U Hrvatskoj je 2025. rođeno 32.479 djece. To je 410 više nego godinu prije, ali 5.058 manje nego 2016. Iste je godine umrlo 50.007 ljudi, pa je zemlja samo zbog razlike između rođenih i umrlih izgubila 17.528 stanovnika. U svim hrvatskim županijama prirodni prirast bio je negativan. Te brojke ne govore da je obitelj nestala. Govore, međutim, da se društvo ubrzano mijenja i da stari odgovori više nisu dovoljni.
U javnim raspravama pad broja rođenih često se objašnjava jednom rečenicom i jednim krivcem: ekonomskom nesigurnošću, iseljavanjem, krizom vrijednosti, emancipacijom žena, aplikacijama za upoznavanje ili navodnim odbacivanjem obitelji među mladima. Stvarnost je složenija. Odluka o partnerstvu i roditeljstvu nastaje na sjecištu želja i okolnosti: cijene stanovanja, sigurnosti zaposlenja, dostupnosti vrtića, podjele rada u domu, zdravlja, plodnosti, kvalitete veze, društvenih očekivanja i povjerenja u budućnost.
Kako bismo pokušali odgovoriti na pitanje – što se događa s tradicionalnom obitelji, odlučili smo napraviti serijal pod nazivom “Obitelj na prekretnici: kako novi obrasci seksualnog ponašanja mijenjaju demografsku budućnost društva”. Taj serijal ne polazi od presude, nego od pitanja: postoji li i kakva je veza između promjena u ljubavnim i seksualnim odnosima, sve kasnijeg zasnivanja obitelji, života bez partnera i dugotrajnoga demografskog pada Broj rođenih blago je porastao, trend se nije preokrenuo.
Još nema demografskog zaokreta
Najnoviji konačni podaci Državnog zavoda za statistiku zahtijevaju preciznost. Nakon rekordno niskih 32.069 živorođenih u 2024., u 2025. zabilježen je rast od 1,3 posto, na 32.479. Ali u usporedbi s 2016., kada je rođeno 37.537 djece, riječ je o padu od približno 13,5 posto. Na svakih 100 umrlih u 2025. rođeno je približno 65 djece. Jednogodišnji pomak stoga je razlog za pozornost, ali još nije dokaz demografskog zaokreta.
Ni hrvatsko iskustvo nije izdvojeno iz europskog konteksta. Prema Eurostatu, ukupna stopa fertiliteta u Europskoj uniji 2024. pala je na 1,34 živorođena djeteta po ženi, najnižu vrijednost u dostupnom nizu od 2001. i daleko ispod približne razine jednostavne zamjene stanovništva od 2,1. Hrvatska je te godine bila iznad prosjeka Unije, ali i dalje ispod razine potrebne za dugoročnu obnovu stanovništva bez migracije.
Broj rođenih, pritom, nije isto što i želja za djecom. Manje djece može biti posljedica manjih generacija žena u reproduktivnoj dobi, odgađanja prvog djeteta, neostvarenih želja zbog neplodnosti ili nedostatka partnera, materijalnih ograničenja, ali i svjesnog izbora života bez djece. Jedan od zadataka serijala bit će razlučiti te različite putove, umjesto da ih sve proglasi istom pojavom.
Brak je rjeđi, ali nije nestao
U 2025. u Hrvatskoj je sklopljeno 17.270 brakova, odnosno 4,5 na tisuću stanovnika. Godinu prije bilo ih je 17.206, a 2021. — nakon pandemijskog poremećaja — 18.203. DZS je za 2025. zabilježio i 5.674 pravomoćno razvedena braka, odnosno oko 329 razvoda na tisuću brakova sklopljenih iste godine. Taj omjer ipak ne znači da će se “svaki treći brak” sklopljen 2025. razvesti: razvodi iz jedne godine odnose se na brakove sklopljene u različitim ranijim godinama. Statistika pokazuje opseg dviju pojava, ali ne predviđa sudbinu pojedinačne generacije brakova.
Još važnije, pad ili stagnacija broja brakova ne znači automatski jednak pad broja partnerskih zajednica. Dio ljudi živi u izvanbračnim zajednicama, dio ulazi u niz kraćih veza, dio želi stabilnog partnera, ali ga ne pronalazi, a dio svjesno bira samostalan život. Tradicionalni redoslijed — veza, brak, zajednički dom, djeca — više nije jedini društveno prihvatljiv put. Pitanje je donosi li ta raznolikost više slobode, više nesigurnosti ili oboje istodobno.
Gotovo 400 tisuća jednočlanih kućanstava
Popis stanovništva 2021. zabilježio je 1.435.440 privatnih kućanstava, među kojima 399.075 jednočlanih. To znači da je 27,8 posto privatnih kućanstava činila samo jedna osoba. No ni taj broj nije odgovor na pitanje “koliko Hrvatska ima samaca”. Osoba koja živi sama može biti neoženjena ili neudana, razvedena ili udovica; može imati partnera s kojim ne dijeli adresu. Obrnuto, osoba bez partnera može živjeti s roditeljima, djecom, prijateljima ili cimerima. Bračni status, partnerski status, tip kućanstva i osjećaj usamljenosti četiri su različite stvari, i ozbiljna ih analiza ne smije miješati.
