iustitia.bg
Splitski skiper glisera za dnevni prijevoz putnika, inače inženjer sigurnosti, upozorava da je ‘prava sreća, gledajući statistiku i ogroman promet neiskusnih nautičara s dozvolama B kategorije, posebno iz Poljske, Češke i Njemačke, što se kod nas ne događa više tragičnih nesreća’
Pomorska nesreća u Splitskim vratima, sudar katamarana „Krilo Eclipse” i unajmljene jedrilice, otvorila je niz pitanja i pokrenula raspravu o sigurnosti plovidbe. Prvi časnik katamarana uhićen je pod sumnjom da je suodgovoran za pogibiju četvero čeških turista i uništenje jedrilice. Protiv njega Županijsko državno odvjetništvo provodi istragu zbog ugrožavanja posebnih vrsta prometa i nepoduzimanja svih potrebnih mjera sigurnosti. Dok pojedini stručnjaci propituju i odgovornost zapovjednika „Krila“, a javnost doznaje da dvojica ministara pomorstva, Siniša Hajdaš Dončić i Oleg Butković, nisu poduzela nijednu od preporučenih mjera sigurnosti iz Prometno-plovidbene studije iz 2014. godine koja je upozoravala na opasnosti plovidbe baš u Splitskim vratima, postupno se stvara šira slika o stvarnim dosezima opasnosti plovidbe Jadranom tijekom ljetnih mjeseci. Plovne putove tada okupiraju iskusni nautičari, ali i amateri početnici bez nautičkog znanja i iskustva, iako imaju valjanu hrvatsku dozvolu B kategorije.
“Prava je sreća, gledajući statistiku i ogroman promet neiskusnih nautičara s dozvolama B kategorije, posebno onih iz Poljske, Češke i Njemačke, što se kod nas ne događa više tragičnih nesreća. Cijeli je naš sustav i reguliranje tko može imati pravo na dozvolu B i C kategorije za plovidbu Jadranom ‘tempirana bomba’. Imamo više sreće nego pameti s obzirom na kaos koji tu vlada, uz veliki doprinos uvijek gladnih čarter kompanija tako lošem stanju pomorske sigurnosti“, ocijenio je za Nacional 43-godišnji Kažimir Petak iz Splita, skiper glisera za dnevni prijevoz putnika, inače inženjer sigurnosti i profesionalni vatrogasac, čije su svakodnevne standardne cjelodnevne rute Komiža, Biševo i Modra špilja, Zelena špilja, uvala Stiniva, Budikovac, Hvar i Pakleni otoci. Do listopada 2024. godine vodio je svoj obrt za dnevna jedrenja na Hvaru, a desetak godina imao je regatnu jedrilicu i uspješno poslovao s VIP klijentelom vodećih hvarskih hotela, poput Palace Elisabeth, Maslina Resorta i grupacije Sunčani Hvar. Svakoga dana radi 12 do 14 sati po suncu, a jedrenju i kontroli broda podučavao ga je inteligentan i ekscentričan engleski milijunaš kojeg je upoznao na Braču.
Nakon 16 godina iskustva na moru, razočaranja u državni sustav, visokih davanja i kaosa u hvarskoj luci, Kažimir Petak upozorava na veliku opasnost: „Praksa da je B kategorija dostatna za privatno upravljanje velikim brodovima na hrvatskom moru, mora se ukinuti.“ Naglasio je da je Hvar „izrazito izgledno mjesto nove pomorske nesreće“ te da je „bezbroj puta spašavao živu glavu“.
NACIONAL: Kako se dolazi do dozvole za plovidbu brodovima i jedrilicama u Hrvatskoj? Što zakon predviđa za B, a što za C kategoriju?
U Hrvatskoj se dozvole za plovidbu, za kategorije B i C, stječu kroz sustav koji je podijeljen na privatnu i komercijalnu uporabu. Postupak i uvjeti za njihovo stjecanje značajno se razlikuju. Do statusa voditelja brodice kategorije B i pripadajuće dozvole dolazi se polaganjem ispita. Nažalost, taj ispit je vrlo jednostavan i kratak, ali s mogućim dalekosežnim posljedicama. Zvuči nevjerojatno, ali ispit za stjecanje B kategorije traje svega pet minuta i sastoji se od osnovnih pitanja. Naprimjer, o svjetlima na brodu (crveno je lijevo, zeleno je desno) te pravilima o izbjegavanju sudara. Doista nije teško odgovoriti na pitanje koje je boje svjetlo na lijevoj, a koje na desnoj strani broda. Ili tko ima prednost – motorni brod ili jedrilica koja jedri, što je sad jako aktualno u nesreći koja se dogodila u Splitskim vratima. Možda bi moglo postati aktualno i treće jednostavno pitanje koje se postavlja na ispitima – kako izbjeći sudar dvaju motornih brodova koji idu jedan prema drugome? Oba moraju skrenuti udesno. Ali trenutačno, a već dulje je tako, taj ispit ne zahtijeva nikakvu praktičnu nastavu, iako se u medijima spominju najave države, odnosno Ureda za sigurnost plovidbe nadležnog ministarstva, o uvođenju obvezne prakse. Cijena polaganja iznosi od 55 do 65 eura. Kategorija C je komercijalna dozvola i voditelj brodice kategorije C postaje se kroz postupak koji uključuje šest dana teorijske nastave u privatnim školama. U toj nastavi se detaljno prolazi navigacija, rad s kartama i sigurnosna pravila. Međutim, praktični dio je jako i zabrinjavajuće oskudan i traje tek jedan dan ili svega nekoliko sati na moru, često i bez dizanja jedara ili bacanja sidra. Cijena polaganja toga ispita je znatno viša i iznosi otprilike 500 do 600 eura.
Te kategorije i pravila regulira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a temelje se na zakonima koje je izglasao Hrvatski sabor. Sustav je postavljen tako da su pravila o izbjegavanju sudara usklađena s međunarodnim standardima kako bi se osigurala jedinstvena primjena u cijelom svijetu.
‘Jedini uvjet čarter kompanija, kojima je primaran profit, a ne sigurnost plovidbe na moru, jest da klijent plati najam i pokaže B dozvolu. Sve bez ikakve provjere stvarne stručnosti ili iskustva’
NACIONAL: Koje su razlike između B i C kategorije u zakonu i u praksi? Kojim plovilima mogu upravljati?
Glavna zakonska i funkcionalna razlika između tih dviju kategorija nije u veličini plovila kojim se smije upravljati, već u svrsi plovidbe. Kategorija B namijenjena je isključivo u privatne svrhe, za sebe, obitelj i prijatelje. Kategorija C obvezna je za sve koji se bave komercijalnim prijevozom putnika ili rade za tvrtku kao profesionalni skiperi na dnevnim izletima ili u čarteru za neku tvrtku. Iznenađujuće, vlasnici obiju kategorija imaju pravo upravljati istim tipovima i veličinama plovila u čarteru. Apsurdi koje proizvodi takav sustav su ogromni. Najveći apsurd sustava je da mlada osoba od 18 godina, s tek položenom B kategorijom, može u čarter agenciji unajmiti jedrilicu ili katamaran od 15 do 20 metara ili čak motornu jahtu iste veličine, pod istim uvjetima kao i profesionalac s 15 godina iskustva. Jedini uvjet čarter kompanija, kojima je primaran profit, a ne sigurnost plovidbe na moru, jest da klijent plati najam i pokaže B dozvolu. Sve bez ikakve provjere stvarne stručnosti ili iskustva. Takav model je izuzetno opasan. Unatoč upozorenjima, nadležno ministarstvo stalno odgađa njegovu promjenu iako s vremena na vrijeme najavljuju da se o tome radi. Po mojem mišljenju, B kategorija trebala bi biti svedena isključivo na zvanje mornara, osobu koja ne smije samostalno upravljati brodom i koja će dvije godine učiti uz profesionalca prije negoli stekne pravo polagati za komercijalnu C kategoriju. Trenutačni sustav omogućuje „padobrancima“ bez ikakve prakse da upravljaju masivnim i snažnim brodovima, što izravno ugrožava sigurnost na moru. Glavni je problem nerazmjer između minimalnog znanja potrebnog za dobivanje dozvole i ogromnih ovlasti koje ona daje.
NACIONAL: Jesu li vlasnici B kategorije naš najveći problem za sigurnost plovidbe na moru?
Glavni problem i razlog što se kategorija B smatra najvećom opasnosti na moru, proizlazi iz činjenice da taj sustav omogućava potpuno neiskusnim ljudima upravljanje golemim i snažnim plovilima, uz minimalnu ili nikakvu provjeru njihovih maritimnih znanja i sposobnosti. Specifični problemi s kategorijom B su nedostatak stvarne vještine i prakse, jer je ispit za B kategoriju „osnova osnove“, traje pet minuta, a trenutačni sustav koji je već predugo u uporabi ne zahtijeva uopće praktičnu nastavu na moru. Potpuni apsurd je da osobe s B kategorijom imaju ista prava kao profesionalci – primjerice, profesionalni skiper s 15 godina iskustva. To im omogućava da unajme jedrilicu ili katamaran dužine 20 metara iako možda nikada u životu nisu digli jedro ili bacili sidro. To izravno dovodi do podcjenjivanja mora jer ljudi s takvim dozvolama često misle da je more cesta, oslanjaju se na tutorijale s YouTubea i ne shvaćaju da na moru nema ručne kočnice. Radi se isključivo o ljudskoj gluposti zbog koje pojedinci izlažu opasnosti i pogibelji sebe i svoje obitelji, ali i ostale sudionike u pomorskom prometu. Takvu situaciju zloupotrebljavaju čarter kompanije. Njima je jedino bitno da klijent plati i pokaže bilo kakvu dozvolu. Brodovi su im kasko osigurani pa im stvarna stručnost onoga kome daju ključeve broda u ruke nije prioritet. Mnogi se pitaju zašto nadležno ministarstvo, koje je odgovorno za sustav na državnoj razini, ne kontrolira rad čarter kompanija, prvenstveno putem lučkih kapetanija. Na splitskom području je poznato da je Ministarstvo u pojedinim slučajevima „savjetovalo“ nadležnim lučkim kapetanijama da ne provedu nadzor nad pojedinim moćnim čarter tvrtkama. Lučke kapetanije su zadužene za provedbu pravila na lokalnoj razini. U njima se provode ispiti, one su „zadnje u zapovjednom lancu“ i nemaju ovlasti mijenjati ni sam sustav ili zakone. Kapetanije samo provode ono što im je naloženo s viših instanci.
NACIONAL: Je li onda makar sa stjecanjem i polaganjem C kategorije sve idealno posloženo?
Naravno da nije. Sustav od šest dana teorije i jednog dana prakse specifičan je za C kategoriju, koja je komercijalna dozvola. Aktualan, ali već uobičajen model po kojem se odvija takva praksa i po kojem rade privatne škole, u teorijskom dijelu dobro je zamišljen i realiziran. Uče se sve teme bitne za navigaciju, uključujući rad s nautičkim kartama, sigurnosnim pravilima, skriptama, predavanja se drže uz pomoć slajdova i prezentacija. Nastavu provode privatne tvrtke koje zapošljavaju stručne ljude s puno iskustva, a ne „momke iz kafića“ koji bi samo potpisali papir. Ali sporan je praktični dio koji se provodi tijekom jednog dana. Zapravo, iako se vodi kao jedan dan, taj praktični dio obuke u stvarnosti se svodi tek na dva ili tri sata provedena na moru, što svakako nije dovoljno za stjecanje stvarne vještine. Proces izgleda tako da se kandidati nalaze u marini, npr. Marina Kaštela, gdje ih dočeka skiper koji surađuje s tom školom. Izvođenje vježbe poštuje specifičan redoslijed: upali se motor jedrilice, isplovi se iz marine, napravi se kratak krug – primjerice, do Slatina na otoku Čiovu – i vrati se na vez. Puno toga se ne uči. Tijekom te „prakse“ kandidati niti dižu jedra niti bacaju sidro, o noćnoj plovidbi ni riječi. Cijeli „izlet“ svodi se na vožnju na motor, razgovor i šalu, bez ikakva konkretnog učenja o upravljanju plovilom u realnim uvjetima. Usporedimo taj sustav sa sustavom obuke plovidbe koji se provodi u Engleskoj, prema pravilima Royal Yachting Association (RYA). Praktična obuka tamo traje tjedan do dva, uključuje noćnu plovidbu, sidrenje i vježbe spašavanja čovjeka iz mora isključivo na jedra, što smatra jedinim ispravnim načinom obuke. Nasuprot tome, hrvatski model s tek par sati prakse razlog je što na more izlaze ljudi koji se u kritičnim situacijama „zamrznu“ ili blokiraju. To dovodi do havarija i povećane opasnosti za sigurnost plovidbe. Troškovi i postupak polaganja ispita B i C kategorije značajno se razlikuju. Novac od polaganja C kategorije dobrim dijelom ide privatnim tvrtkama koje organiziraju predavanja i obuku. Lučke kapetanije su te koje provode ispite i izdaju dozvole. S takvim sustavom nove nesreće na moru su neizbježne.
NACIONAL: Zašto u Hrvatskoj ne postoji pravilo po kojem svaki sudionik mora godišnje imati 500 prevaljenih milja
Stranci vrlo često dolaze k nama profesionalnim skiperima s molbom da im obračunamo i potpišemo dnevne milje u službene obrasce, jer im je to nužno za produljivanje plovidbenih dozvola u njihovim matičnim zemljama. Oni ne moraju izravno upravljati brodom, ali moraju dokazati da su proveli određeni broj milja godišnje na moru u plovidbi kako bi uopće mogli pristupiti produljenju svoje dozvole. Više je razloga zašto takvo pravilo ne postoji u Hrvatskoj i zašto bi bilo teško provedivo. Prvo, tražile bi se „rupe u sustavu“ – Hrvati bi, zbog specifičnog mentalnog sklopa, pokušali izigrati svaki takav sustav. Umjesto stvarnog boravka na moru, ljudi bi tražili načine da im neki „pajdo“ potpiše milje bez da su ikada isplovili, a ti bi se potpisi vjerojatno i naplaćivali. Drugo, to je pitanje etike i morala. Za implementaciju sustava u kojem se milje potpisuju na povjerenje, potrebna je visoka razina etike i morala, koja trenutačno ne krasi naše društvo. Bila bi to potvrda stvarnog iskustva i idealan model jer bi potvrdio da je osoba stvarno bila na moru i stekla iskustvo. To bi spriječilo situacije u kojima netko s B kategorijom unajmljuje brod nakon 15 ili 20 godina stanke, bez ikakva recentnog iskustva u plovidbi. Zato je model učenja uz skipera nužan. B kategorija trebala bi biti zvanje mornara koji dvije godine uči uz profesionalca, gleda i skuplja milje i tek nakon toga stječe pravo na polaganje C kategorije, i to ako nema kaznenih bodova ili prekršaja. Ukupno bi takav sustav osigurao da na more izlaze isključivo iskusni i aktivni pomorci. U Hrvatskoj sumnjam u njegovu uspješnu primjenu zbog straha od zloupotreba i nedostatka kontrole.
‘Crni niz pomorskih nesreća mogao bi se spriječiti korjenitom reformom sustava dozvola, strožim nadzorom čarter kompanija, organizacijom prometa u lukama i razvojem infrastrukture’
NACIONAL: Zašto je sve to problem? Kakva je stvarna odgovornost čarter kompanija
Cijeli sustav je „tempirana bomba“. Mi imamo više sreće negoli pameti da nam se ne događa više nesreća s obzirom na kaos koji tu vlada. Problem je u nerazmjeru između minimalnog znanja potrebnog za dobivanje dozvole i ogromne moći koju ta ista dozvola daje u praksi. Naglašavam, sustav kategorije B postao je opasan jer omogućava ljudima bez ikakva praktičnog iskustva da upravljaju masivnim plovilima, što izravno ugrožava sigurnost na moru. Za sve su to u velikoj mjeri krive čarter kompanije.
Apsurdan je sustav dobivanja dozvola, posebno B kategorije. Čarter kompanijama je profit postao „sveta krava“ koja stoji iznad sigurnosti putnika i plovidbe pa je njihova odgovornost za trenutačnu situaciju velika. Većina kompanija ima flote od 50 do 100 brodova koji su kasko osigurani. Jedini je stvarni uvjet kompanije da klijent plati i pokaže dozvolu B kategorije. Nitko ne provjerava zna li osoba stvarno jedriti, usidriti brod ili reagirati u panici. Nitko ne provjerava jesu li ljudi kojima su dali ključeve broda ikada bili na moru. Čim iznajme tehnički ispravan brod, kompanije se rješavaju odgovornosti, prebacuju rizik, a sav teret kaznene odgovornosti u slučaju nesreće pada na onoga tko upravlja brodom. Najbitnije je da im se donese novac i pokaže B iskaznica. „Hvala lijepa. Vidimo se za sedam dana.“ Čarter kompanije iskorištavaju činjenicu da ljudi, pod utjecajem društvenih mreža, misle da je more zafrkancija i cesta. Neiskusni turisti unajmljuju mrcine od 20 tona i 500 konjskih snaga, oslanjajući se na videe na YouTubeu. Ljudska glupost podcjenjuje more, a grabež čartera koristi ljudsku glupost. Kontrole nema. Čarter kompanije nitko ni ne želi kontrolirati. Nesreće se mogu događati svakodnevno. Sustav dopušta nekontrolirano širenje čarter flota bez prateće infrastrukture. Već godinama je na djelu infrastrukturni kaos.
NACIONAL: Možemo li onda očekivati više pomorskih nesreća Tko bi to mogao spriječiti?
S obzirom na trenutačno stanje, na moru se može očekivati sve veći broj nesreća. Situacija koja je opisana kao „tempirana bomba“ nije samo povlastica, naprimjer Hvara, a činjenica da se tragični događaji ne događaju češće pripisuje se isključivo „višku sreće nego pameti“ i statističkom čudu s obzirom na enormnu frekvenciju prometa. Taj crni niz mogao bi se spriječiti korjenitom reformom sustava dozvola, strožim nadzorom čarter kompanija, organizacijom prometa u lukama, razvojem infrastrukture. To može spriječiti Ministarstvo mora i lučke uprave, a ne lučke kapetanije. Lučka uprava u lukama poput Hvara direktno je odgovorna za kaos jer donosi samovoljne odluke koje nemaju veze s logikom struke, fokusirajući se isključivo na ekonomsku računicu. Lučke kapetanije i Pomorska policija imaju vrlo ograničenu moć, nedostatak resursa i tragično su potplaćeni, imaju manje plaće od čistačica apartmana, nedostaje im ljudi i imaju premalo brodova da bi pokrili more po kojem se plovi u svim smjerovima. Sustav ih je pretvorio u administratore koji tri do četiri dana u tjednu provode rješavajući papire umjesto da su operativci na moru.
KAŽIMIR PETAK ‘Pomorska tragedija u Splitskim vratima posljedica je i profita uvijek gladnih čarter kompanija na Jadranu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-26 20:59:20 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



