fitness & Wellness coach
  • Food Delivery
  • Charcoal retail
  • Firewood Wholesale
  • Charcoal Wholesale
  • Web Development agency
ar العربية dk Dansk de Deutsch gr Ελληνικά en English bg български cz Čeština es Español fr Français il עברית hr Hrvatski hu Magyar it Italiano lt Lietuviškai lv Latviešu valoda mk македонски јазик no Norsk Bokmål nl Nederlands pl Polski pt Português ro Română ru Русский sk Slovenčina si Slovenščina sr Српски језик se Svenska tr Türkçe ua Українська japan 日本語 thai ไทย iran فارسی china 中文 (中国) belarus Беларуская мова osterreich Deutsch Austria schweiz Deutsch Switzerland shqiperia shqiperia usa English USA bih Bosanski
Thursday, November 19, 2026
Logo za web-stranicu posvećenu istraživačkom novinarstvu i detaljnim člancima o temama od javnog interesa
  • Pravosuđe | istraživačko novinarstvo, vijesti, analize
  • O nama – agencija za istraživačko novinarstvo IUSTITIA – Burgas, Bugarska
  • Vijesti iz 2025.
  • Hrvatska danas | Hrvatske vijesti
  • Svjetske vijesti
  • Istrage
  • Analize
  • Politika
  • Kondicija
  • Web Dev – Razvoj web stranica
    • SEO optimizacija
    • Digitalni marketing
    • Web dizajn
  • Pitanja
  • Hrvatski
    • العربية
    • Dansk
    • Deutsch
    • Ελληνικά
    • English
    • български
    • Čeština
    • Español
    • Français
    • עברית
    • Hrvatski
    • Magyar
    • Italiano
    • Lietuviškai
    • Latviešu valoda
    • македонски јазик
    • Norsk Bokmål
    • Nederlands
    • Polski
    • Português
    • Română
    • Русский
    • Slovenčina
    • Slovenščina
    • Српски језик
    • Svenska
    • Türkçe
    • Українська
    • 日本語
    • ไทย
    • فارسی
    • 中文 (中国)
    • Беларуская мова
    • Deutsch Austria
    • Deutsch Switzerland
    • shqiperia
    • English USA
    • Bosanski
No Result
View All Result
  • Pravosuđe | istraživačko novinarstvo, vijesti, analize
  • O nama – agencija za istraživačko novinarstvo IUSTITIA – Burgas, Bugarska
  • Vijesti iz 2025.
  • Hrvatska danas | Hrvatske vijesti
  • Svjetske vijesti
  • Istrage
  • Analize
  • Politika
  • Kondicija
  • Web Dev – Razvoj web stranica
    • SEO optimizacija
    • Digitalni marketing
    • Web dizajn
  • Pitanja
  • Hrvatski
    • العربية
    • Dansk
    • Deutsch
    • Ελληνικά
    • English
    • български
    • Čeština
    • Español
    • Français
    • עברית
    • Hrvatski
    • Magyar
    • Italiano
    • Lietuviškai
    • Latviešu valoda
    • македонски јазик
    • Norsk Bokmål
    • Nederlands
    • Polski
    • Português
    • Română
    • Русский
    • Slovenčina
    • Slovenščina
    • Српски језик
    • Svenska
    • Türkçe
    • Українська
    • 日本語
    • ไทย
    • فارسی
    • 中文 (中国)
    • Беларуская мова
    • Deutsch Austria
    • Deutsch Switzerland
    • shqiperia
    • English USA
    • Bosanski
No Result
View All Result
Logo medijske organizacije specijalizirane za istraživačko novinarstvo, koja objavljuje članke, analize i dokumentirani materijal od javnog interesa
No Result
View All Result

SLUČAJ FRANAK Ovo su izdvojena mišljenja Jadranka Juga i još trojice sudaca Vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026

Юстиция Иванова by Юстиция Иванова
June 26, 2026
in Analize, Hrvatska danas | Hrvatske vijesti, Istrage, Politika, Svjetske vijesti, Vijesti iz 2025., Без категория
0
Web stranica istraživačkog novinarstva s dubinskim istraživanjima, pričama od javnog interesa, vijestima i odabranim novinarskim izvještajima

Izbor istraživačkih članaka i novinarskih publikacija. Slika ističe usmjerenost web stranice na istraživačko novinarstvo i teme od javnog interesa.

Споделете в социалните мрежи / Споделете в социалните мрежи / Share in social media
Facebook X LinkedIn Reddit Telegram WhatsApp Email Print

iustitia.bg

Съдържание :

Toggle
  • IZDVOJENO MIŠLJENJE suca izvjestitelja Vrhovnog suda Jadranka Juga čije su izuzeće još ranije tražile banke
  • Suci u Izdvojenom mišljenju: ‘Cilj zakona bio je otkloniti dužničku krizu, a ne rješavati pitanje nepoštenosti i ništetnosti iz osnovnog ugovora o kreditu’
    • IZDVOJENO MIŠLJENJE – Predsjednika vijeća Damira Kontreca i člana vijeća Dražena Jakovine
  • ‘Tužitelj ima pravo na povrat onoga što je platio na temelju ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, i to prema pravilima o stjecanju bez osnove. A ovime je anulirana pravna posljedica ništetne odredbe’
    • IZDVOJENO MIŠLJENJE – Josip Turkalj, sudac Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Nacional je dobio uvid u kontroverznu odluku Proširenog vijeća Vrhovnog suda od 27. svibnja ove godine u slučaju Franak koju je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca DamiraKontreca predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja te mr. sc. lgora Periše, Josipa Turkalja, Marine Paulić, Đure Sesse, mr. sc. DraženaJakovine, Miriane Magud, Goranke Barać-Ručević, dr. sc. Ante Perkušića, Renate
Santek, Darka Milkovića i mr. sc. Neri Radas kao članova vijeća, ali i uvid u izdvojena mišljenja četvero sudaca tog istog Proširenog vijeća. Posebno je značajno da su izdvojena mišljenja donijeli i sudac izvjestitelj u tom predmetu Jadranko Jug, kao i predsjednik Vijeća Damir Kontrec, a protiv odluke svoja su mišljanja iskazali i suci Dražen Jakovina i Josip Turkalj. Nacional u cijelosti donosi sva četiri izdvojena mišljenja koja pokazuju zašto je sama ta odluka sporna i zašto se s datumom objave odluke čekalo iako je ona bila donesena još 27. svibnja.

Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 jadranko jug iustitia. Bg iustitia. Bg nacional je dobio uvid u kontroverznu odluku proširenog vijeća vrhovnog suda od 27. Svibnja ove godine u slučaju franak koju je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca damirakontreca predsjednika vijeća,... Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 2026-06-26 16:10:18 iustitia. Bg pravda - iustitia. Bg

Sudac izvjestitelj Jadranko Jug Photo: Vrhovni sud

IZDVOJENO MIŠLJENJE suca izvjestitelja Vrhovnog suda Jadranka Juga čije su izuzeće još ranije tražile banke

S navedenim pravnim shvaćanjem kao i obrazloženjem tog pravnog shvaćanja ne mogu se složiti i smatram da je ono u suprotnosti s pravom i zakonima Republike Hrvatske, sudskom praksom sudova u RH, pravom Europske unije (dalje:- 2 – Rev-457/2025-21-1 EU), sudskom praksom Suda EU, a također takvim pravnim shvaćanjem zbog pogrešne primjene materijalnog prava dolazi do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Primjena prava RH i sudske prakse sudova u RH:

ZID ZPK/15 je imao osnovni cilj otkloniti dužničku krizu na osnovu jednokratne I vremenski ograničene mjere u vidu konverzije u odgovarajuće kredite sklopljene u EUR da se krediti vezani uz CHF konvertiraju u odgovarajuće kredite denominirane u EUR i kredite denominirane u kunama, s valutnom klauzulom u EUR (čl. 19.a do čl. 19.e. ZID ZPK/15). Cilj ZID ZPK/15 nije bio otklanjanje posljedica nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu.

Sklapanjem Aneksa ugovora o kreditu (Sporazuma o konverziji) potrošač svojom voljom nije pristao s bankom urediti posljedice ništetnosti ugovornih odredbi kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF (dalje ugovori u CHF) na način da bi iste otklonili za razdoblje koje je prethodilo sklapanju Sporazuma o konverziji. To nije bila volja niti banaka, a niti je ZID ZPK/15 to predviđao i propisao, a niti se korisnik kredita dobrovoljnim sklapanjem Aneksa ugovoru o kreditu mogao odreći prava koja mu pripadaju temeljem posljedica nepoštenih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu do dana sklapanja Sporazuma o konverziji. Tim Sporazumom samo je redefiniran ugovorni odnos između korisnika kredita i banke pro futuro i retroaktivno, ali time se nije rješavalo pitanje nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu.

To posebno iz razloga jer odredbe o valutnoj klauzuli ugovora u CHF u vrijeme provedbe konverzije nisu uopće bile utvrđene ništetnima u kolektivnom sporu (tek je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (dalje: VTSRH) broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. potvrđena presuda Trgovačkog suda (dalje: TS) u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. kojom je utvrđeno između ostalog, da je tuženica povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapajući s istima ugovore o kreditima i koristeći ništetne ugovorne odredbe kojom je glavnica kredita vezana uz valutnu klauzulu u CHF, te je u odnosu na navedenu presudu odbijena revizija tuženice presudom ovoga suda broj Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019.).

Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 screenshot 20260626 161026 outlook iustitia. Bg iustitia. Bg nacional je dobio uvid u kontroverznu odluku proširenog vijeća vrhovnog suda od 27. Svibnja ove godine u slučaju franak koju je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca damirakontreca predsjednika vijeća,... Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 2026-06-26 16:10:18 iustitia. Bg pravda - iustitia. Bg

Izdvojeno mišljenje suca izvjestitelja Jadranka Juga Photo: Nacional

Kod toga treba navesti da je u vrijeme donošenja ZID ZPK/15 i sklapanja Sporazuma o konverziji na snazi bila odluka ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015. kojom je odbijena revizija tamo tužitelja i na koji način je u to vrijeme egzistirala pravomoćna odluka VTSRH broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. kojom je preinačena prvostupanjska odluka TS u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. i odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnosti devizne klauzule u CHF. Tek nakon odluke Ustavnog suda RH broj U-III-2521/2015, U-III-2536/2015, U-III-2547/2015, U-III-2565/2015, U-III-2603/2015, U-III-2604/2015, U-III-2605/2015 od 13. prosinca 2016. kojom je Ustavni sud RH djelomično usvojio ustavnu tužbu tužitelja u kolektivnom sporu te ukinuo odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revt 249/14-2 od 9. travnja 2015. u dijelu kojim je odbijena revizija tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. došlo je do donošenja odluka- 3 – Rev-457/2025-21-1 navedenih pod 4.3. i konačno tek u rujnu 2019. do jasno izraženog stajališta Vrhovnog suda RH (dalje: VSRH) da je i devizna klauzula u Ugovorima o kreditu u CHF nepoštena i ništetna.

Stoga je potpuno jasno da ZID ZPK/15 nije mogao otklanjati posljedice ništetnosti devizne klauzule u CHF jer je ona u vrijeme donošenja tog zakona i posljedično tome u vrijeme sklapanja Sporazuma o konverziji bila pravomoćno utvrđena valjanom.

ZID ZPK/15 izvršio je izjednačavanje korisnika kredita u CHF s korisnicima kredita u EUR, ali time je samo djelomično provedena i restitucija koja pripada korisnicima kredita u CHF za razdoblje od sklapanja osnovnog ugovora o kreditu pa do provedbe konverzije prema ZID ZPK/15, odnosno sklapanja Aneksa ugovoru o kreditu. To je najbolje vidljivo u ovom predmetu jer iz nalaza i mišljenja vještakinje financijsko knjigovodstvene struke (str. 483. spisa) proizlazi da je tužitelju priznata preplata u konverziji u iznosu od 16.649,76 kn, a preplata u istom razdoblju na temelju nepoštenih i ništetnih odredaba Osnovnog ugovora o kreditu bila bi 65.753, 63 kn i zatezne kamate do 30. rujna 2015. u iznosu od 24. 625, 77 kn.

S obzirom na navedeno pod, također je potpuno jasno da nije prihvatljiva tvrdnja u odluci da su tužitelju kod sklapanja Sporazuma o konverziji na temelju ZID ZPK/15 uzeti u obzir svi preplaćeni iznosi na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu, odnosno oni su uzeti u obzir, ali samo do onih iznosa koje bi tužitelj plaćao da je imao kredit u EUR.

Nije sporna zakonitost i provedba bilo kojeg dijela konverzije sukladno ZID ZPK/15 (u ovoj pravnoj stvari nijedna stranka ne osporava valjanost provedene konverzije i da bi ZID ZPK/15 bio u suprotnosti s Ustavom), slijedom čega uopće nije bilo potrebno pozivati se u toč. 18. odluke na ogledni postupak i odluku Gos-1/2019 te odluku Ustavnog suda RH broj U-I-3685/2015 i dr. od 4. travnja 2017. Međutim, posljedice tako provedene konverzije nemaju utjecaj na ugovorni odnos na način da bi otklonile ili izmijenile učinke ugovora o kreditu do dana sklapanja Aneksa ugovoru o kreditu, a samim time i učinke ništetnosti odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli koji proizlaze iz presuda povodom kolektivne tužbe radi nepoštenosti/ništetnosti promjenljive kamatne stope i valutne klauzule u CHF. Stoga potrošač/korisnik kredita u CHF koji je sklopio Aneks ugovora o kreditu ima pravo potraživati stečeno bez osnove temeljem ništetnih ugovornih odredbi isključivo u odnosu na razdoblje važenja ugovora o kreditu u CHF do dana provedbe konverzije sklapanjem Aneksa ugovoru o kreditu, a u vidu razlike preplate koja je dobivena konverzijom i one koja bi mu pripadala temeljem posljedica ništetnosti ugovora o kreditu u CHF.

U toč. 21. obrazloženja odluke navodi se „Sklapanjem Aneksa Ugovoru o kreditu na temelju odredbi ZID ZPK/15 kojim su stranke iznova od dana sklapanja Ugovora o kreditu uredile svoje odnose u pogledu valute obveze i promjenjivosti kamatne stope, na valjan način, ugovoren među strankama, prestala je obveza tuženice (čl. 160. ZOO) na povrat više plaćenih iznosa s osnove ništetne odredbe o načinu promjene kamatne stope ugovornih kamata i valutne klauzule u CHF, a koja bi obveza proizlazila iz opće odredbe obveznog prava (čl. 111. st. 1. ZOO)“. Takva tvrdnja i izraženo pravno shvaćanje svodi se na to da nakon sklapanja Sporazuma o konverziji treba uzeti kao da nikada nije postojao Ugovor o kreditu u CHF sa svim svojim pravnim učincima (pa- 4 – Rev-457/2025-21-1 tako i onim negativnim u vidu enormnog povećanja tečaja i stvaranja dužničke krize) u razdoblju od sklapanja osnovnog ugovora pa do sklapanja Aneksa ugovoru o kreditu.

Toč. 21. obrazloženja odluke neprihvatljiva je s aspekta primjene prava RH I dosadašnje sudske prakse VSRH. Naime, VSRH je u svojoj odluci Rev-18/2018-2 od 26. svibnja 2020. jasno izrazio pravno shvaćanje da se može isticati ništetnost ugovora ili pojedinih njegovih odredbi iako je ugovor prestao važiti ili je raskinut. U konkretnom slučaju osnovni ugovor o kreditu nije prestao važiti niti je raskinut, već je samo redefiniran u pogledu valute obveze. Ne radi se o nikakvom lex specialis kod ZID ZPK/15 koji bi derogirao opće odredbe Zakona o obveznim odnosima iz čl. 323. st. 1., 324. st. 1. te 1111. st. 1. i 1115. ZID ZPK/15, kao što je ranije navedeno, već je to zakon čiji je cilj bio otkloniti dužničku krizu, a ne rješavati pitanje nepoštenosti i ništetnosti iz osnovnog ugovora o kreditu, a što nije niti mogao jer u vrijeme njegovog donošenja devizna klauzula uopće nije bila ništetna. Potrošač/korisnik kredita u CHF koji je prihvatio konverziju jednako je trpio do dana konverzije enormno povećanje tečaja CHF kao i potrošač/korisnik kredita u CHF koji nije mogao sklopiti Sporazum o konverziji ili nije želio (ovih zadnjih je bio zanemarivi broj).

U toč. 22. odluke navodi se „Kod toga ovaj sud napominje da nije pravno odlučno u kakvom su položaju oni potrošači koji su prihvatili konverziju u odnosu na one koji nisu jer je to bio izbor kojeg je ZID ZPK/15 jasno definirao i u slučaju tog izbora potrošači koji su prihvatili konverziju više se ne nalaze u položaju dužnika iz kredita s valutnom klauzulom u CHF. Dakle, radilo se o valjanom izboru koji je učinjen od strane korisnika kredita i potrošača i u skladu sa zakonom čija ustavnost i zakonitost nije dovedena u pitanje. Stoga nema nejednakosti tužitelja pred zakonom i sudovima kako to navodi tužitelj jer na potrošače koji su konvertirali kredit primjenjuje se specijalni propis ZID ZPK/15 na temelju kojeg je konverzija kredita provedena i između stranaka zaključen Aneks ugovoru o kreditu koji izaziva pravne učinke.“ Smatram da je takav zaključak potpuno pogrešan iz svih do sada navedenih razloga, ali i iz razloga jer on implicira da su takvi potrošači slobodno i informirano učinili valjani izbor i zapravo se pristali odreći eventualnih potraživanja na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF.

TRAŽE IZUZEĆE SUTKINJA ‘U slučaju ‘švicarac’ klijenti banaka bit će uskraćeni za barem trećinu iznosa u odnosu na Dobronićevu presudu’

Zaključak i pravno stajalište iz toč. 22. odluke „o slobodnom i informiranom izboru“ je neprihvatljivo obzirom na sve okolnosti u vrijeme donošenja ZID ZPK/15 I sklapanja Sporazuma o konverziji. Tada je potrošaču bilo poznato da je promjenljiva kamatna stopa ništetna, da je devizna klauzula u CHF valjana i da je potpuno neizvjesno hoće li Ustavni sud RH intervenirati i ukinuti tadašnju odluku VSRH, a također mu je vrlo dobro bilo poznato da je zbog rasta tečaja u teškoj financijskoj i životnoj situaciji. Nikako ne mogu prihvatiti da je u takvim okolnostima potrošač I korisnik kredita „slobodno, informirano i valjano prihvatio Sporazum o konverziji“. Mogu jedino prihvatiti da je to bila jedina razumna odluka i „slamka spasa“ za desetke tisuća korisnika kredita u CHF koji time ne mogu izgubiti prava koja im pripadaju temeljem ukupno nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu koje u to vrijeme nisu niti bile utvrđene u punom opsegu.

Također se ne mogu složiti s obrazloženjem dijela toč. 22. odluke koji glasi:- 5 – Rev-457/2025-21-1 „Stoga nema nejednakosti tužitelja pred zakonom i sudovima kako to navodi tužitelj jer na potrošače koji su konvertirali kredit primjenjuje se specijalni propis ZID ZPK/15 na temelju kojeg je konverzija kredita provedena i između stranaka zaključen Aneks ugovoru o kreditu koji izaziva pravne učinke. Nasuprot tome, na potrošače koji nisu proveli konverziju svog kredita navedeni lex specialis nije moguće primijeniti i stoga se ne radi o usporedivoj pravnoj situaciji.“ Upravo suprotno takvim navodima, na taj način je za isto razdoblje trajanja negativnih posljedica kredita u CHF za dvije kategorije korisnika kredita (koji nisu sklopili Sporazum o konverziji i koji su isti sklopili) provedena različita restitucija u odnosu na nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu. Jedni su dobili potpunu restituciju u skladu s čl. 1111. st. 1 i 1115. ZOO, a drugi su izjednačeni s korisnicima kredita u EUR i ovom odlukom im je priznata samo zatezna kamata na preplaćene iznose na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i deviznoj klauzuli u CHF. Time su korisnici kredita u CHF koji su prihvatili konverziju nejednaki pred zakonom i sudovima i „zapravo su kažnjeni“ jer su donijeli jedinu moguću i razumnu odluku i prihvatili Sporazum o konverziji.

Neodrživost obrazloženja iz odluke u vezi nejednakosti pred zakonom i sudovima najbolje pokazuje ustaljena i stabilna praksa VSRH koja korisnicima kredita u CHF koji nisu proveli konverziju i koji su tužbama zatražili restituciji temeljem čl. 1111. st. 1. i 1115. ZOO zbog nepoštenih i ništetnih odredba Ugovora o kreditu u CHF nije uspostavila pravičnu ravnotežu sa korisnicima kredita u EUR, već im je dosuđivala punu restituciju prema početnoj kamatnoj stopi i početnom tečaju CHF sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate.

Toč. 23., 23.1. i 23.2. obrazloženja odluke uopće nisu od značaja za odluku u ovoj pravnoj stvari jer se navodi u tom dijelu obrazloženja odnose na zaštitu potrošača općenito na tržištu. Nadalje, navodi da se „zaštita potrošaču pruža unutar uvjeta i ponude na domaćem tržištu te da pravo potrošača da mu se uspostavi pravna i činjenična situacija u kojoj bi se potrošač nalazio da nepoštenih odredbi nije bilo se ne može ostvariti izvan uvjeta konkretnog tržišta – u ovom slučaju financijskih usluga koje su u to vrijeme postojale na tržištu“ je potpuno pogrešna i neutemeljena. Drugim riječima, restitucija je jedino moguća na način da korisnici kredita u CHF koji su sklopili Aneks ugovora o kreditu izjednače s onima koji su imali kredit u EUR. Takvi navodi su neprihvatljivi i neutemeljeni iz najmanje dva razloga. Prvi je razlog naveden u točki ovog izdvojenog mišljenja gdje je ukazano na stabilnu i ustaljenu praksu VSRH u vezi restitucijskih zahtjeva potrošača/korisnika kredita u CHF koji nisu proveli konverziju I kojima pravična ravnoteža nije uspostavljena izjednačavanjem s korisnicima kredita u EUR. Drugi razlog je vrlo jednostavan, jer se radi o ništetnosti odredaba ugovora i gdje je posljedica povrat svega danog na temelju takvih odredaba primjenom instituta stjecanja bez osnove (čl. 1111. st. 1. i čl. 1115. ZOO).

Odlukom proširenog vijeća VSRH od 27. svibnja 2026. djelomično je prihvaćena revizija tužitelja te je u odgovoru na pitanje zbog kojeg je tužitelju dopuštena revizija odgovoreno da istome pripadaju zatezne kamate na sve mjesečne preplaćene iznose na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu u CHF od sklapanja ugovora pa provedene konverzije. Dakle, priznaje mu se samo zatezna kamata, ali ne i preplaćena glavnica umanjena za priznatu preplatu u konverziji.

Mišljenja sam da se radi o neodrživoj konstrukciji da se za isto razdoblje priznaje samo kamata, a ne i glavnica, i kada je potpuno jasno da je u konverziji priznat samo- 6 – Rev-457/2025-21-1 preplaćeni iznos kao da je korisnik imao kredit u EUR u istom razdoblju. Također bi proizlazilo iz obrazloženja odluke da nakon sklapanja Aneksa ugovoru o kreditu na korisnika kredita ne utječe uopće činjenica kasnijeg utvrđenja ništetnosti devizne klauzule, a onda se ipak priznaju učinci odluke o ništetnosti devizne klauzule, ali samo za zatezne kamate.

Primjena prava EU i sudske prakse Suda EU

Nema nikakve dvojbe da se u konkretnom predmetu kao i u svim činjenično i pravno usporedivim predmetima može pozivati na pravo EU i sudsku praksu Suda EU. To čak i kad je sporni ugovorni odnos nastao prije ulaska RH u EU, jer je RH 2001. sklopila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (dalje: SSP) koji je potvrđen od strane Hrvatskog sabora Zakonom o potvrđivanju SSP. Obveza RH postupati u duhu prava EU, pa tako i zaštite potrošača, proizlazi prvenstveno iz čl. 4. i 74. SSP. Uostalom, ZID ZPK/15 donesen je nakon stupanja RH u EU i u ovoj pravnoj stvari je sporna primjena tog zakona, odnosno imaju li potrošači koji su na temelju tog zakona sklopili Aneks ugovoru o kreditu u CHF pravo na punu restituciju i povrat danog na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu.

Primarno pravo EU proklamira visoku razinu zaštite potrošača što proizlazi iz odredbi čl. 4. st. 2. pod (f), čl. 12., čl. 114. st. 3. i čl. 169 Ugovora o funkcioniranju EU kao i čl. 38. Povelje EU o temeljnim pravima. Stoga je potrebno uzeti u obzir i relevantnu sudsku praksu Suda EU. Tako je Sud EU u presudi od 14. ožujka 2019. u predmetu broj C-118/17, Dunai c/a Erste bank Hungary, zauzeo pravno shvaćanje „da nacionalni sud mora provjeriti je li nacionalni zakon omogućio pravnu uspostavu, pravno i činjenično, situacije u kojoj bi se potrošač nalazio da takva nepoštena odredba nikada nije postojala, osobito uspostavom prava na povrat svih koristi koje je trgovac neopravdano stekao na štetu potrošača, na temelju nepoštene odredbe.“ Drugim riječima, niti zakonom se ne može ograničiti pravo potrošača na punu restituciju kod nepoštenih i ništetnih odredbi potrošačkog ugovora. Prigovor da je u slučaju ZID ZPK/15 potrošač/korisnik kredita dobrovoljno prihvatio konverziju, nije od značaja iz razloga obrazloženih u toč. 4.12. iz kojih razloga jasno proizlazi o kakvoj se „dobrovoljnosti“ radilo. Navedeno se odnosi na pretpostavku da je ZID ZPK/15 zaista imao u vidu rješavanje pitanja nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu u CHF (a nije, niti je mogao iz svih ranije navedenih razloga).

Tvrdnja da je potrošač/korisnik kredita dobrovoljno, informirano i valjano prihvatio sklapanje Aneksa ugovoru o kreditu i da je time regulirao pitanje nepoštenih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu u suprotnosti je s presudom Suda EU od 9. srpnja 2020. u predmetu broj C-452/18, XZ c/a Ibercaja Banco SA u kojoj je zauzeto pravno shvaćanje „da se korisnik kredita može nagoditi (sklopiti sporazum) sa davateljem kredita u pogledu nepoštenih i ništetnih odredbi, ali samo pod uvjetom da su potrošaču bili u cijelosti poznati svi parametri i uvjeti nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu.“ U odnosu na nepoštene odredbe o valutnoj klauzuli iz ugovora o kreditu u CHF odluka u kolektivnom sporu uslijedila je tek tri godine nakon sklapanja dodatka osnovnom ugovoru o kreditu i provođenju konverzije te potrošači i korisnici kredita zasigurno nisu mogli u cijelosti imati sve informacije i sagledati u cijelosti koje su sve odredbe nepoštene i ništetne u konkretnom ugovoru i kada bi se jedino mogli pravovaljano odreći tih svojih prava. Navedeno se također odnosi na pretpostavku da- 7 – Rev-457/2025-21-1 je ZID ZPK/15 zaista imao u vidu rješavanje pitanja nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu u CHF (a nije, niti je mogao iz svih ranije navedenih razloga).

U presudi Suda EU u predmetu C-567/20 od 5. svibnja 2022., donesenoj u povodu zahtjeva za prethodnu odluku na temelju čl. 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji je uputio Općinski građanski sud u Zagrebu, Sud EU dao je tumačenje o području primjene ratione temporis i ratione materiae Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima u podudarnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Međutim, Sud EU također je izrazio stajalište u toj odluci da se pretpostavlja da je zakonodavac uspostavio ravnotežu među strankama svojom intervencijom (ZID ZPK/15), a na nacionalnom sudu je da to ispita. Smatram da sve što je navedeno u ovom izdvojenom mišljenju predstavlja pravu kumulaciju razloga da se može zaključiti kako zakonodavac donošenjem ZID ZPK/15 to nije učinio.

Ustavnopravni aspekt

Smatram da je odlukom VSRH od 27. svibnja 2026. u dijelu gdje je presudom odbijena revizija tužitelja u odnosu na dio presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-555/2024-2 od 2. svibnja 2024. kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici broj P-977/2019-40 od 4. ožujka 2024. i odbijen zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.158,83 EUR i 7.539,47 EUR došlo do povrede temeljnih ljudskih prava tužitelja iz čl. 14. st. 2, čl. 26. i čl. 29. st. 1. Ustava kao i čl. 6. st. 1. Konvencije, odnosno do povrede jednakosti pred zakonom i sudovima te povrede prava na pravično suđenje. Nejednakost pred zakonom i sudovima ogleda se u tome što je tužitelju (a time i svim korisnicima kredita u CHF koji su sklopili Aneks ugovoru o kreditu u CHF) za isto razdoblje priznata samo zatezna kamata na preplaćene iznose na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi temeljnog ugovora, a onima koji nisu mogli ili nisu htjeli prihvatiti konverziju priznaje se puna naknada i restitucija zbog istih nepoštenih odredbi temeljnog ugovora.

Na opisani način napravljena je diskriminacija korisnika kredita u CHF koji su prihvatili konverziju i za koje se odlukom od 27. svibnja 2026. zapravo vrši izjednačavanje s korisnicima kredita u EUR (priznaje im se samo zatezna kamata na preplaćene iznose zbog nepoštenih odredbi temeljnog ugovora), a to izjednačavanje nije učinjeno za one korisnike kredita koji nisu proveli konverziju već im je na temelju pravila o stjecanju bez osnove omogućena puna restitucija. Postavlja se pitanje za koga je onda donesena presuda u kolektivnom sporu o ništetnosti devizne klauzule u CHF tri godine nakon donošenja ZID ZPK/15? Prema odluci od 27. svibnja 2026. u ovom predmetu izgleda samo za minoran broj potrošača/korisnika kredita u CHF koji nisu imali pravo na konverziju prema ZID ZPK/15 (oni koji su mogli sklopiti Anekse temeljnom ugovoru, a to nisu učinili je bio zanemariv broj). Na opisani način došlo je i do povrede temeljnog prava na pravično i pošteno suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. st. 1. Konvencije.

Zaključak

Stupanjem na snagu ZID ZPK/15, kao i potpisivanjem Aneksa ugovoru o kreditu ni na koji način nisu stavljene izvan snage odluke sudova u kolektivnom sporu na kojima se temelje osnove tužbenih zahtjeva za isplatu razlike temeljem dobivene- 8 – Rev-457/2025-21-1 pretplate konverzijom i one koja bi pripadala korisniku kredita temeljem posljedica ništetnosti odredbi osnovnog ugovora, sve obzirom da su iste odluke obvezujuće i za sud u svakom pojedinačnom postupku restitucije. Obzirom na navedeno, svi pravni učinci osnovnog ugovora do dana potpisivanja Aneksa ugovoru o kreditu ostaju na snazi, a time i odluke sudova u kolektivnom sporu, kojima su učinci osnovnog ugovora ograničeni na način da je utvrđena ništetnost odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

Stoga je jasno da korisnici kredita i banke, sklapanjem Aneksa nisu željeli izvršiti novaciju ugovornog odnosa ili konvalidaciju ništetnih odredbi (što nije niti moguće ), već su, sukladno zakonskim smjernicama i obvezi na strani tuženika, uz dobrovoljni pristanak korisnika kredita obzirom na okolnosti, za ubuduće utvrdili prava i obveze, pri čemu su retroaktivno regulirali pretplatu kao da je osnovni ugovor bio vezan za EUR, a čime nisu, niti su mogli, regulirati prava korisnika kredita u CHF temeljem ništetnih odredbi osnovnog ugovora za razdoblje do konverzije.

Niti same odredbe ZID ZPK/15 ne daju za pravo pravnom shvaćanju da nakon konverzije ne postoji više pravo potrošača na punu restituciju zbog nepoštenih ugovornih odredbi osnovnog ugovora, a također niti na jednom mjestu ne upućuju daje zakonodavac donošenjem tog propisa imao u vidu da banke i potrošači sklapanjem Aneksa ugovoru o kreditu uređuju pitanje ništetnosti ugovornih odredbi. Tu je potrebno napomenuti da čak i da je zakonodavac propisao (a nije) da nakon sklapanja Aneksa ugovoru o kreditu korisnik kredita nema pravo na bilo kakva potraživanja temeljem nepoštenih/ništetnih odredbi osnovnog ugovora to bi trebalo zanemariti jer bi bilo u suprotnosti s pravom EU i praksom Suda EU koji je jasno izrazio stajalište da se zakonom ne može isključiti pravo potrošača na potpunu restituciju temeljem nepoštenih ugovornih odredbi. Također se iz istih razloga korisnicima kredita ne može stavljati na teret da su dobrovoljno pristali sklopiti Aneks ugovoru jer se oni svog prava na potpunu restituciju temeljem ništetnih odredbi osnovnog ugovora nisu odrekli.

Potrošač dakle, bez obzira na izvršenu konverziju kredita u valutu EUR i učinke takve konverzije, ima pravo potraživati iznose koje je banka stekla bez osnove zbog primjene ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF, a koji su utvrđeni kao razlika plaćenog u odnosu na ono što je trebalo platiti po početno ugovorenoj kamatnoj stopi i početnom ugovorenom tečaju kune u odnosu na CHF (pravo na glavnicu i zatezne kamate), a sve umanjeno za preplatu priznatu i obračunatu u konverziji.

Suci u Izdvojenom mišljenju: ‘Cilj zakona bio je otkloniti dužničku krizu, a ne rješavati pitanje nepoštenosti i ništetnosti iz osnovnog ugovora o kreditu’

Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 pxl 250526 152534745 copy 7 iustitia. Bg iustitia. Bg nacional je dobio uvid u kontroverznu odluku proširenog vijeća vrhovnog suda od 27. Svibnja ove godine u slučaju franak koju je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca damirakontreca predsjednika vijeća,... Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 2026-06-26 16:10:18 iustitia. Bg pravda - iustitia. Bg

Predsjednik Proširenog vijeća Damir Kontrec i član vijeća Dražen Jakovina zajednički su potpisali jedno od izdvojenih mišljenja Photo: Slavko Midžor/PIXSELL, Vrhovni sud i Naciona

IZDVOJENO MIŠLJENJE – Predsjednika vijeća Damira Kontreca i člana vijeća Dražena Jakovine

S pravnim shvaćanjem većine ne možemo se složiti iz razloga koji će ukratko biti obrazloženi u nastavku.

U ovom izdvojenom mišljenju osvrnut ćemo se na pitanje ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i njenog utjecaja na pitanje koje je postavljeno i pravno shvaćanje koje je zauzeto. To iz razloga što smatramo da to i jest temeljni problem kod konvertiranih CHF kredita.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (dalje: ZIDZPK/15) svakako je imao za cilj otkloniti problematiku dužničke krize koja je nastala u primjeni odredaba ugovora o kreditu vezanih za valutu CHF. Radilo se prema našem mišljenju o jednokratnoj i nužnoj mjeri pri čemu je tim Zakonom uspostavljena metodologija načina izračuna konverzije CHF kredita u Euro kredit i to na način da se položaj potrošača s kreditom nominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi potrošač bio da je koristio kredit nominiran u Eur-o (čl. 19.b ZIDZPK/15). Način izračuna konverzije detaljno je reguliran u odredbi čl. 19.c ZIDZPK/15.

Dok je u vrijeme provedbe konverzije već bila pravomoćno utvrđena ništetnom ugovorna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi, nije još bila utvrđena ništetnom ugovorna odredba o valutnoj klauzuli. Stoga smatramo da ZIDZPK/15 nije mogao otkloniti posljedice ništetnosti ove ugovorne odredbe. Osim toga, niti iz jedne odredbe ZIDZPK/15, a niti pak iz obrazloženja Konačnog prijedloga ZIDZPK/15 nije vidljivo da bi zakonodavac vodio računa o ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli CHF, odnosno da bi vodio računa o pravnim posljedicama ništetnosti takve ugovorne odredbe.

‘Tužitelj ima pravo na povrat onoga što je platio na temelju ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, i to prema pravilima o stjecanju bez osnove. A ovime je anulirana pravna posljedica ništetne odredbe’

U tom smislu ne možemo se složiti s mišljenjem da bi ZIDZPK/15 predstavljao lex specialis u odnosu na opće odredbe Zakona o obveznim odnosima iz čl. 323. st. 1., čl. 324. st. 1., te čl. 1111. st. 1. i čl. 1115. ZID ZPK/15, kao što je ranije navedeno, već je to zakon čiji je cilj bio otkloniti dužničku krizu, a ne rješavati pitanje nepoštenosti i ništetnosti iz osnovnog ugovora o kreditu, a što nije niti mogao jer u vrijeme njegovog donošenja ugovorna odredba o valutnoj klauzuli CHF nije bila utvrđena ništetnom. Pored toga, mišljenja smo da niti jednom odredbom ZIDZPK/15, a niti Anexom ugovora o kreditu koji je sklopljen na osnovi toga Zakona nije regulirano pitanje pretplata u primjeni ništetnih ugovornih odredaba, posebice ne onih o valutnoj klauzuli. Dakle, u vrijeme provođenja konverzije tužitelju nisu bili poznati svi parametri jer ugovorna odredba o valutnoj klauzuli još nije bila utvrđena ništetnom.

Pitanje posljedica ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli može se konkretizirati samo putem odgovarajućeg financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Pritom je vještakinja, u ovom predmetu, izračunala i pretplatu po osnovi promjenjive kamatne stope, pravilnost kojeg izračuna ne možemo preispitivati u ovoj fazi postupka. Iz nalaza jasno proizlazi da u konverziji nisu uračunati iznosi koje je tužitelj platio po osnovi ništetnih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF.

Osim toga, odluka uopće ne vodi računa o pravnim posljedicama ništetnosti propisanih čl. 323. st. 1. ZOO. Prema toj odredbi u slučaju ništetnosti ugovora, pa i u slučaju ništetnosti pojedine odredbe ugovora, svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora odnosno ništetne ugovorne- 3 – Rev-457/2025-21-2 odredbe, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Stoga tužitelj ima pravo na povrat onoga što je platio na temelju

ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i to prema pravilima o stjecanju bez osnove.

Na način kako je odlučeno u ovom predmetu u potpunosti je anulirana pravna posljedica ništetne ugovorne odredbe o valuti u CHF, a što prema našem mišljenju nije pravilno. Osim toga pravne posljedice ništetnosti trebale bi biti identične za sve korisnike kredita u CHF, neovisno o tome jesu li oni konvertirali kredite u euro ili ne. Na ovaj način korisnici kredita koji su izvršili konverziju su dovedeni u neravnopravni položaj u odnosu na ostale korisnike kredita u CHF, koji nisu izvršili konverziju.

Prema našem mišljenju trebalo je u tom dijelu tužitelju prihvatiti reviziju i dati drugačiji odgovor na postavljeno pitanje da potrošač bez obzira na izvršenu konverziju kredita u valutu EUR i učinke takve konverzije, ima pravo potraživati iznose koje je banka stekla bez osnove zbog primjene ništetnih odredbi o valutnoj klauzuli, posredno i promjenjivoj kamatnoj stopi ako se to vještačenjem utvrdi, a koji su utvrđeni kao razlika plaćenog u odnosu na ono što je trebalo platiti po početnoj ugovorenoj kamatnoj stopi i početnom ugovorenom tečaju kune u odnosu na CHF do dana izvršene konverzije.

Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 pxl 250526 152534745 copy 8 iustitia. Bg iustitia. Bg nacional je dobio uvid u kontroverznu odluku proširenog vijeća vrhovnog suda od 27. Svibnja ove godine u slučaju franak koju je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca damirakontreca predsjednika vijeća,... Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 2026-06-26 16:10:18 iustitia. Bg pravda - iustitia. Bg

Josip Turkalj, sudac Vrhovnog suda i član Proširenog vijeća u slučaju franak, također je donio izdvojeno mišljenje Photo: Vrhovni sud Photo: Vrhovni sud, Nacional

IZDVOJENO MIŠLJENJE – Josip Turkalj, sudac Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Većina članova vijeća je stajališta da korisnici kredita koji su konvertirali kredit iz CHF u EUR nemaju pravo na naknadu s osnove ništetnosti ugovornih odredbi osnovnog kredita o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, već samo na isplatu zatezne kamate na pojedinačno preplaćene novčane iznose od sklapanja ugovora do konverzije.

U odnosu na valutnu klauzulu korisnici kredita prilikom sklapanja dodatka ugovora kojim je izvršena konverzija osnovnog ugovora iz CHF u EUR, još nisu imali saznanja o ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli (Vrhovni sud Republike Hrvatske je tek naknadno zauzeo stajalište da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF ništetna). U takvoj situaciji korisnici kredita, kao potrošači, prihvatili su konverziju kredita po sistemu „uzmi ili ostavi“, jer je rizik ostanka u CHF kreditu bio za većinu potrošača, koji su imali kredite u visokom iznosu, prevelik zbog velikog rizika prisilne naplate kredita čija se rata toliko povećala da je došlo do ugroze egzistencije korisnika kredita.

Korisnici kredita koji su prihvatili konverziju, nisu dovedeni u jednak položaj kao oni korisnici kredita koji nisu prihvatili konverziju.

Prvenstveno su konverziju prihvatili korisnici stambenih kredita, a to je upravo bila najugroženija skupina korisnika kredita (nominalno najveći krediti i s najdužim rokom otplate), dok korisnici ostalih kredita (npr. za kupnju vozila) takvu ponudu u većini slučajeva nisu prihvatili (radilo se o nižim iznosima kredita i kraćem roku otplate). Mišljenja sam da odluka kojom korisnici pretežito stambenih kredita nisu u cijelosti obeštećeni je duboko nepravedna i kao takva ne može proći test razmjernosti,Rev-457/2025-21-3 pogotovo što korisnici kredita prilikom konverzije nisu imali mogućnost pregovaranja oko dodatka ugovora o kreditu kojim je ugovorena konverzija.

DOKUMENTI POKAZUJU Sutkinja Vrhovnog suda koja je odlučivala o slučaju ‘švicarac’ zbog supruga u sukobu interesa

 

SLUČAJ FRANAK Ovo su izdvojena mišljenja Jadranka Juga i još trojice sudaca Vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-26 16:10:18 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo

Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 pxl 081222 97325233 copy 22 iustitia. Bg iustitia. Bg nacional je dobio uvid u kontroverznu odluku proširenog vijeća vrhovnog suda od 27. Svibnja ove godine u slučaju franak koju je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca damirakontreca predsjednika vijeća,... Slučaj franak ovo su izdvojena mišljenja jadranka juga i još trojice sudaca vrhovnog suda. Evo kako osporavaju odluku u korist banaka 2026 2026-06-26 16:10:18 iustitia. Bg pravda - iustitia. Bg
Споделете в социалните мрежи / Споделете в социалните мрежи / Share in social media
Facebook X LinkedIn Reddit Telegram WhatsApp Email Print
Previous Post

OPET SE TRESE TLO Snažan potres na Filipinima, očekuju se novi. Pogledajte snimku 2026

Next Post

DJEVOJKA TIMOTHEEA CHALAMETA Kuharica tuži Kylie Jenner, ‘zbog nje sam pobacila’ 2026

Next Post
Web stranica istraživačkog novinarstva s dubinskim istraživanjima, pričama od javnog interesa, vijestima i odabranim novinarskim izvještajima

DJEVOJKA TIMOTHEEA CHALAMETA Kuharica tuži Kylie Jenner, ‘zbog nje sam pobacila’ 2026

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

  • Rating

Pretraživanje

No Result
View All Result
гугъл новини, гоогле новини, гугъл нюз, гъгъл нюз, google news, news google, google.bg, news.google.bg, Юстиция, новини, последното, най-важното, видео, телевизия, радио, Новини, петър низамов

Recent Posts

  • UCJENAMA NEMA KRAJA Vratiti NATO u 1997. godinu: Što Putin zapravo zahtjeva od Europe? 2026
  • HEROINA VUKOVARA Dr. Vesna Bosanac: Šešelj ju je mrzio. Miloševiću je u lice rekla da je zločinac 2026
  • PUKOVNIK JNA ‘Znali smo za Ovčaru, nismo prstom makli. Ubili su nam 1503 vojnika’ 2026
  • NOVA VINA Vislander predstavio širinu svoje vinske ponude i način na koji otok oblikuje karakter vina 2026
  • POSTOJI LI KRIZA VRIJEDNOSTI? Koprek: ‘Ljudi su vrijednosti zadržali, samo su im promijenili redoslijed. Prijedlog za puninu života potpora obitelji – DA, nametanje svjetonazora – NE!’ 2026
  • U SPOMEN Duž Vukovarske ulice zapaljeni su lampioni, odaje se počast palima za Vukovar, Škabrnju i ostalim braniteljima 2026
  • STRUČNJAK SAVJETUJE Oznaka DOT na gumama – koliko je zapravo važna godina proizvodnje? 2026
  • IBMC PARTY Poduzetnici, investitori i diplomati uvjerili se kako je sat više od običnog mjerača vremena 2026
  • HUMOR KAO PREVENCIJA Movember u Merkuru – panel o humoru, mentalnom zdravlju i preventivnim pregledima 2026
  • OTKRIVAMO Zašto prozivaju šefa odjela na kojem se dogodilo ubojstvo Kristiana Josipa Periša: Gdje je nestao dr. Filipčić? 2026
  • OTKRIVAMO Zašto prozivaju šefa odjela na kojem se dogodilo ubojstvo Kristiana Josipa Periša: Gdje je nestao dr. Filipčić? 2026
  • ŠOK UOČI MISS UNIVERSE Dvije misice zbog Trumpa neće nastupiti. Hrvatsku predstavlja kći našeg bivšeg izbornika 2026
  • POGLEDAJTE FOTKE Park Bele IV otvoren za javnost, Zagrepčani šokirani: Slomljene klupe, smeće, grafiti…. 2026
  • DOBRE VIJESTI Vozačima se vraća osmijeh na lice, niže cijene benzina i dizela 2026
  • NOVI NAPAD Ukrajina pogodila Krimski most, najduži most u Europi koji povezuje Rusiju s Krimom 2026
  • NISAM KRIV Russell Brand poslao poruku iz zatvora. ‘Bog vas blagoslovio zbog vaše podrške’ 2026
  • UMIROVLJENI GENERAL-PUKOVNIK Arto Räty: ‘Ako živiš u Španjolskoj, na rusku agresiju gledaš drugačije nego mi Finci koji imamo 1344 km dugu granicu s Rusijom’ 2026
  • ODVJETNIK U RINGU ‘U slučaju Artuković primijenio sam taekwondo taktiku – ako niste fokusirani na protivnika, dobijete po glavi’ 2026
  • POGLEDAJTE GALERIJU Čarobnjak Ronaldinho se vratio nakon 11 godina i sudjelovao kod gola: Uh, kako se udebljao… 2026
  • EMOTIVNA OBJAVA Tajči se prisjetila preminulog supruga: ‘Nije prošao nijedan dan…’ 2026
  • TEHNIČKI PREGLED VOZILA (10): Motor – važan za performanse, pouzdanost, sigurnost i ekloogičnost automobila 2026
  • TURISTIČKI ADUT Eko hotel, dobra gastronomija i sadržajan vikend odmor 2026
  • PO AP-u NEPODOBNA ‘Na proslavu obljetnice pozvani su svi bivši studenti iz visoke politike osim Jadranke Kosor’ 2026
  • KAKVA ŠTETA Budimir u nadoknadi promašio ‘mrtvaca’, Bilić se hvatao za glavu! 2026
  • PRVI VELEPOSLANIK SAD-A U HRVATSKOJ ‘Ne mogu reći da je Donald Trump ruski agent ili nije, ali ako nije, ponaša se kao da jest’ 2026
  • DESETA OBLJETNICA SMRTI Obiteljska večer s Cohenovima: Adam Cohen vratio je Leonardove pjesme kući 2026
  • NBA LIGA Hrvati različitog učinka: Zubac odigrao najbolju, Hezonja najlošiju utakmicu sezone 2026
  • OD JORGOVANKE DO JUGOSLAVA Nakon Vučićeva pada, krenulo je raspetljavanje nevjerojatne korupcijske hobotnice, kralo se i na meteorološkoj prognozi 2026
  • HOO REAGIRAO ‘Kakva diskriminacija sportašice? Pa došli smo na aerodrom upravo zato da svi imaju isti tretman, a doček je bio u Splitu. Primorac? No comment’ 2026
  • HOO REAGIRAO ‘Kakva diskriminacija sportašice? Pa došli smo na aerodrom upravo zato da svi imaju isti tretman, a doček je bio u Splitu. Primorac? No comment’ 2026
  • REPORTAŽNA IZVRSNOST Dragan Nikolić dobio nagradu za reportažu objavljenu u Nacionalu 2026
  • REPORTAŽNA IZVRSNOST Dragan Nikolić dobio nagradu za reportažu objavljenu u Nacionalu 2026
  • KAOS U OSIJEKU Poslušajte snimke iz VAR-a zbog isključenja: ‘Ante, ne mogu te ja nagovarati! Ma, promijenit ću odluku’ 2026
  • FRA MA FU U NOVINARSKOM DOMU Nagrade za reportaže, predstavljanje ‘Novinarske trilogije’ i knjige o stripu 2026
  • VARVODIĆ KONTRA PRIMORCA ‘Dočekao zlatnu plivačicu, a na doček zlatne taekwondoašice nije pozvao ni novinare jer je znao da će tamo biti Primorac’ 2026
  • VARVODIĆ KONTRA PRIMORCA ‘Dočekao zlatnu plivačicu, a na doček zlatne taekwondoašice nije pozvao ni novinare jer je znao da će tamo biti Primorac’ 2026
  • PREMIJERA U ZAGREBU Audi Q7 i Audi Q9 stigli u Hrvatsku: Auto Zubak predstavio nove luksuzne SUV-ove 2026
  • LEGENDARNI MIKE HAMMER Umro je Stacy Keach, uvijek hvaljen, nikad superzvijezda 2026
  • ODALI TAJNU Chelsea ljut na svog prvotimca i zaposlenike, zbog Pedra ugrozili regularnost Fantasy Premier lige 2026
  • ŠEFICA SABORSKOG ODBORA O LIČKOM SLUČAJU ‘Kada je Odboru, koji ima političku težinu, toliko teško doći do informacija o kamenolomima, možete zamisliti kako je onda građanima’ 2026
  • DETONACIJA UZNEMIRILA GRAĐANE Kod Mimare odjeknula jaka eksplozija, policija pronašla beživotno tijelo 2026
  • POBUNA U ELITNOJ ZAGREBAČKOJ ŠKOLI ‘Idemo u prosvjed jer je ministar Fuchs dirnuo direktno u našu djecu kad je stopirao imenovanje izabranog profesora za ravnatelja’ 2026
  • STRAVA U JANKOMIRU Objavljen dio snimke užasa: Više od osam minuta glava Kristiana Josipa Periše je bila pod jastukom 2026
  • TIMUS Točka sreće u tijelu: Drži ključeve našeg imuniteta i energije. Kad se aktivira, doživjet ćete ovo! 2026
  • MALA DVORANA Afrička tradicija, balkanski temperament i hip-hop u Lisinskom 2026
  • STUČNJAK ZA NEKRETNINE ‘Skupa nekretnina ne znači automatski i luksuzna – evo u čemu je razlika’ 2026
  • IZ NOVOG MAROFA U SVIJET Čudesni liker od aronije osvojio nagrade u Londonu i Norwichu 2026
  • DUGO PUTOVANJE U NOĆ ‘Osim što se razumijemo po pitanju kazališta, putem smo postali prijatelji’ 2026
  • STUDENTI BIZNISMENI ‘Noću učimo, danju poslužujemo goste. Najbitnije je položiti ispit pa da je mama mirna’! 2026
  • NOVI LIČKI SLUČAJ Božinović potvrdio: ‘MUP provodi izvide oko kamenoloma Zalužnica’ 2026
  • DNEVNIK POČEO ISPRIKOM Javni servis godinama nije ispunjavao funkciju. Prešućivalo se, zatvarale su se oči, informiralo se jednostrano 2026
  • JESEN U METKOVIĆU Berba mandarina jedan od najvećih aduta u posezoni doline Neretve 2026
  • TEŠKA NESREĆA Potonula naftna platforma, jedna osoba poginula, među nestalima i Hrvat 2026
  • TREĆI RIZLINGFEST U novom prostoru na vinskom festivalu predstavit će se tridesetak vinarija 2026
  • LJUDI, UTJEŠITE JU Jelena Karleuša u suzama: Doživjela slom zbog Vučića pa napala Hrvata! 2026
  • EKSKLUZIVNI KONCERT Diva hrvatske glazbe Meri Cetinić stiže u Tvornicu kulture 2026
  • PAD VUČIĆA Slavlje na ulicama Beograda: Pobjeda! Gotov je! Draga Srbijom večeras slavimo, sutra gradimo budućnost 2026
  • EL CLASICO Barcelona u najvećoj utakmici doživjela prvi poraz, Mbappe dvaput šokirao Camp Nou 2026
  • OBJAVA PORAZA Vučić: Neću napustiti zemlju. Lagali su da neću priznati izbore, lagali su za zvučni top i Safari 2026
  • HRVATSKA – SLOVENIJA 2-0 Zadar uzeo drugu regionalnu pobjedu, šestorica zabila deset plus koševa 2026
  • SVJEDOCI VREMENA Titov savjetnik i načelnik KOS-a proslavio 106. rođendan. Došao i bivši predsjednik 2026
  • ROĐEN PICASSO Genijalni umjetnik i toksični muškarac. Dvije se žene ubile a dvije poludjele zbog njega 2026
  • VITOMIR MARIČIĆ: ‘Do svjetskog rekorda došao sam prvim zaronima u prvoj godini mog ronjenja’ 2026
  • BIRAČKO MJESTO 82 Srbijanski izbori i u Zagrebu. Kolona pred veleposlanstvom Srbije 2026
  • POBJEDA CLEVELANDA Hezonja odlično iskoristio minutažu, Matkoviću protiv Jokića minimalna uloga 2026
  • KAZALIŠNA SKUPINA OVO ONO Kako je katastrofa Titanika pretvorena u radio dramu i kazališnu predstavu 2026
  • GAULT&MILLAU CHEF GODINE STIVEN VUNIĆ ‘Trendovi stalno iskaču ‘iz paštete’, ali ne smijemo zaboraviti tko smo’ 2026
  • ZAPADNA EUROPA U PLAMENU Ulice francuskih gradova postale bojno polje. Pogledajte dramatične snimke 2026
  • INSPIRACIJA LIDIJE BASTIANICH ‘Moje malo istarsko dvorište meni je centar svijeta, a težački život moje bake ‘temeljni nutrijent” 2026
  • HOROR ‘ŠTRIGUNI’: ‘Ako Skandinavci imaju trolove i vile, možemo i mi pokazati svoja čudovišta’ 2026
  • MON AMI Okusi mora i turopoljske ravnice dovode u Veliku Goricu i poslovne ljude i turiste 2026
  • LIKOVNO POVEĆALO Bezdušan odnos prema zagrebačkim modernističkim fasadama 2026
  • PREPORUČUJEMO Može li ljubav biti jednostavna Balkanski muškarci – duhovita cabaret komedija Monike Romić 2026
  • VOZAČI OPREZ Ako putujete u Sloveniju pripazite na nove kamere. Kazne dosežu do 1200 eura 2026
  • ŽIVA ISTINA Blajić: Samo 20 posto zaposlenika hoće i zna raditi a šefovi su prema njima najgori 2026
  • JEDNAKOST ILI RAT ‘Vođe Torcide namjerno su veličali Hitlera da se osvete Plenkoviću i Šuti jer u Splitu neće graditi novi stadion, čime su ugrozili interese građevinskih lobija koji tvrde da su s Torcidom doveli Šutu na vlast’ 2026
  • IMAMO LI JOŠ JEDAN “GOSPIĆ”? DORH pojačano istražuje sporna zbivanja u Otočcu, gdje su kamioni noću dovozili sumnjivi otpad 2026
  • NAGRADA ONOM TKO OTKRIJE Vučić uoči izbora pomilovao galeriju problematičnih osoba u Srbiji čija imena nije dužan objaviti 2026
  • PRIJAVIO GA SIN Otac Meghan Markle optužen zbog dječje pornografije, njen komentar je šokantan 2026
  • OČUVANJE PRIRODNIH STANIŠTA Potpisan Ugovor o sufinanciranju projekta ‘Skriveni svijet ličkih šuma i voda’ 2026
  • VELIKA AKCIJA ZBOG ZAGREBAČKE EKO-BOMBE Ovo su danas uhićeni otac i sin koje DORH sumnjiči da su organizirali deponiranje tisuća tona otpada kod zagrebačkog vodocrpilišta Kosnica 2026
  • VUČIĆEVA INFLUENSERICA Rogowska došlą iz Poljske kako bi se svim snagama zalagala za Srpsku naprednu stranku 2026
  • VUČIĆ VODI Najnoviji rezultati istraživanja; Ujedinjena Srbija osvojiti će najveći broj birača 2026
  • 18 GODINA BEZ UHIĆENJA NARUČITELJA Kako je iz Pukanićeva sefa nestao dokument s detaljima iz ljubavnog života tada oženjenog Tomislava Karamarka 2026
  • DRUGI KRUG SVE BLIŽE Sjajni Hajduk slavi i u Švicarskoj, Dalisson zabio za veliku pobjedu 2026
  • LJEKOVITO BILJE I LUKSUZNI ODMOR Podravska obitelj je izgradila vlastiti brend i otvorila vrata novom obliku turizma 2026
  • GOTOVINA ILI KARTICA Otkrivamo kako digitalno plaćanje štedi vrijeme i novac 2026
  • NAKON MERZOVE PORUKE Plenković: Dali smo Crnoj Gori malo vremena, ne previše… 2026
  • PROPADANJE OBITELJI STJEPAN ŠTERC: ‘Hrvatska demografska budućnost ne može se graditi bez useljavanja’. Iseljenici bi se trebali vraćati 2026
  • POVRATAK VELIKE ZVIJEZDE ‘NBA liga nije ista kao kad sam došao, sve je više robotska, a manje ljudska’ 2026
  • DENIS PERIŠA ‘Gradonačelnik Splita boji se Torcide, a gradovi su zatočenici navijačkih skupina’ 2026
  • REAKCIJA HRVATSKIH ŠUMA Podaci o gubitku drvenastog pokrova ne dokazuju nestajanje šuma 2026
  • JAZZ PIJANIST DANAŠNJICE ‘Američko blago’ i član odbora za Pulitzerovu nagradu stvara glazbu koja ‘ne poznaje granice’ 2026
  • NIKAD VIĐENI TYSON Pogledali smo novi hit: Gledao kako mu tuku majku i izbijaju joj zube, Trump mu platio borbu, izgubio kćerkicu…. 2026
  • LIGA PRVAKA Brugge slavi Ivana Leku, Stanišiću bod protiv Arsenala, senzacija LASK-a u Lisabonu 2026
  • RIJETKA PRAVNA MJERA Vrhovni sud dopustio reviziju presude kojom je potvrđena valjanost smjene Dijane Zadravec 2026
  • IGRALI BATURINA I SMOLČIĆ Manchester United u Comu jedva izbjegao rekordni poraz, Englezi napustili tribinu 2026
  • SENZACIJA U ARENI Rukometaši Zagreba vratili se iz ponora i srušili supermoćni i bogati PSG! 2026
  • IZBORI U SRBIJI Promjena vlasti ne bi nužno donijela i zaokret u politici prema Hrvatskoj i BiH. Pogledajte snimku 2026
  • HAJDUKOV SUPARNIK Thun ove sezone zasad nije ni sjena prošlogodišnjeg, evo što su ključni razlozi 2026

[contact-form-7 id=”45ced39″ title=”Contact form 1″]

No Result
View All Result

Kategorije

Udruga „Bugarski pravni odbor – zaštita građana pravnim sredstvima“ (БЮК)
Jedinstveni identifikacijski broj (ЕИК): 205028308
Burgas, Ulica Gladstone br. 18, 056/84 45 14

Vijeće za elektroničke medije (SEM)
Sofija, bulevar Shipchenski Prohod 69

Tel.: 02/ 9708810 Tel.: 02/ 9708812

E-pošta: [email protected]

No Result
View All Result

Kategorije

Udruga „Bugarski pravni odbor – zaštita građana pravnim sredstvima“ (БЮК)
Jedinstveni identifikacijski broj (ЕИК): 205028308
Burgas, Ulica Gladstone br. 18, 056/84 45 14

Vijeće za elektroničke medije (SEM)
Sofija, bulevar Shipchenski Prohod 69

Tel.: 02/ 9708810 Tel.: 02/ 9708812

E-pošta: [email protected]

No Result
View All Result

Kategorije

Udruga „Bugarski pravni odbor – zaštita građana pravnim sredstvima“ (БЮК)
Jedinstveni identifikacijski broj (ЕИК): 205028308
Burgas, Ulica Gladstone br. 18, 056/84 45 14

Vijeće za elektroničke medije (SEM)
Sofija, bulevar Shipchenski Prohod 69

Tel.: 02/ 9708810 Tel.: 02/ 9708812

E-pošta: [email protected]

  • За Нас – агенция за разследваща журналистика ЮСТИЦИЯ – Бургас, България
  • Рекламирайте с ЮСТИЦИЯ
  • Прозрачно управление
  • Докладване на проблем
  • Условия за ползване
  • Защита на данните
  • Правила на форума
  • Политика за бисквитките
  • Екип
  • Помощ
  • Карта на сайта
  • Статистика
  • Реклама
  • Контакти
  • Етичен кодекс на българските медии
  • RSS емисия
  • Често задавани въпроси (FAQ)
  • Задайте въпрос във форума
  • Вестник “ЮСТИЦИЯ”
  • العربية
  • Dansk
  • Deutsch
  • Ελληνικά
  • English
  • български
  • Čeština
  • Español
  • Français
  • עברית
  • Hrvatski
  • Magyar
  • Italiano
  • Lietuviškai
  • Latviešu valoda
  • македонски јазик
  • Norsk Bokmål
  • Nederlands
  • Polski
  • Português
  • Română
  • Русский
  • Slovenčina
  • Slovenščina
  • Српски језик
  • Svenska
  • Türkçe
  • Українська
  • 日本語
  • ไทย
  • فارسی
  • 中文 (中国)
  • Беларуская мова
  • Deutsch Austria
  • Deutsch Switzerland
  • shqiperia
  • English USA
  • Bosanski

© 2026 JNews – Premium WordPress tema za vijesti i časopise od Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Pravosuđe | istraživačko novinarstvo, vijesti, analize
  • O nama – agencija za istraživačko novinarstvo IUSTITIA – Burgas, Bugarska
  • Vijesti iz 2025.
  • Hrvatska danas | Hrvatske vijesti
  • Svjetske vijesti
  • Istrage
  • Analize
  • Politika
  • Kondicija
  • Web Dev – Razvoj web stranica
    • SEO optimizacija
    • Digitalni marketing
    • Web dizajn
  • Pitanja
  • Hrvatski
    • العربية
    • Dansk
    • Deutsch
    • Ελληνικά
    • English
    • български
    • Čeština
    • Español
    • Français
    • עברית
    • Hrvatski
    • Magyar
    • Italiano
    • Lietuviškai
    • Latviešu valoda
    • македонски јазик
    • Norsk Bokmål
    • Nederlands
    • Polski
    • Português
    • Română
    • Русский
    • Slovenčina
    • Slovenščina
    • Српски језик
    • Svenska
    • Türkçe
    • Українська
    • 日本語
    • ไทย
    • فارسی
    • 中文 (中国)
    • Беларуская мова
    • Deutsch Austria
    • Deutsch Switzerland
    • shqiperia
    • English USA
    • Bosanski

© 2026 JNews – Premium WordPress tema za vijesti i časopise od Jegtheme.

Ova web stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića. Molimo pogledajte našu Politiku privatnosti i kolačića.