To posebno vrijedi za usamljenost. Prvo istraživanje Europske unije posvećeno usamljenosti, provedeno 2022. na više od 25.000 ispitanika, pokazalo je da je 13 posto ispitanika u Uniji osjećalo usamljenost većinu ili sve vrijeme u prethodna četiri tjedna, a 35 posto barem dio vremena. Hrvatska je, zajedno s Nizozemskom, Češkom i Austrijom, bila među zemljama s udjelom manjim od deset posto u strožoj kategoriji “većinu ili sve vrijeme”. To ne opravdava izraz “epidemija” bez dodatnih dokaza, ali pokazuje da je usamljenost mjerljiv javnozdravstveni i društveni problem. Europski rezultati upozoravaju i da ona nije rezervirana samo za starije osobe: pogađa i mlade, premda uzroci i oblici nisu isti.
Aplikacije su promijenile susret, ne nužno ljudske potrebe
Digitalne platforme povećale su broj potencijalnih kontakata i ubrzale način na koji ljudi ulaze u komunikaciju, procjenjuju privlačnost i prekidaju kontakt. No bilo bi prejednostavno iz toga izvesti zaključak da su aplikacije uzrok niskog nataliteta. One mogu proširiti krug poznanstava, osobito izvan velikih gradova i za manjinske skupine, ali i potaknuti zamor od izbora, površnost, osjećaj zamjenjivosti ili nesrazmjer očekivanja.
U nastavku serijala ta ćemo iskustva provjeravati kroz razgovore s korisnicima aplikacija i ljudima koji ih izbjegavaju, sa samcima koji žele vezu i onima koji je ne žele, s bračnim i izvanbračnim parovima, roditeljima i osobama bez djece. Njihova iskustva uspoređivat ćemo s istraživanjima psihologa, sociologa i demografa. Osobna priča može pokazati kako se promjena živi, ali sama ne može dokazati koliko je raširena; statistika može izmjeriti pojavu, ali ne može objasniti svaku biografiju.
Obitelj nije samo privatna odluka
Kad se rodi manje djece i povećava udio starijeg stanovništva, posljedice nadilaze obiteljski stol. Mijenjaju se potrebe škola i vrtića, tržišta rada, zdravstva, mirovinskog sustava i dugotrajne skrbi. Ako više ljudi stari bez partnera ili djece u blizini, raste pritisak na javne i lokalne usluge. Ako mladi roditeljstvo odgađaju zato što ne mogu priuštiti stan ili uskladiti rad i skrb, onda se pitanje koje se često prikazuje kao moralni izbor pretvara u pitanje infrastrukture i javne politike.
Ni pronatalitetna politika zato se ne može svesti na jednokratnu novčanu naknadu niti na poziv građanima da imaju više djece. Važno je pitati žele li ljudi djecu, koliko ih žele i što ih sprečava da tu želju ostvare. Jednako je važno poštovati one koji roditeljstvo ne žele ili ga ne mogu ostvariti. Politika koja računa samo tijela, a zanemaruje odnose, zdravlje, ravnopravnost i životne uvjete, teško može vratiti povjerenje u budućnost.
Pet pitanja za društvo na prekretnici
U pet nastavaka serijal će otvoriti pet međusobno povezanih tema: je li tradicionalna obitelj završila ili se transformirala; kako su aplikacije promijenile ljubav, seks i partnerstvo; zašto se rađa manje djece; što znamo o usamljenosti u društvu stalne digitalne povezanosti; te kakve odgovore mogu ponuditi zajednica i javne politike.
Nećemo pretpostaviti da seksualna sloboda nužno razara obitelj, kao što nećemo pretpostaviti ni da je svaka promjena sama po sebi napredak. Nećemo život bez partnera izjednačiti s usamljenošću, brak s kvalitetnim odnosom, niti roditeljstvo s društvenom dužnošću. Istražit ćemo gdje se osobni izbor doista završava, a gdje počinju ekonomske, biološke i društvene okolnosti.
Možda obitelj nije nestala. Možda mijenja oblik brže nego što se mijenjaju naše institucije, očekivanja i jezik kojim o njoj govorimo. Upravo u tom raskoraku, između novih životnih obrazaca i starih društvenih sustava, nalaze se pitanja o demografskoj budućnosti Hrvatske.
* Posljednji konačni godišnji podaci o prirodnom kretanju stanovništva dostupni su za 2025., dok je posljednji cjeloviti popis kućanstava proveden 2021. Podaci iz različitih godina ne prikazuju istu populaciju ni istu pojavu i ne trebaju se izravno spajati u uzročno-posljedične zaključke.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-22 16:22:49
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo





